Proteklog tjedna na društvenim mrežama zabilježeno je nekoliko slučajeva viralnih objava nepotvrđenih i netočnih tvrdnji o stranim radnicima u Hrvatskoj. Njihov cilj bio je stigmatiziranje te populacije i stavljanje u kriminalni kontekst. Na Faktografu smo pisali o dva slučaja viralnih dezinformacija o toj populaciji. U jednom se proširila vijest da su četvorica stranih radnika djevojčicu u Stupniku skinuli do gola, dok u drugom viralnom videu agresivni muškarac snima stranca kojeg optužuje da je na riječkoj plaži Kantridi snimao djevojčice, odnosno govori da je pedofil.
U prvom je slučaju policija podnijela prekršajnu prijavu protiv autora objave zbog prekršaja protiv javnog reda i mira jer se napad nije dogodio, a u drugom su istražili slučaj i zaključili da napadnuti muškarac nije učinio nikakvo kazneno djelo, što znači da nisu utvrdili da je snimao djevojčice na plaži ili da je pedofil.
No, prije nego je policija odbacila navode iz tih objava, one su se masovno proširile društvenim mrežama i pitanje je u kojoj mjeri su ti demantiji stigli do korisnika koji su nekritički zaključili da se zaista radilo o zločinima stranaca koji su svoj posao pronašli u Hrvatskoj. Uz to, takve utvrđene dezinformacije iz prošlosti često se ponavljaju u komentarima na društvenim mrežama kao “dokazi” za navodno bujanje zločina stranih radnika, a nerijetko ti komentari ostaju bez prikladnog odgovora o čemu se zapravo radi.
Napadi u kampanji
Virtualni napadi na strane radnike došli su osobito do izražaja na društvenim mrežama uoči lokalnih izbora, gdje se kampanja svela uglavnom na širenje mržnje. Tako se strane radnike i migrante optuživalo za “islamizaciju Hrvatske”, da ruše plaće domaćim radnicima, a nerijetko i da dovode “žene i djecu u opasnost”.
Kandidat za gradonačelnika Grada Zagreba Ivica Lovrić u ožujku je, komentirajući izvješće o sigurnosti u Zagrebu za 2024., rekao da su seksualni zločini i zlostavljanje djece mlađe od 15 godina u porastu te da se boji “da ovom porastu doprinose i ilegalni migranti kojih je u Zagrebu sve više”. Faktograf je istražio te tvrdnje i utvrdio da su statističke brojke koje je Lovrić iznio bile točne, no iz Policijske uprave zagrebačke odgovorili su nam da nema dokaza za tvrdnju da tome pridonose ilegalni migranti.
Ministarstvo unutarnjih poslova ne vodi statistiku prema specifičnim kategorijama stranaca, već se podaci odnose na sve strane državljane, uključujući turiste i rezidente. Naime podaci kojima raspolažu odnose se na sva kaznena djela kojima su oštećeni i/ili počinitelji svi strani državljani u Hrvatskoj, dakle i oni koji su bili u turističkoj posjeti, a podsjetimo, Hrvatska je lani ostvarila više od 21,3 milijuna dolazaka, s preko 108,7 milijuna noćenja.
Što se tiče Lovrićeve izjave da se boji kako porastu kriminala u Zagrebu pridonose ilegalni migranti, iz PUZ-a su nam tada istaknuli kako za to nema dokaza. Budući da je Lovrić tu tvrdnju izrekao odmah nakon što je iznio podatke da su u porastu seksualni zločini i zlostavljanje djece, zagrebačka policija nam je priložila statistiku koja pokazuje da se od 84 utvrđena počinitelja kaznenih djela protiv spolne slobode i spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta (u što spada silovanje, pokušaj silovanja i bludne radnje) većinom radi o hrvatskim državljanima. Strani državljani počinitelji su u 16 posto – od kojih su svi osobe s reguliranim boravištem u Hrvatskoj.
Božinović demantirao dezinformacije o taksistu
Kriminaliziranje stranih radnika objavama na društvenim mrežama nije zaobišlo niti sektor taksi prijevoza. U ožujku se jedna takva objava toliko proširila društvenim mrežama da ju je morao javno demantirati ministar unutarnjih poslova Davor Božinović. Tada se 37-godišnji stranac, vozač Bolta, sudario s tramvajem ZET-a. No, ubrzo nakon nesreće društvenim mrežama počele su kolati nepotvrđene informacije da vozač nije imao važeću vozačku dozvolu, ali i fotografije dozvole boravka i vozačke dozvole na kojoj je bilo vidljivo da je vozač sve kategorije položio istoga dana, čime se sugeriralo da se radi o krivotvorenoj vozačkoj dozvoli.
“Prema informacijama koje imam, vozač ima valjanu dozvolu. Upoznat sam i s time da su se društvenim mrežama proširile slike nekih dozvola osobe koja nije povezana s ovom nesrećom. Više puta smo rekli da ne samo da ima dozvolu, već i valjanu licencu škole koju odobrava Ministarstvo prometa. Što se tiče policijskih evidencija, nemamo zabilježene teže prometne nesreće koje bi prouzročili strani vozači. Ovo je prva”, kazao je tada ministar Božinović demantiravši da se internetom proširila vozačka dozvola vozača koji je sudjelovao u prometnoj nesreći u Maksimirskoj.
MUP nam je tada odgovorio i da učestalo provode edukacije, ali i nadzor vozača taksija. Iako je zabilježen slučaj u kojem je strani vozač taksija protjeran ih Hrvatske zbog krivotvorenja isprave, takvi prekršaji u tim nadzorima nisu dominantni već se uglavnom utvrđuje da radnici rade na radnim mjestima za koja nisu prijavljeni te prometni i drugi prekršaji.
Zabluda o širenju zaraze
U posljednja dva mjeseca pojavile su se nove dezinformacije koje se tiču migrantskih radnika koje su se brzo proširile društvenim mrežama i na nekim rubnim medijima, a to je da strani radnici šire zarazne bolesti. U jednom je slučaju prozvan KBC Rijeka za koji se tvrdilo da je “krcat migrantima s TBC-om” te da se slučajevi “zataškavaju i šire među domicilnim stanovništvom”.
Iz KBC-a Rijeka su nam krajem travnja odgovorili da u toj bolnici ove godine nije zabilježen nijedan slučaj migranta s TBC-om, ali su i oštro demantirali bilo kakva zataškavanja smatrajući takve tvrdnje “nimalo dobronamjernim”. Kako bismo provjerili je li situacija promijenila u posljednja dva mjeseca, poslali smo novi upit i iz KBC-a su nam odgovorili da je situacija bez promjena.
Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ), kao nadležna institucija za prikupljanje i tumačenje podataka o zaraznim bolestima, u odgovoru na naš upit ističe da se epidemiološka situacija vezana uz tuberkulozu pomno prati. Službeni podaci o oboljelima od tuberkuloze za 2024. godinu bit će dostupni tek na jesen, no prema dostupnim informacijama u prvih pet mjeseci 2025. zaprimljen je čak nešto manji broj prijava sumnje na tuberkulozu u odnosu na isto razdoblje prošle godine. No, to još uvijek nije dokaz trenda jer se neki slučajevi tek obrađuju, pa će relevantni godišnji prikaz biti dostupan tek iduće godine.
Dodaju da Hrvatska bilježi nešto veći broj prijava TBC-a u posljednje dvije godine, kao i brojne druge europske zemlje koje se suočavaju s povećanom mobilnošću stanovništva te dolaskom osoba iz zemalja s višom učestalošću tuberkuloze. Međutim, HZJZ ističe da je sustav ranog otkrivanja oboljelih, obrada i praćenje njihovih bliskih kontakata u Hrvatskoj iznimno funkcionalan. Osim toga, tuberkuloza je zarazna bolest koja se prenosi isključivo dugotrajnim i bliskim kontaktom s oboljelom osobom, a ne usputnim kapljičnim putem poput gripe ili nekih drugih viroza.
Hrvatska i dalje bilježi relativno nisku učestalost tuberkuloze u usporedbi s europskim i globalnim prosjekom. Pojedinačni slučajevi, uključujući one zabilježene među stranim državljanima, nisu neuobičajeni ni neočekivani, no zahvaljujući pravovremenim i sveobuhvatnim mjerama kontrole, oni ne predstavljaju javnozdravstvenu prijetnju, kažu iz HZJZ-a i poručuju: “Želimo jasno upozoriti da širenje dezinformacija može imati ozbiljne posljedice, uključujući stigmatizaciju pojedinih skupina te stvaranje straha i panike u javnosti.”
Obratili smo se i Ministarstvu zdravstva s upitom oko medicinske kontrole ulaska stranih radnika. U odgovoru su istaknuli da Ministarstvo u suradnji s HZJZ-om prati epidemiološku situaciju u Hrvatskoj, uključujući prijave zaraznih bolesti kod stranih radnika. U ovom trenutku u Hrvatskoj se ne bilježi povećani rizik za javno zdravlje niti značajan porast zaraznih bolesti koji bi odstupao od uobičajenih sezonskih kretanja.
Osim toga, zbog unaprjeđenja sustava ranog otkrivanja zaraznih bolesti, Ministarstvo zdravstva formiralo je stručnu radnu skupinu koja analizira modele za potencijalno uvođenje zdravstvenih pregleda stranih radnika prije dolaska u Hrvatsku. Trenutno se razmatraju različiti scenariji i modeli, uključujući mogućnost obavljanja pregleda u matičnim zemljama radnika kroz ovlaštene ustanove, uz dodatne kontrole po dolasku. Radi se tek o fazi stručnih konzultacija koje mogu i ne moraju dovesti do zakonskih izmjena.
Liberalizacija zakona dovela do rasta broja stranih radnika
Broj stranih radnika u Hrvatskoj je u nekoliko proteklih godina strelovito porastao. Tako je u prošloj godini izdano ukupno 206.529 dozvola za boravak i rad, a u 2023. godini njih 172.499. Iako su tradicionalno najbrojniji strani radnici u Hrvatskoj bili oni iz država regije, primarno Bosne i Hercegovine i Srbije, broj radnika iz Nepala, Indije, Bangladeša i Filipina stabilno raste. Po broju izdanih dozvola prednjače djelatnosti turizma i ugostiteljstva, graditeljstva, industrije, prometa i veza te trgovine.
Razlog tog strelovitog rasta je liberalizacija Zakona o strancima kada je Hrvatska prije četiri godine ukinula kvotni sustav i omogućila slobodan uvoz radne snage. Tada je, kao zamjenu za sustav kvota, uveden tzv. test tržišta rada. Vlada, dakle, od 2021. godine više ne donosi godišnju kvotu za zapošljavanje stranih radnika, bilo da je riječ o zapošljavanju novih radnika ili produženju već izdanih radnih dozvola.
Međutim, kao što smo na Faktografu već pisali, od navedenih izmjena u Hrvatskoj buja nered na tržištu uvoza radnika iz trećih zemalja. Raste broj agencija specijaliziranih za potražnju radne snage, sve je više radnika koji dolaze iz Nepala, Indije, Filipina o čijim pravima se nitko ne brine, nitko ne prati krše li se njihova radna prava, nitko ne prati u kojim uvjetima ti radnici rade i žive. Nerijetko je riječ o neljudskim uvjetima, radnike se “trpa” u neadekvatne stambene prostore, spavaonice s krevetima na kat, bez adekvatnog sanitarnog prostora, bez kuhinje, prostora za dnevni boravak.
Kako bi pokušala uvesti reda u sustavu država je prošle godine u javno savjetovanje pustila Nacrt prijedloga zakona o izmjenama i dopunama zakona o strancima, a one su u veljači izglasane u Saboru i potom stupile na snagu. Tim, najnovijim izmjenama strani radnici nakon isteka ugovora imaju dopušteno vrijeme nezaposlenosti od 60 dana (ako nakon gubitka posla u roku od dva mjeseca ne nađe novi, gubi radnu dozvolu), a i poslodavcima se uvela i obaveza omjera domaćih i stranih radnika, ali i obaveza davanja novčanog jamstva državi za slučaj da odustanu od radnika za kojeg su ishodovali radnu dozvolu.
Koliko je nereda bilo na tržištu do najnovijih izmjena Zakona o strancima svjedoči i izjava ministra unutarnjih poslova Davor Božinovića. Komentirajući rezultate zakonskih promjena sredinom svibnja iznio je kako je izdano gotovo 7000 dozvola manje u odnosu na isto razdoblje prošle godine. “Po raznim osnovama odbijeno je gotovo 18.000 zahtjeva, a broj zahtjeva agencija za privremeno zapošljavanje smanjen je za 70 posto. Trajno su ukinute 63 licence za autotaksi prijevoz i zatražen je raskid suradnje digitalnih platformi sa 24 agregatora”, kazao je ministar. Uz to, pod povećanim nadzorom je 270 poslodavaca, a njih 115 je na tzv. crnoj listi; policija i Državni inspektorat utvrdili gotovo 5000 nepravilnosti i 2885 prekršaja.
Pučka pravobraniteljica upozorila na probleme s kojima se susreću strani radnici
Na probleme s kojima se susreću strani radnici upozorila je i Pučka pravobraniteljica u svom izvještaju za 2024. godinu. Ured je u toj godini zaprimio znatno više pritužbi i upita stranih radnika nego godinu ranije. Radnici su se, između ostaloga, žalili da su morali raditi bez dozvole za rad i boravak, na neisplatu plaće, isplatu dijela plaće “na ruke”, problema vezanih uz prekovremeni rad, uskratu prava na odmor, nesklapanje ugovora o radu, kao i na nezakoniti otkaz. Nekoliko radnika se pritužilo zbog oduzimanja putovnice i drugih dokumenata, čime im je zapravo ograničena sloboda kretanja.
Strelovit rast broja stranih radnika u Hrvatskoj doveo je i do povećanja netrpeljivosti i osjetnog zaoštravanje retorike prema toj skupini. Prema podacima koji su izneseni u izvješću Pučke pravobraniteljice za 2024. godinu, 46,2 posto naših sugrađana nezadovoljno je dolaskom stranih radnika, pri čemu ističu kulturne razlike, predmnijevaju povećanje stope kriminala te smatraju da strani radnici snižavaju cijenu rada i otežavaju zapošljavanje domaćih radnika.
Nažalost, sve u češći i napadi na strane radnike. Jedan od većih incidenata desio se krajem prošle godine kada je u Splitu napadnuto nekoliko stranih radnika, o čemu smo na Faktografu tada pisali. Posebno su često “na udaru” dostavljači, koje napadaju, kradu im hranu koju dostavljaju, kao i novac koji imaju sa sobom.
I dalje nemamo niti migracijsku, niti integracijsku politiku
Iz Ureda pučke pravobraniteljice su na Faktografov upit o eventualnim pritužbama stranih radnika na nasilje odgovorili da im se radi toga ne obraćaju, no Ured prateći podatke Ministarstva unutarnjih poslova i medijske objave upozorava na napade na strane radnike. Prema podacima koje su dobili iz MUP-a, u prvih sedam mjeseci prošle godine bilo je 326 kaznenih djela na štetu stranaca, s 527 žrtava. Taj je broj porastao u odnosu na godinu ranije, a uglavnom se radi o kaznenim djelima – prijetnjama, dovođenju u opasnost života i imovine opće opasnom radnjom ili sredstvom, teškim krađama, razbojništvima i nasilničkim ponašanjima.
Zanimljiv je podatak i da Ured pučke pravobraniteljice nije zaprimio pritužbe hrvatskih građana na strane radnike osim u slučajevima kad su bili zabrinuti za njihova prava. U tom kontekstu je Ured primio prijave kad su radnici bili smješteni u prenapučenim prostorima, kada su imali problema u zdravstvenom sustavu, zbog nepoznavanja jezika i slično.
Premda je tema stranih radnika i migranata u Hrvatskoj česta, Ured pučke pravobraniteljice upozorava da RH i dalje nema niti migracijsku, niti integracijsku politiku. Početkom ove godine usvojene su izmjene Zakona o strancima kojima su radnicima migrantima omogućeni tečajevi hrvatskog jezika putem vaučera HZZ-a, no ni za strane radnike, niti za ostale skupine stranaca u RH ne postoje strateški ili nacionalni planovi integracije u društvo. Hrvatska je prošle godine donijela Strategiju demografske revitalizacije u sklopu koje je predviđeno usvajanje Nacionalnog plana migracije RH, no Ministarstvo demografije i useljeništva nije odgovorilo oko donošenja ovog strateškog dokumenata, ističu iz Ureda pučke pravobraniteljice.
Ovaj članak sufinanciran je sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.
