Korisnici Facebooka dijele tvrdnju da je “mađarski narod” na referendumu donio odluku da Mađarska ne pristane na članstvo Ukrajine u Europskoj uniji.
Tvrdnja je u cijelosti napisana ovako (arhivirano 1, 2, 3, 4):
“Mađarski narod donio odluku: Ne članstvu Ukrajine u EU. VOKS (Referendum) 2025: učestvovalo je 2,28 miliona ljudi dok je 95% reklo NE! To znači da je preko 2,1 milion Mađara odbacilo ratnohuškačku i neodgovornu agendu Brisela. Ova istorijska poruka biće jasno predstavljena na današnjem samitu EU”.
Jedan od korisnika (arhivirano ovdje) koji je podijelio ovu tvrdnju uz nju je dodao:
“Narod Mađarske zna šta je dobro za njih. jer imaju Orbana, borca za njihova prava, što se ne može reći za Hrvate, jer imaju briselskog dupelisca”.
Vijest o mađarskom “referendumu” donijeli su i mediji, pri čemu neki od njih – poput javne televizije Republike Srpske RTRS-a – ne daju detalje o kakvom “referendumu” se u Mađarskoj radilo. RTRS vijest donosi pod naslovom: “Objavljeni rezultati referenduma: 95 odsto Mađara reklo ‘ne’ Ukrajini u EU“. U tekstu objavljenom na portalu javne televizije jednog od dva entiteta u BiH precizira se tek da se radilo o “dvomjesečnom referendumu građana o njihovom stavu prema mogućem pristupanju Ukrajine Europskoj uniji”.
Mađarska nije provela referendum o ulasku Ukrajine u EU
Na ovom mjestu važno je naglasiti da u Mađarskoj nije proveden referendum s pitanjem o pristupu Ukrajine Europskoj uniji, nego su provedene takozvane nacionalne konzultacije. Što su to i čemu služe “nacionalne konzultacije” još 2017. godine za njemačku “Fondaciju Friedrich Naumann za slobodu” pisala je Eszter Nova, u to vrijeme suradnica na Institutu za financijska istraživanja u Budimpešti i autorica bloga Meanwhile in Budapest, a danas predavačica na institutu Cevro u Pragu i politička komentatorica.
“Takozvane ‘nacionalne konzultacije’ u Mađarskoj zapravo su direktne marketinške kampanje u obliku pisama koja se šalju svakom mađarskom kućanstvu u ime “vlade Mađarske”. One su popraćene kampanjom na bilbordima diljem zemlje, uz punu podršku državnih medija, odnosno medija pod dominacijom Fidesza, kao i oglasa u gotovo svim lokalnim novinama”, navela je Eszter Nova u članku iz 2017. godine.
Kampanje s pismima izravnog marketinga, navela je autorica, “započele su nakon što je Orbánova vlada došla na vlast 2010. godine, a njihova navodna svrha je ‘tražiti mišljenje naroda” o određenim pitanjima’.
“One navodno ‘pitaju mišljenje naroda’, ali njihovi rezultati nisu javni, a pitanja su prilično retorička – i često ispunjena zastrašivanjem i traženjem žrtvenog jarca. Oštro su kritizirane ne samo zbog toga što su ‘kampanje mržnje’, već i zbog toga što su dio napora Fidesza da provede svoju političku agendu na račun poreznih obveznika. (…) Putem pošte, provedena je jedna kampanja o ponovnoj uspostavi smrtne kazne, druga koja je krivila Bruxelles za ekonomske probleme Mađarske i još jedna kampanja prije Orbánovog anti-EU, anti-imigrantskog referenduma ‘o migracijama i terorizmu’ 2016. godine s pitanjima poput: ‘Neki misle da je Bruxellesovo loše upravljanje imigracijom pridonijelo napredovanju terorizma. Slažete li se s tim?’, ‘Mislite li da će Mađarska sljedeće godine biti meta terorističkog napada?’, ‘Koliko mislite da su napredak globalnog terorizma (ISIS i nedavni napadi u Francuskoj) važni u vašem životu?’ (Da/Ne)”, navodi se u kritički intoniranom članku objavljenom na stranicama Fondacije Friedrich Naumann.
Anketa vlade, a ne referendum
O nacionalnim konzultacijama o pitanju pristupa Ukrajine Europskoj uniji, što su pojedini mediji predstavili kao referendum, pisao je i mađarski internet portal Telex.hu, 29. lipnja, u članku pod naslovom “Trećina birača glasala je na savjetodavnoj anketi vlade, a 95 posto njih bilo je protiv pristupanja Ukrajine Europskoj uniji”.
U članku se također pojašnjava o kakvom izjašnjavanju se radi kad su u pitanju nacionalne konzultacije u Mađarskoj.
“Viktor Orbán objavio je konačne rezultate savjetodavne ankete Voks2025 o pristupanju Ukrajine EU uoči summita EU u četvrtak. Premijer je rekao da je glasalo ukupno 2 milijuna 278 tisuća ljudi, od kojih je 2 milijuna 168 tisuća, odnosno 95 posto onih koji su glasali, glasalo protiv pristupanja Ukrajine EU, dok je preostalih 5 posto glasalo za Ukrajinu. Balázs Hidvéghi, parlamentarni državni tajnik u Uredu premijera, rekao je da je glasalo 2 milijuna 284 tisuće ljudi. Na prošlogodišnjim izborima za Europski parlament, 7,8 milijuna ljudi bilo je upisano u birački popis, što znači da je samo 29 posto birača izrazilo mišljenje u ovoj anketi, dok više od pet milijuna odraslih mađarskih građana nije”, navodi se u članku.
“Unatoč tome, Voks2025 je bio drugi najuspješniji nacionalni konzultativni proces vlade, samo 72.000 ispunjenih anketa manje od nacionalne konzultacije o Sorosovom planu, koja je privukla 2.356.000 ispitanika. Međutim, Voks2025 je lako nadmašio nacionalne konzultacije o Covidu i Stop Bruxellesu, s 1,68 milijuna ispitanika. Ovoga puta opet nije bio u pitanju referendum, već samo anketa javnog mnijenja, koja nema pravno obvezujuću snagu i može se koristiti samo kao politički alat”, navodi se u članku.
“Važno pitanje je koliko se podaci o broju ispitanika i odgovorima ‘za/protiv’ uopće mogu smatrati vjerodostojnima. Već je pokazano da je u online upitnicima jedna osoba mogla više puta glasovati s različitim e-mail adresama. Vladin glasnogovornik Gergely Gulyás rekao je na posljednjem vladinom brifingu da tiskane glasačke obrasce provjerava javni bilježnik i da se ne mogu koristiti za varanje, a online glasovanje također ovjerava javni bilježnik. Međutim, Gulyás nije mogao reći hoće li sustav filtrirati ljude koji su glasali i na papiru i online. Gulyás je pokušao umanjiti problem rekavši da online glasovi čine samo otprilike deset posto od više od dva milijuna danih glasova”, navodi se u članku mađarskog Telexa.
Uz upitnik i pismo u kojem se objašnjava zašto glasati protiv Ukrajine
Pitanje postavljeno u mađarskim nacionalnim konzultacijama nazvanim VOKS25 glasilo je: “Podržavate li da Ukrajina postane članica Europske unije? DA / NE”, a uz pitanje građanima je poslana i omotnica s pismom u kojem su nabrojani “rizici od pristupanja Ukrajine EU”.
Koncem ožujka ove godine o konzultacijama s navedenim pitanjem i spomenutim rizicima govorio je visoki mađarski dužnosnik Balázsa Hidvéghi, istaknuvši pritom da bi “ulazak Ukrajine u Europsku uniju mogao utjecati na živote svih Mađara” te da je “za odgovornu odluku potrebno biti svjestan predvidivih posljedica i rizika pristupanja”. “U omotnici će se nalaziti i jedan papir koji sažima najvažnije aspekte i rizike povezane s ukrajinskim pristupanjem. Svima se preporučuje da ih pažljivo razmotre prije donošenja odluke”, kazao je. Bruxelles je već iznio razloge zašto smatra da je ubrzano pristupanje Ukrajine u interesu EU, ali za ispravnu odluku potrebno je uzeti u obzir i mađarske interese, govorio je mađarski dužnosnik.
U omotnici o kojoj je govorio, a koja je poslana na adrese mađarskih građana uz pitanje o pristupanju Ukrajine Europskoj uniji, stajalo je da bi u slučaju pristupa Ukrajine “nestali EU fondovi namijenjeni Mađarskoj, a sav novac bi išao u Ukrajinu”. Također, u pismu poslanom uz pitanje bilo je navedeno da “Bruxelles forsira golemo zajedničko zaduživanje, što znači da bismo se svi zajedno zaduživali zbog ubrzanog članstva Ukrajine”. Nadalje, govoreći mađarskim građanima i građankama o rizicima koje je potrebno znati prije odgovora na pitanje Hidvéghi je istaknuo da bi “ukrajinskim pristupanjem mađarski poljoprivrednici izgubili potpore po hektaru, a svi bi fondovi išli ukrajinskoj poljoprivredi”, zatim “da bi da bi masovni dolazak jeftine ukrajinske radne snage ugrozio radna mjesta i plaće te mirovinski sustav mađarskih građana” te “da bi se članstvom u EU ukrajinskoj mafiji otvorio put prema Europi, uključujući i Mađarsku”.
Ovako upakirana pitanja na nacionalnim konzultacijama ne mogu se smatrati referendumom kakve prakticiraju liberalne demokracije, o čemu se govori i u spomenutom članku mađarske autorice Esztere Nove.
Stoga valja zaključiti i podvući: tvrdnje koje dijele korisnici društvenih mreža o referendumu na kojem su Mađari i Mađarice rekli ne Ukrajini u Europskoj uniji nisu točne. U Mađarskoj, naime, nije proveden referendum, nego takozvane nacionalne konzultacije, koje, važno je naglasiti, kritičari režima Viktora Orbana smatraju manipulativnima, upozoravajući da se za njih ne može tvrditi da predstavljaju vjerodostojan način izjašnjavanja građana i građanki. Bez navoda o karakteru tih "nacionalnih konzultacija" koje neki nazivaju referendumom, statusima nedostaje kontekst.
