U prvom krugu lokalnih izbora koalicija Možemo! i SDP-a dobila je većinu u Gradskoj skupštini, a Tomislav Tomašević na dobrom je putu da u drugom krugu, u koji ulazi s nezavisnom Marijom Selak Raspudić, ponovo postane gradonačelnik najvećeg grada.
Tomašević je u prvom krugu osvojio 135 545 glasova. Iako veći u postotku od prvog kruga izbora za gradonačelnika 2021. godine (45 posto naspram sadašnjih 47,6), Tomašević je zapravo prošle nedjelje, u okviru značajno manje izlaznosti, dobio manji broj glasova nego prije četiri godine. Te 2021. godine u prvom krugu izbora dobio je čak 147 631 glas građana nezadovoljnih s nasljeđem dotadašnje dugogodišnje vladavine Milana Bandića, a u drugom je krugu odnio pobjedu nad Miroslavom Škorom s osvojenih 199 630 glasova.
Kako je Tomašević iskoristio mandat koji je dobio od građana i je li ispunio obećanja koja je biračima dao prije četiri godine, ako se kao početna točka uzme predizborni program stranke kojoj je koordinator?
Najprije – dugovi
Na izbornom programu Možemo! i Zagreb je naš! uoči izbora 2021. godine radilo je, kako su tvrdili, više od 200 ljudi, a u njega su ugrađeni prijedlozi više od deset tisuća građana u 18 tematskih područja. Program je bio opširan, na gotovo 200 stranica, od kojih se više od polovice odnosilo na pojedine kvartove.
Međutim, kad su nakon izborne pobjede ušetali u gradsku upravu, zatekli su ih drugi prioriteti – prava obnova protiv potresa nije još niti započela, a Bandić im je ostavio praznu blagajnu (1, 2) i proračunski deficit od preko 1,3 milijarde kuna, odnosno 185 milijuna eura koji je trebao biti vraćen u roku od četiri godine. Zbog oporavka gospodarstva nakon korone te rasta plaća građana, taj dug je ipak uspješno vraćen kroz manje od tri godine.
K tome, Zagrebačkom Holdingu je 2023. na naplatu trebalo doći 305 milijuna eura koje je Holding utržio u Bandićevo vrijeme prodajom obveznica na londonskoj burzi 2007. godine, koji su trebali ići na obnovu infrastrukture, uključujući vodovodnu infrastrukturu, ali je potrošen na druge stvari. To je naposljetku sanirano izdavanjem “zelenih obveznica” Holdinga 2023. godine.
Tomaševićeva uprava zatekla je veliki dug Grada prema Holdingu i ZET-u. Zbog zatečenih dugova, neposredno pri preuzimanju, za potrebe likvidnosti je podignut kratkoročni kredit od 53 milijuna eura, a već iduće godine od Europske banke za obnovu i razvoj i kratkoročni kredit od 50 milijuna eura kako bi se namirili nagomilani dugovi prema Holdingu i ZET-u. Oba ta kredita, tvrde gradske vlasti u svom programu za sljedeći mandat, u cijelosti su otplaćena. Zagreb je 2022. godine podigao veliki hipotekarni kredit od 240 milijuna eura u kojem sudjeluje šest banaka, najvećim dijelom za servisiranje starih Bandićevih dugova, ali i za saniranje kratkoročnih kredita nove uprave koji su podignuti po stupanju na vlast. Pod hipoteku je stavljen veći broj gradskih nekretnina i zemljišta, a kao sudužnici bili su navedeni i Gradska plinara Zagreb, Gradska plinara Zagreb-opskrba te Vodovod i odvodnja. Uslijed dizanja kreditnog rejtinga Grada te uredne otplate duga u sklopu koje je već otplaćeno 100 milijuna eura, u ožujku ove godine dogovoren je dodatak ugovoru kojim su se te komunalne tvrtke izvukle iz sudužničkog odnosa.
Na početku mandata su se, dakle, gasili požari, uz pripadajuća početna nesnalaženja.
Reorganizacija uprave Grada
Postojećih 27 gradskih ureda restrukturirat ćemo tako da okrupnimo nadležnosti i smanjimo njihov broj na petnaestak. Profesionalizirat ćemo menadžment gradskih poduzeća i izabrati ga na javnim natječajima, a njihov rad ćemo vrednovati prema kriterijima javnog interesa. Proračun će biti fiskalno transparentan do pojedinačnih ugovora, a rad uprave moći će se pratiti kroz prikaze ključnih pokazatelja – obećao je Možemo! na početku svog izbornog programa 2021.
Već na samom početku mandata, pokrenuto je restrukturiranje Uprave, broj gradskih ureda smanjen je s 27 na 16, a broj rukovodećih mjesta za koji su iz Možemo! tvrdili da su nepotrebna smanjen je za 40 posto. Otpuštanja su uslijedila i u zagrebačkom Holdingu, ponekad popraćena kaosom. Otpušteno je 700 ljudi na administrativnim poslovima, a da prethodno nije izvršena sistematizacija koja bi pokazala koja su radna mjesta stvarno potrebna, a koja su višak.
To je u međuvremenu popravljeno. Nakon “spontanog” štrajka radnika Čistoće početkom 2023., jedan od glavnih zahtjeva u postupku mirenja predstavnika sindikata i Uprave Zagrebačkog holdinga bile su nove sistematizacije po svim podružnicama. Tijekom 2023. potpisane su izmjene Kolektivnog ugovora i provedena je sistematizacija radnih mjesta, čime su povećana materijalna prava radnika te ujednačena primanja za rad na jednakim poslovima. U Možemo! se hvale kako su u njihovom mandatu plaće službenicima prosječno narasle oko 25 posto.
Od 2022. Holding posluje pozitivno, nakon početnog lošeg starta.
Obećali javne natječaje, ali su to na početku prekršili
“Članovi i članice uprave Holdinga te direktorice i direktori poduzeća bit će birani na javnim natječajima, kroz transparentan i javan postupak koji mora uključivati objavu programa i jasno obrazloženje odluke o odabiru”, navodio je predizborni program Možemo!, a isto je tvrdio i sam Tomislav Tomašević.
Međutim, to obećanje je prekršeno po preuzimanju vlasti u Zagrebu kada je Skupština Zagrebačkog Holdinga, bez natječaja, za predsjednika Uprave imenovala Nikolu Vukovića, a za člana Antu Samodola, dok je Suzana Brenko izabrana za predsjednicu Nadzornoga odbora. Tomašević je izjavio da su nova imenovanja išla bez natječaja jer Holding “ima gubitak te je potrebno hitno djelovati i financijski ga restrukturirati.” Nakon samo tri mjeseca, Vuković i Samodol su zbog neslaganja s dijelom članova Možemo! otišli iz Holdinga, a na čelo Uprave imenovan je član Uprave Ivan Novaković koji je i danas na toj poziciji. Kada su kasnije pojedini članovi uprave odlazili, ipak su provedeni javni natječaji.
Nije zaživjelo obećanje Možemo! da će integrirati trgovačka društva i podružnice unutar Holdinga u srodnim i komplementarnim djelatnostima, s ciljem smanjenja troškova i povećanja efikasnosti usluge, kao niti ono da će provesti sinkronizaciju svih računa prema građanima kroz jednu uplatnicu uspostavljanjem centralnog odjela za fakturiranje.
Značajno je ipak povećana transparentnost.
Povećana transparentnost
Grad Zagreb je od 2023. počeo javnosti prikazivati proračun na 4. razini detaljnosti, a od siječnja 2024., putem nove mrežne aplikacije Transparentnost, javnosti pruža informacije o svim isplatama iz proračuna. U 2023. predstavljena je i antikorupcijska platforma Zviždač kroz koju bi se trebale zaprimati anonimne prijave o nepravilnostima poslovanja. Tu platformu ovih dana učestalo spominje Tomašević u okviru afere Hipodrom koja je buknula neposredno pred ove izbore, ističući kako nije od zaposlenika dobio nikakve prijave o lažnim zaštitarima na Hipodromu o čemu on, po njegovim riječima, nije ništa znao.
Započelo je uvođenje gradske riznice, jedinstvenog računovodstveno-informacijskog sustava, preko kojeg je u prvoj fazi Grad uveo centralni obračun plaća. Tomašević najavljuje kako će biti uveden informacijski sustav za upravljanje planom nabave, postupcima javne nabave, okvirnim sporazumima, ugovorima, narudžbenicama i jednostavnom nabavom, kao i svom pratećom dokumentacijom, odnosno da će se u sljedećem mandatu dovršiti projekt gradske riznice koji će učiniti financijsko poslovanje Grada transparentnim u cjelini.
Najavljuje i unaprjeđenje odgovornosti gradske uprave prema građankama i građanima kroz jasnije i jednostavnije informiranje.
Gradski stanovi i poslovni prostori
Iako su obećali kako će izraditi analizu upravljanja gradskom imovinom kako bi se stekao uvid u to kako se trenutno koriste stanovi i poslovni prostori u vlasništvu Grada Zagreba, prostorije mjesne samouprave, službena vozila i druga imovina – to se nije dogodilo. Grad Zagreb i dalje ima Strategiju upravljanja imovinom Grada Zagreba za razdoblje 2020. – 2026. godine koja je donesena 18. lipnja 2020. godine dok je gradonačelnik bio Milan Bandić. Tomašević sad ponovo najavljuje kako će se donijeti “Program upravljanja imovinom u vlasništvu Grada” i izraditi jasan plan upravljanja nekretninama i ostalom imovinom u vlasništvu gradskih trgovačkih društava u sljedećem mandatu.
Grad je, ipak, temeljem Zaključka Gradske skupštine od 28. travnja 2022. godine pokrenuo postupak donošenja javno dostupnog Kataloga imovine Grada Zagreba te je početkom 2025. godine on i objavljen kao javni preglednik nekretnina. Svrha objave podataka u Katalogu nekretnina je povećanje transparentnosti upravljanja imovinom Grada Zagreba. Objava Kataloga podijeljena je u nekoliko faza, a u prvoj su objavljene nekretnine kojima Grad upravlja i njihov položaj na karti – stanovi, poslovni prostori i garaže. Preglednik ne sadrži popis praznih stanova kako bi se spriječila njihova zloupotreba.
“Dugoročno ćemo staviti u funkciju sve gradske poslovne i stambene prostore čime ćemo stvoriti prihod od najma; izgraditi i urediti prostore bivše industrije poput Gredelja, Zagrepčanke (Klaonice) i Bloka Badel; te povećati stambeni fond u javnom vlasništvu, uz razvoj modela priuštive stanogradnje”, stoji u njihovom predizbornom programu.
Po pitanju modela priuštive stanogradnje, prije nekoliko dana su započeli radovi na izgradnji nove gradske stambeno-poslovne zgrade u naselju Podbrežje, namijenjene socijalnom i priuštivom najmu koja će sadržavati stanove za oko 300-tinjak obitelji. Građani koji zadovoljavaju uvjete, gradske stanove mogu dobiti putem javnog natječaja.
Nove vlasti pokušale su uvesti reda u sustav najma gradskih stanova. Promijenjena su i pravila na način da će se stanovi sada plaćati po imovinskom cenzusu, a ne više prema površini. Prošli mjesec je raspisan, a ovaj mjesec zaključen. javni natječaj za socijalno stanovanje, a uskoro će biti raspisan i natječaj za priuštivo stanovanje.
Izgradnja Paromlina
Proračun za 2021. godinu u kojoj je Možemo! došao na vlast uračunao je kao prihode prodaju, kako se to tada nazivalo “obiteljskog srebra” tj. prostora Paromlina, Gredelja i Zagrepčanke.
Tomašević je odustao od te prodaje, a u međuvremenu se, nakon dugih godina najavljivanja, konačno krenulo nešto i graditi – prošle godine započela je izgradnja knjižnice i kulturno-društvenog centra Paromlin, koje Možemo! opisuje kao najveći kapitalni projekt u ovom mandatu. Riječ je o investiciji vrijednoj 95 milijuna eura, koja se većim dijelom financira iz gradskog proračuna, uz 40 milijuna eura sufinanciranja iz EU fondova, a izgradnja bi trebala biti gotova 2027. godine.
Rekonstrukcija Paromlina, je, kako govore gradske vlasti, “uvertira u privremeno otvaranje Gredelja za javno korištenje i potrebe građana i građanki”. Za sada je riječ o parkingu. Iako je obećan veliki parking za 380 mjesta do kraja 2024. godine, tek se sada izvode oni najveći zahvati. Nakon okončanja javne nabave za odabir izvođača radova, radovi su započeli 10. veljače 2025., a završetak je planiran krajem lipnja ove godine. Donesen je i urbanistički plan uređenja Bloka Badel, ali nakon toga je projekt stao.
Otpad
Još 2017. Tomislav Tomašević i članovi političke platforme “Zagreb je NAŠ!” popeli su se na brdo zagrebačkog otpada na Jakuševcu i zabili tamo svoju zastavu. Video koju su objavili popratili su idućim komentarom:
“Na ovom brdu počinje bitka za Zagreb. Na odlagalištu otpada Jakuševec – Prudinec podigli smo i zabili zastavu ‘Zagreb je NAŠ!’. Zagreb je proglašen najgorim glavnim gradom EU-a po odvojenom prikupljanju i recikliranju otpada. Ponašamo se poput pijanih milijardera – godišnje bacamo oko 150 milijuna kuna vrijednih sirovina u smeće. Mi smo politička opcija koja zna i hoće riješiti problem otpada koji gradska vlast već šesnaest godina sustavno zanemaruje, zbog čega cijeli grad trpi veliku ekološku, zdravstvenu i ekonomsku štetu.”
Nekoliko godina kasnije, u svom predizbornom programu iz 2021. “Program za Zagreb”, stranka Možemo! je toj problematici pristupila krajnje ambiciozno. Obećali su kako će “konačno riješiti problem otpada, zatvoriti odlagalište Prudinec-Jakuševec i postaviti temelje kružne ekonomije.” To su namjeravali postići uvođenjem sustava prikupljanja privrednog i komunalnog otpada, naplatom usluge odvoza prema količini nerazvrstanog otpada, adaptacijom postojeće infrastrukturu za sortiranje, reciklažu i kompostiranje te gradnjom Centra za reciklažu.
“Umjesto predimenzioniranog Centra za gospodarenje otpadom koji je sadašnja vlast izglasala u zagrebačkom Planu gospodarenja otpadom, mi ćemo uz većinsko financiranje iz EU-fondova izgraditi Centar za reciklažu. Do 2025. godine izgradit ćemo infrastrukturu sortirnica, Centar za reciklažu, zatvorene kompostane i bioplinska postrojenja”, obećavali su, a krajnji cilj je bio zaustavljanje odlaganja miješanog komunalnog otpada na Jakuševec. U sklopu toga je bilo i obećanje da će “revidirati ugovore s privatnim poduzećima za zbrinjavanje otpada” i uvesti “transparentan, konkurentski odabir ponuđača na natječaju za zbrinjavanje otpada.”
Puževim korakom do zatvaranja Jakuševca
Nakon preuzimanja vlasti u Gradu Zagrebu, stranka Možemo! se doista bacila u koštac s rješavanjem navedenog, ali je u tome bila poprilično neuspješna. Odlagalište otpada Prudinec-Jakuševec i dalje je aktivno te će biti takvo i narednih nekoliko godina iako je odron smeća 11. studenog 2023. još jednom demonstrirao koliko je ono opasno.
Tomaševićeva uprava se na kraju ipak odlučila za izgradnju Centra za gospodarenje otpadom (CGO), vrijednog 140 milijuna eura na lokaciji u Resniku – koja je i u važećem Prostornom planu već bila namijenjena za tu svrhu. Budući da je ta lokacija odmah do pročistača otpadnih voda, prošle su godine raskinuli ugovor s koncesionarom kako bi Grad mogao stupiti u posjed tog zemljišta.
Pri predstavljanju te ideje, krajem studenoga prošle godine, Tomašević je ustvrdio da više neće čekati “nikakve natječaje od države za EU financiranje” jer su se toga, kazao je, “načekali dovoljno u ove tri godine”. Centar će stoga biti sufinanciran po udjelu miješanog komunalnog otpada između Grada Zagreba i Zagrebačke županije te će Grad Zagreb svoj dio sam financirati, uz pomoć kredita razvojnih banaka. Centar za gospodarenje otpadom trebao bi sadržavati sortirnicu, kompostanu i postrojenja za obradu miješanog komunalnog otpada.
Iako je Tomašević prije dolaska na vlast bio protivnik spalionice, čemu se protivi i Zelena akcija u kojoj je nekad bio Tomašević, izgradnja spalionice – koja se sada ljepše zove energana – više se ne odbacuje. Gradonačelnik Tomašević i njegovi suradnici naglašavaju kako još nema konačne odluke o gradnji spalionice u Zagrebu, jer se tek provode inicijalne studije koje bi trebale pokazati koliko je to isplativo i smisleno, iz prezentiranih planova i gradonačelnikovih izjava sasvim je jasno da gradska vlast ne vidi alternativu spaljivanju otpada. Naime, čak i nakon što se na Resniku uspostavi infrastruktura koja će omogućiti obradu, recikliranje i oporabu većih količina otpada, određena količina otpada ipak će preostati. Prvenstveno se radi o nereciklabilnom plastičnom otpadu, a za zbrinjavanje takvog otpada postoje samo dvije mogućnosti: ili ga treba odložiti na odlagalište, ili ga treba spaliti.
Izgradnja Centra za gospodarenje otpadom je planirana u listopadu 2026. i trajala bi dvije godine te bi CGO pokusnim radom počeo krajem 2028. godine, dok bi tek početkom 2029. moglo doći do zatvaranja odlagališta Jakuševec. Dakle, jedno od glavnih obećanja Možemo!, da će Jakuševec biti zatvoren do 2025. godine – ostalo je još uvijek neispunjeno.
Pri dolasku na vlast, iz Možemo! su naveli i kako je njihov cilj “ubrzano smanjenje količine nerazvrstanog otpada i dostizanje visokog udjela reciklaže” te da će, uz uvođenje odvojenog prikupljanja otpada na kućnom pragu i naplatu prema količini nerazvrstanog otpada “izraditi analizu vrsta otpada te plan za ubrzanje odvojenog prikupljanja i obrade otpada s ciljem potpunog recikliranja stakla, papira, metala, biootpada i plastike te smanjenja udjela ukupne mase miješanog komunalnog otpada na 25 posto do 2025. i na 10 posto do 2030.”
Grad je u listopadu 2022. doista uveo novi model odvajanja otpada na kućnom pragu, odnosno uveo je famozne “plave vrećice”; na 42 lokacije su ugrađeni podzemni spremnici (uglavnom oko centra grada), a započeta je i ugradnja polupodzemnih spremnka; financirana je izgradnja bokseva za kante za otpad te su otvorena tri nova reciklažna dvorišta. Nabavljen je i 41 novi kamion za odvoz otpada, a gradske vlasti navode i kako je u Čistoći zaposleno 300 dodatnih radnika. Uvedene su i bespovratne potpore ugostiteljskim obrtima i menzama za nabavu uređaja koji smanjuju otpad od hrane. Unatoč svemu tome, u 2023. godini je odvojeno prikupljeno 42 posto otpada, a 2024. 44.7 posto. Iako je riječ o značajnom porastu, nema izgleda da će u 2025. komunalni otpad činiti samo 25 posto otpada – kako su to najavljivali 2021. godine.
Iako su u programu najavljivali i kako će prebaciti zbrinjavanje otpada s privatnika na gradsko poduzeće, to se do kraja mandata nije uspjelo realizirati, osim u domeni zbrinjavanja glomaznog otpada.
Sanacija vodovodne mreže nije se dogodila, kao ni izmjene GUP-a
“Intenzivirat ćemo snimanje i ulaganja u sanaciju trošne vodovodne mreže, kao i razdvajanje sustava odvodnje oborinskih i kanalizacijskih voda. Potaknut ćemo cjelovitu sanaciju vodovodne mreže. Proširit ćemo vodoopskrbnu i kanalizacijsku mrežu na rubne dijelove u kojima kućanstva još nisu na njih priključena”, obećao je Možemo! 2021. godine.
Problem učestalog pucanja starih cijevi i gubitka vode, Grad je želio riješiti apliciranjem na europske fondove. Grad je najavljivao i spremao se aplicirati na europska sredstva sa svojim “Projektom Zagreb”, kojeg su predstavljali kao “najveći gradski projekt u povijesti Zagreba” vrijedan 323 milijuna eura. Vodoopskrba i odvodnja je taj projekt 15. ožujka 2024. prijavila na prioritizacijski poziv Ministarstva gospodarstva radi EU sufinanciranja. Par mjeseci kasnije uslijedio je hladan tuš – Zagreb se nije uspio probiti među nagrađene projekte. Tomašević je naknadno spominjao da se to dogodilo zato što još nisu bili raskinuli koncesiju za pročistač. Prema nekim pisanjima medija, Zagreb još ima izgleda ipak dobiti europske sredstva za vodovodnu infrastrukturu.
Na razdvajanju sustava odvodnje oborinskih I kanalizacijskih voda nije se postiglo puno, što se našlo i među obrazloženjima Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine zašto je, između ostalog, odbijen prijedlog izmjena GUP-a koje je sastavila Tomaševićeva uprava. “Grad Zagreb i dalje ne planira na području GUP-a Grada Zagreba obvezu gradnje razdjelnog sustava odvodnje otpadnih voda, već propisuje da će se pretežito graditi građevine i uređaji mješovite kanalizacije a tek podredno oni razdjelni”, nalazilo se u prezentaciji ministra Branka Bačića.
Kad je riječ o GUP-u, gradske vlasti smatraju da izmjene GUP-a ne prolaze zbog interesa za gradnju raznih lobija. Arhitekti su pak sugerirali da se odustane od izmjena postojećeg i krene na izradu novog GUP-a.
Vodovodna i kanalizacijska mreža nije se proširila, ali, utješno, od svibnja 2024. godine građanima se nadoknađuje usluga pražnjenja i odvoza sabirnih i septičkih jama, što sada provodi javni isporučitelj Vodoopskrba i odvodnja.
Zdravi obroci u pilot fazi, a građanski odgoj još je eksperimentalan
Možemo! je obećao kako će u vrtiće i škole uvesti zdrave obroke iz zelene nabave od OPG-ova na području Grada Zagreba i okolnih županija, kao i da će u škole uvesti građanski odgoj i obrazovanje te u njih vratiti i zdravstveni odgoj.
Što se tiče zdravih obroka, 2023. su krenuli s pripremom projekta “Zelena javna nabava ekološki uzgojene hrane za djecu osnovnih škola grada Zagreba”, dok su 2024. započeli dvogodišnji pilot projekt zelene javne nabave od domaćih proizvođača vrijedan 1,2 milijuna eura u koji je uključena 31 od 114 gradskih osnovnih škola i 16 000 učenika.
Građanski odgoj i obrazovanje trenutačno se, od 2022. godine, provodi eksperimentalno – prema podacima gradskog Ureda za obrazovanje provodi se u 63 osnovne škole (od 85) i 13 srednjih (od 48). Zdravstveni odgoj još je na čekanju. Dakle i ova obećanja su ispunjena djelomično.
U potpunosti nije pak ispunjeno obećanje o tome kako će Grad osigurati podršku malim proizvođačima s ciljem njihove zastupljenosti u trgovačkim lancima, hotelima, restoranima uvođenjem markica za lokalno proizvedene brendove.
Pomaci oko zelene tranzicije
Možemo! je glasačima obećao bržu energetsku obnovu zgrada u vlasništvu Grada, a kako ona napreduje građani svakodnevno mogu provjeriti putem aplikacije Energetska obnova zgrada javne namjene. Prema njoj, u Zagrebu je energetski obnovljeno 79 javnih objekata, uglavnom škola i vrtića. Budući da su sami u svom programu isticali kako je od 1 700 objekata u vlasništvu Grada od 2016. do 2021. godine obnovljeno njih manje od stotinu, brojka 79 se, u okviru te usporedbe, i ne čini toliko impresivnom. Ne čini se i kako će, nastavi li se energetska obnova tom dinamikom, biti ispunjeno i njihovo obećanje da će do 2030. energetski obnoviti 50 posto objekata u vlasništvu Grada Zagreba.
Poticanje energetske obnove zgrada u privatnom vlasništvu od strane Grada je izostalo, ali tomu je vjerojatno tako budući da je Ministarstvo graditeljstva za tu mjeru ionako na nacionalnoj razini osiguralo sredstva iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti.
Pokrenuta je aplikacija Energetski info centar putem koje građani i poduzetnici mogu dobiti podatke o sunčanom potencijalu vlastitog krova te o tome koliko bi bila ušteda i povrat investicije ukoliko postave sunčanu elektranu na krovove svojih kućanstava ili poslovnih prostora, te aplikacija Energetski atlas. To je interaktivni alat koji povezuje prostorne karakteristike potrošnje energenata i vizualno ih prikazuje u prostoru grada. Temelji se na bazama potrošnje energije i vode, kućanstva i poduzetništva, na razini zgrada, i obuhvaća potrošnju četiri resursa – električne i toplinske energije, prirodnog plina i vode – na području Grada Zagreba.
Osnovana je gradska tvrtka Zagrebački sunčani krovovi čija je buduća zadaća održavanje sustava i prodaja energije proizvedene u oko 300 solarnih elektrana na javnim zgradama u vlasništvu Grada Zagreba. Elektrane su od sada postavljene na 17 gradskih objekata a izvodi se postavljanje na još 41 objektu. Doduše, to nije u skladu s Tomaševićevim najavama – od planiranih 10 MW za gradske i Holdingove objekte realizirano je 2,73, odnosno 27,3 posto.
Od drugih pomaka u obećanoj zelenoj tranziciji valja izdvojiti kako je Zagrebačka Gradska skupština 2023. usvojila Program suzbijanja energetskog siromaštva za razdoblje do 2030., s Europskom investicijskom bankom dogovoren je zajam od 206,9 milijuna eura za sufinanciranje projekata iz područja zelene i energetske tranzicije, a usvojen je i Akcijski plan energetske učinkovitosti Grada Zagreba za razdoblje 2025. – 2027. godine. Početkom svibnja otvoren je Zagrebački energetski centar (ZEC) – multifunkcionalni prostor namijenjen edukaciji, savjetovanju i pružanju potpore građanima, poduzetnicima i institucijama u području energetske učinkovitosti, obnovljivih izvora energije i klimatske prilagodbe.
Javni prijevoz – novi tramvaji
“Osobito važnim smatramo proširenje tramvajske mreže na dionicama: Zapruđe–Sarajevska–Vatikanska–Podbrežje (dugoročno dalje: Sveučilišna bolnica); Rotor–Lanište–Blato; Vukovarska–Ozaljska (spoj kod tržnice); Heinzelova (Zvonimirova–Vukovarska pa dalje prema Savišću); Vukovarska–Mandlova. Na mjestima na kojima je to moguće fizički ćemo odvojiti tramvajske koridore od automobilskog prometa kako bi se ubrzao tramvajski promet i rekonstruirati tramvajsku prugu na svim mjestima na kojima je oštećena u potresu”, najavljivali su iz Možemo!.
Nakon dugog niza godina u kojim u Zagrebu nije izgrađen ni metar nove tramvajske pruge, uz izgradnju pruge na Sarajevskoj cesti, pokrenuta je i realizacija izgradnje tramvajske pruge na Heinzelovoj ulici od Ulice kralja Zvonimira do okretišta na Savišću, objavljeno je krajem prošle godine.
“Grad Zagreb ulaže ogromna sredstva u prometnu infrastrukturu u Zagrebu, što se odnosi na obnovu voznog parka ZET-a, izgradnju novih trasa tramvajskih pruga i obnovu postojećih, kao i u izgradnju novih cestovnih koridora poput produžene Branimirove i Kolakove, Sarajevske, Medpotoka, Jarunskog mosta i Šarengradske“, rekao je gradonačelnik Tomislav Tomašević.
U listopadu 2024. započela je izgradnja nove Sarajevske ceste, a drugi projekt predviđa izgradnju dvokolosječne tramvajske pruge s kontaktnom mrežom u središnjem zelenom pojasu prometnica – Heinzelove i Radničke ceste u dužini približno 3700 m te ispravljačke stanice za potrebe napajanja nove tramvajske pruge. Međutim, u travnju ove godine poništena je javna nabava za izvođača radova izgradnje tramvajske pruge po Heinzelovoj ulici jer vrijednost ponude koja bi bila ekonomski najpovoljnija za preko 40 posto premašuje procijenjenu vrijednost nabave. Tako da realizacija i tog projekta čeka drugi mandat.
Kad je riječ o obnovi voznog parka ZET-a, u mandatu Tomislava Tomaševića u prosincu 2022. godine ZET je potpisao ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava za nabavu 20 tramvaja iz NPOO-a, ugovor o isporuci je s Končarom potpisan u lipnju 2023., dok je isporuka prvog tramvaja realizirana početkom veljače ove godine. Do sada je na zagrebačke pruge stiglo njih ukupno pet. U rujnu prošle godine Tomašević je potpisao ugovor za dodatnih 20 Končarevih tramvaja, za koje će se također tražiti europska sredstva. Prije tih novih tramvaja, dogovorena je nabava 11 rabljenih tramvaja iz Njemačke od kojih je polovica do sada stigla u Zagreb. Kupljeno je i u promet stavljeno 65 novih autobusa, a krajem 2024. započela je isporuka i 60 rabljenih autobusa od kojih su do sada isporučena 44.
Nema značajnijih pomaka u suradnji sa željeznicama
U izbornom programu 2021. najavljivalo se poboljšanje prometa kroz bolje usklađivanje željeznice i ZET-a, ali i kroz izgradnju novih putničkih stajališta vlaka te izgradnju teretne obilaznice. Tražila se i uspostava dodatne željezničke linije sjever–jug. Osim izgradnje pokoje nove stanice na postojećim trasama, ništa se značajno u ovom mandatu nije dogodilo, za što krivnja više ide na račun HŽ-a, nego samog Tomaševića, a tijekom ove predizborne kampanje većina je kandidata opet naglašavala važnost željeznice kao komponente u javnom gradskom prijevozu.
Možemo! je najavljivao izgradnju mrežu biciklističkih magistrala te širenje sustava javnih bicikala diljem grada.
U znatnije širenje sustava javnih bicikala Tomašević je krenuo tek na kraju mandata, a taj projekt građanima neće biti vidljiv prije kraja ljeta, odnosno tek nakon izbora. Grad je otvoreni postupak javne nabave za taj projekt pokrenuo u veljači ove godine, na natječaj se javila samo tvrtka Sustav javnih bicikala d.o.o. s kojom je ugovor sklopljen u travnju, a grad će tu uslugu u četiri godine platiti 11,6 milijuna eura.
Tomašević je na konferenciji za medije 6. svibnja otkrio kako će se taj novi sustav javnih bicikala, koji će razvijati po uzoru na druge europske gradove, zvati “Bajs”. Tvrtka Sustav javnih bicikala d.o.o. je filijala globalne tvrtke NextBike koja istu uslugu obavlja u mnogim europskim i hrvatskim gradovima, a njihovi se bicikli i sada mogu voziti po zagrebačkim ulicama. “Imali smo otvoreni postupak javne nabave na kojem je NextBike dobio posao, a vrijednost nabave je bila 9,3 milijuna eura bez PDV-a. Ta usluga, u partnerstvu s privatnim poduzećem koja će pružiti uslugu, uključuje nabavu 3 000 bicikala, zatim njihovo postavljanje i cjelovitu uslugu održavanja bicikala, uz najmanje 95 posto ispravnih bicikala u svakom trenutku”, kazao je tada Tomašević te objasnio kako prema ugovoru u gradu mora biti postavljeno 180 stanica, na najmanje 50 posto stanica mora biti 50 posto popunjenosti, a na 90 posto stanica mora biti najmanje jedan bicikl i da takva razina usluge mora biti tijekom četiri godine trajanja ugovora. Bicikli će se iznajmljivati i otključavati preko aplikacije na koju će se građani morati prijaviti.
Također, usluga za građane neće biti besplatna: 5 eura će biti mjesečna, a 30 eura godišnja pretplata za vožnju biciklima. No, neće cijeli prihod od iznajmljivanja bicikala ići privatnoj tvrtki jer je grad ugovorio da će naknada koju plaća po ugovoru biti umanjena za 70 posto prihoda od najma bicikala.
Lani je počela izgradnja biciklističke magistrale istok, u centru su stupićima odvojene biciklističke trake, na Deželićevoj je jedna traka prepuštena biciklistima, dok se na gradnji na nasipu dogodio fijasko jer su projektanti zaboravili na tamo postavljene skulpture.
“Kao dio mjera za rješavanje problema s manjkom parkirališnih mjesta, potaknut ćemo raspravu o uvođenju sustava kvartovskog zonskog parkiranja kao potencijalno efikasnijeg i socijalno pravednijeg modela od dosadašnjeg piramidalnog modela parkirališnih zona. Takav sustav uključuje zone naplate parkiranja koje su podijeljene na kvartove te omogućuju povlašteno parkiranje u blizini kuće, ali ne i u ostatku grada. Time se parkirališna mjesta oslobađaju za stanovnice i stanovnike kvartova!”, najavljivao je Možemo! 2021. i to je i ispunio.
Briga za starije, nemoćne i ugrožene
Najavljivalo se i povećanje kapaciteta za smještaj i život korisnica i korisnika kojima skrb nije potrebna ili ju je moguće pružiti u vlastitom domu i to uspostavom mreže dnevnih centara u domovima za starije osobe i u domovima zdravlja koji će pružati usluge boravka, mogućnost druženja i primarnih zdravstvenih pregleda, izgradnjom novih domova za starije osobe i proširenjem kapaciteta palijativne skrbi, povećanje smještajnih kapaciteta u domovima socijalne skrbi za djecu i domovima socijalne skrbi za odrasle, povećanje smještajnih kapaciteta sigurnih kuća za žene i djecu, žrtve obiteljskog nasilja te LGBTIQ+ osoba te povećanje smještajnih kapaciteta za beskućnike kroz izgradnju gradskih prihvatilišta koja bi nudila programe psihosocijalne pomoći, kao i osiguravanje zajedničkih kućanstava sa sustavom pomoći u reintegraciji.
U ovom mandatu otvoren je jedan novi Dom za starije u Markuševcu te dva odjela za oboljele od demencije u Domu Sveta Ana. Energetski je pak obnovljen Dom za starije Peščenica. Doduše u planu je gradnja novih domova za starije na nekoliko lokacija.
Beskućnici su početkom prošle godine dobili jedno prenoćište u Ilici 29, veličine 300 metara kvadratnih koje omogućava noćenje, suhi obrok i topli napitak te mogućnost korištenja javnog kupališta Diana. Po prvi put osigurani su im sistematski pregledi za što je u proračunu Grada Zagreba osigurano 21.000 eura. Od ove godine osigurana im je i stomatološka zdravstvena zaštita. Izdvojena su sredstva za prehranu u pučkoj kuhinji na tri lokacije, a Grad financijski pomaže i pripremu i podjelu toplih obroka u pučkoj kuhinji Župe Sv. Antuna Padovanskog na Svetom Duhu.
Kapaciteti za palijativnu skrb nisu povećani gradnjom novih objekata (to je u planu za idući mandat), ali su poboljšani prostorni kapaciteti i uvjeti liječenja za 15 postojećih palijativnih kreveta u Klinici za psihijatriju Vrapče. Tamo je obnovljena i opremljena i klinika za psihogerijatriju. Trenutačno se obnavlja zgrada Specijalne bolnice za plućne bolesti u Rockefellerovoj 3, a bolnica i pacijenti se nalaze na adresi Nemetova 2. Kada se obnovi zgrada u Rockefellerovoj, na trenutačnoj lokaciji u Nemetovoj 2 ostat će 400 metara kvadratnih uređenog prostora gdje će se moći smjestiti najmanje 16 palijativnih postelja. Izmjenama Mreže javnozdravstvene službe iz travnja prošle godine predviđeno je 13 palijativnih timova, a to je povećanje za pet timova u odnosu na dosadašnju mrežu.
U mandatu Možemo! otvoreno je prvo besplatno Savjetovalište za demencije u Zagrebu. Pokrenuta je kampanja protiv nasilja nad starijim ženama, a Povjerenstvo za ravnopravnost spolova pokrenulo je kampanju “NeVidljive” u cilju suzbijanja nasilja nad ženama starije životne dobi, koje ga rijetko prijavljuju, premda je u porastu. Grad je udvostručio sredstva na godišnjem natječaju za rad udruga u području zaštite ljudskih prava i ravnopravnosti spolova, a dodijeljena su i tri stana za socijalnu uslugu organiziranog stanovanja žena žrtava nasilja i žrtava obiteljskog nasilja nakon izlaska iz skloništa. Od 2023. uvedeno je pravo na besplatan prijevoz ZET-om za žrtve nasilja u obitelji smještene u skloništima na području Grada Zagreba.
Što se tiče podrške LGBTQIA+ osobama, Grad je od 2022. godine preuzeo pokroviteljstvo i logistički pomaže organizaciju Povorke ponosa, a Klinika za psihijatriju Sveti Ivan, uz podršku Grada, pokrenula je prvi program terapijske podrške LGBTQIA+ osobama. Usvojen je Program za ravnopravnost LGBTQIA+ osoba za razdoblje od 2024. do 2026. godine.
Obnova uz prepirke tko je zaslužan
U zadnjih četiri godine Zagreb su zatrpale dizalice. Iako su se od vremena pisanja predizbornog programa promijenile i institucije i ministri (nema više Fonda za obnovu), obnova je ipak krenula, mada uz značajna kašnjenja. Neki su projekti mogli povući sredstva iz Fonda solidarnosti EU, neka su se financiranja nastavila preko NPOO-a, dok se druga nisu mogla tako pravdati… Kasnilo se s korištenjem Fonda solidarnosti, neki objekti nisu bili podobni za financiranje iz Plana oporavka, nedostatak je radnika u građevinskim tvrtkama. Tijekom zadnjih godina vodile su se rasprave je li za obnovu – tamo gdje je provedena – zaslužna gradska ili centralna vlast.
Gradske vlasti vole se pohvaliti da je tijekom njihovog mandata obnovljeno i izgrađeno 21 škola te 11 vrtića. Gradske vlasti izgradnjom vrtića nadomjestile su ukidanje mjere roditelj-odgojitelj, do čega je došlo na samom početku mandata jer se procijenilo da je mjera koja je iz godine u godinu rasla prevelik teret za gradski budžet.
Izgradnja stadiona
Prije stupanja na vlast, ekipa uz Tomislava Tomaševića smatrala je kako treba demokratizirati upravljanje klubovima te revidirati proračunsku kategoriju “Potpora vrhunskom sportu”.
Tijekom zadnjih nekoliko godina značajno su povećana ulaganja u sport, a potpore vrhunskom sportu i dalje su na vrhu potpora koje se iz budžeta uplaćuju raznim udrugama (a ta su izdvajanja za sve rasla).
I prije dolaska na vlast smatrali su kako treba sanirati Dom sportova – s čime se krenulo, obnoviti ŠRC Šalatu te izgraditi bazen Špansko, čija je izgradnja krenula gradskim novcima jer nisu dobili europsko financiranje.
Za stadion u Maksimiru se tada mislilo da tu odluke Grad treba prepustiti klubu, a za to vrijeme – do dovršetka radova u Maksimiru – Grad treba financirati adaptaciju stadiona u Kranjčevićevoj ulici. Naposljetku se osim adaptacije Kranjčevićeve, s kojom se krenulo, odlučilo i da će se graditi potpuno novi stadion u Maksimiru, čije bi financiranje po pola trebali pokriti Grad i Država.
Gradska uprava koju je vodio Tomašević nije, dakle, uspjela u svom glavnom naumu – sređivanju situacije s otpadom i zatvaranju Jakuševca, ali dosta je toga ipak ostvareno, što su im u prvom krugu potvrdili i građani.
