Rak je jedna od najsloženijih i najsmrtonosnijih bolesti današnjice, a moderna medicina desetljećima ulaže golema sredstva, znanje i trud kako bi pronašla učinkovite načine liječenja.
Ipak, dok znanstvenici u laboratorijima polako, ali i oprezno, pomiču granice razumijevanja ove bolesti, sve su glasniji zagovornici alternativnih pristupa koji tvrde da rješenje već postoji.
Na internetu i društvenim mrežama sve češće čujemo kako se pravi lijek zapravo već nalazi nama pred nosom. Navodno ga ne treba tražiti u laboratoriju, nego u smočnici, vrtu, lokalnoj trgovini zdrave hrane pa čak i u veterinarskoj ljekarni.
Med, soda bikarbona, limun, kurkuma, životinjski lijekovi protiv parazita – lista “čudotvornih” lijekova protiv raka raste iz dana u dan.
U ovom ćemo tekstu objasniti kako iza obećanja o “čudotvornom izlječenju” često stoje dezinformacije koje pacijente mogu skupo koštati. Liječnici, kao i udruge oboljelih, ističu važnost stručne medicinske skrbi i točnih informacija.
Informacije su dostupne, treba izabrati one pouzdane
Sonja Grgat, predsjednica Caspere, udruge za pomoć ženama oboljelima od malignih bolesti na području Dalmacije, sama se susretala s različitim informacijama o liječenju i lijekovima.
“S obzirom na to da sam i sama žena koja je oboljela od karcinoma, voljela bih govoriti o svom iskustvu jer u njega sam jedino sigurna da se dogodilo. Naime, u trenucima saznavanja dijagnoze, pojavljivale su se raznorazne informacije o čudotvornim lijekovima.
I sama sam u jednom trenutku uzimala desetke pripravaka. Tada sam zdravorazumski shvatila da to nema smisla i odustala od toga. Odlučila sam se za dvije ili tri stvari i iskreno vjerujem da su mi pomogle.
Jako puno je ‘čudesnih’ lijekova – što i dalje ne znači da ne postoje ljudi kojima su upravo takvi lijekovi pomogli – ali nisu upotrebljivi svima”, rekla je Grgat za Faktograf.
Oboljelima savjetuje da “probaju istražiti sve što mogu prije nego donesu bilo kakvu odluku o liječenju”.
Opasno po zdravlje: razotkrivamo zdravstvene dezinformacije
Prijavom pristajete na Politiku privatnosti.
Onkologinja Marija Ban, suradnica udruge Caspera rekla nam je da se relativno često susreće s pacijentima koji vjeruju u tzv. “prirodne” ili “alternativne” lijekove protiv raka. “Možda čak do petine bolesnika”, dodala je.
Prema njoj, nije toliko do povjerenja u čudotvorne lijekove koliko do “velikog straha od svega što se događa samim postavljanjem dijagnoze i svime što ide iza toga”.
“Svakako u značajnoj manjoj mjeri postoji i inicijalno nepovjerenje u medicinu, prijašnja loša iskustva bilo osobna ili bližih osoba, a tek na zadnjem mjestu manjak informacija. Naime, informacije su široko dostupne, ali je pitanje kako ih osoba vrednuje – i izvor i samu informaciju”, kazala je Ban.
Lijekovi protiv raka nisu skriveni od javnosti
Grgat je ispričala kako virtualni prostori za razmjenu informacija imaju dvostruki učinak – omogućuju slobodno dijeljenje informacija i međusobnu podršku oboljelih, ali i širenje nepouzdanih ili netočnih tvrdnji:
“Internet i društvene mreže su napravile to da svatko može napisati što želi bez ikakve provjere i to ljude buni i tjera ih u isprobavanja, što može biti jako loše. S druge strane, donijele su i neke dobre stvari gdje se zapravo ljudi s istim problemima povezuju i razmjenjuju iskustva te, u konačnici, jedni drugima pomognu. Pa čak i kad se radi o lijekovima koji nisu provjereni. Međutim, definitivno naslovi poput ‘Maslačak liječi rak’ su nedopustivi ako nisu potkrijepljeni dokazima, a najčešće nisu”.
Faktograf, kao i drugi fact-checking mediji, ranije su se susretali s različitim tvrdnjama o liječenju karcinoma. Često se pod “čudotvorne lijekove” podmetalo široko dostupne pripravke ili lijekove koji imaju drugu svrhu, uz objašnjenje da je riječ o velikoj zavjeri etablirane medicine i Big Pharme. Prema širiteljima ovakvih dezinformacija, medicina i farmacija već su pronašle lijek koji djeluje za sve vrste raka, ali ga skrivaju jer mogu zaraditi više novca na duljim razdobljima liječenja.
Posljednjih godina, ivermektin, antiparazitski lijek za životinje, privukao je značajnu pažnju publike koja ga promovira za korištenje šire od njegove službene namjene.
Krenulo je masovnije s pandemijom koronavirusa, a sada neki predlažu, bez medicinskih i znanstvenih preporuka, da ga se treba koristiti i za liječenje ozbiljnih bolesti kao što su karcinomi. Slično je i s njegovim bratom fenbendazolom.
Doktorica Ban ističe da su takve tvrdnje opasne i štetne te da joj izazivaju neugodu, jer sugeriraju da netko namjerno uskraćuje lijekove, što nije istina. Kako objašnjava, oni “nisu uopće u primjeni ni za jednu onkološku indikaciju ni po jednim relevantnim smjernicama struke”. “I prema mom znanju, nemaju mjesto u humanoj onkologiji”, dodaje.
Prema nekim studijama (1, 2, 3, 4), ovi antiparazitski pripravci jesu pokazali antikancerogena svojstva u ranijim istraživanjima. Važno je napomenuti, studijama unatoč, da ti lijekovi nisu prošli klinička ispitivanja na ljudima, čija je svrha najprije istražiti je li lijek siguran, a potom i učinkovit. Dakle, nepoznate su doze, trajanje i indikacije koje bi dokazale njegovu sigurnost i djelotvornost kod ljudi. Stoga korištenje ovog lijeka bez liječničkog nadzora znači da ne postoji kontrola nad nuspojavama, interakcijama s drugim lijekovima ili bolestima koje osoba već ima.
Druga skupina su prirodni “lijekovi” i dodaci prehrani: đumbir, limun, med, graviola, soda bikarbona, ulje kanabisa, ricinusovo ulje i slično. Iako neki od tih proizvoda mogu imati blagotvorne učinke na opće zdravlje ili ublažavanje simptoma, njihova učinkovitost u liječenju karcinoma nije dokazana kliničkim ispitivanjima.
Nisu svi karcinomi isti
Rak nije samo jedna bolest, to je krovni naziv za više od 200 različitih bolesti. Svaka od ovih širokih vrsta raka ima mnogo podvrsta, a sve izgledaju i ponašaju se drugačije jer se razlikuju na genetskoj i molekularnoj razini. To je zato što rak nastaje iz naših vlastitih stanica, pa svaki rak može biti jednako različit i raznolik kao i ljudi.
Svaki rak uzrokuje drugačiji skup mutacija i kako tumor raste, akumulira se sve više mutacija. To znači da svaki tumor ima individualni skup mutacija, tako da lijek koji djeluje na jednog pacijenta s rakom možda neće imati isti učinak na drugog.
“Rak se može skrivati od našeg imunološkog sustava, evoluirati tako da tretmani prestanu djelovati i koristiti niz trikova kako bi održao svoje stanice živima”, pojašnjava britanska organizacija za istraživanje raka “Worldwide Cancer Research“.
Zbog toga je malo vjerojatno da će ikada biti stvoren jedan lijek koji može izliječiti sve vrste raka.
Zbog te kompleksnosti, u medicini se intenzivno istražuju različiti pristupi liječenju raka – od klasičnih metoda poput kirurških zahvata, kemoterapije i imunoterapije, do suvremenih, ciljano usmjerenih terapija temeljenih na genetskom profiliranju tumora.
Paralelno s tim, znanstvenici sve više razmatraju i potencijalne komplementarne i alternativne terapije, ispitujući koje metode mogu pomoći pacijentima u poboljšanju kvalitete života ili ublažavanju simptoma, ali uvijek u kombinaciji s provjerenim medicinskim tretmanima.
Kako piše britanski Centar za istraživanje raka, generalno je u porastu istraživanje komplementarne i alternativne terapije karcinoma (Complementary and alternative medicine, CAM). Fokus tih istraživanja se razlikuje od države do države. Primjerice, u Ujedinjenom Kraljevstvu se istraživanja više fokusiraju na terapije poput akupunkture, masaža ili smanjenja stresa, a u Sjedinjenim Američkim Državama na biljne pripravke, vitamine i dodatke prehrani.
Važna je komunikacija liječnika i pacijenta
Onkološki pacijenti moraju se snalaziti u kompliciranom i birokratiziranom zdravstvenom sustavu nakon kritične dijagnoze i posebno su osjetljivi na štetne učinke dezinformacija. Zdravstvene dezinformacije mogu spriječiti ljude u liječenju koje je potkrijepljeno dokazima, mogu negativno utjecati na odnose između pacijenata i liječnika te povećati rizik od smrti.
Liječnici nastoje vratiti pacijente razgovorom, podučavanjem i podrškom, ne osuđivanjem, jer su neke osobe već tragično izgubile bitku zbog odgađanja klasične terapije.
Prema pisanju The Guardiana, pojedini američki liječnici ulažu velike napore u edukaciju i informiranje, održavanje otvorenog dijaloga, a neki su aktivno angažirani na društvenim mrežama kako bi nadmašili senzacionalističke (i neprovjerene sadržaje) koji ondje dominiraju.
Među njima je Liz O’Riordan, umirovljena kirurginja dojke kojoj je dijagnosticiran rak dojke. Ona dijeli informacije temeljene na dokazima s tisućama svojih pratitelja na društvenim mrežama. Kaže, prenosi The Guardian, kako je ogroman izazov istaknuti se provjerenim informacijama usred buke netočnog i neprovjerenog sadržaja: “Ono što govorimo nije seksi ni uzbudljivo – ne možemo obećati lijek. Lijekovi koje dajemo imaju nuspojave i neki ljudi ipak umiru.”
Grgat objašnjava da se mnoge pacijentice okreću alternativnoj medicini zbog nedostatka komunikacije s liječnicima koji često ne pokazuju interes ili znanje o tim oblicima liječenja. Zbog toga pacijenti ponekad skrivaju da koriste alternativne metode, što smatra lošim:
“Smatram da je komunikacija ključ svega. Svatko od nas kad se razboli za sebe želi najbolje, a često ni same ne znamo što je to. Otvoreni razgovor bi u tome jako pomogao, razbio bi nam strahove i pružio nadu u izlječenje. S druge strane, smatram da i klasična medicina, ali i alternativna imaju svoje benefite i da zajedno mogu puno više uraditi za zdravlje pacijenta.”
Ban kaže kako s pacijentima nastoji izgraditi odnos povjerenja i “držati ih ravnopravnim subjektima u odlukama”.
“Oni i sami kažu što uzimaju ili pitaju bi li nešto uzimali. Mislim da nema nikakve potrebe za konfliktima ili ičim sličnim. Ja kažem svoje, oni svoje, i imaju pravo činiti što god žele. Cijenim iskrenost većine svojih bolesnika koji mi otvoreno kažu što uzimaju. Tada nastojimo doći do razumnih rješenja. I najčešće dođemo”, kaže nam Dr. Ban.
