Nakon višemjesečnih pritisaka studenata i niza sastanaka, Fakultetsko vijeće Filozofskog fakulteta u Zagrebu donijelo je odluku kojom se studentima koji ponovno upisuju posljednju godinu diplomskog studija odobrava 75 % oslobođenja od participacije.
Iako studenti, okupljeni u plenum, taj potez pozdravljaju kao djelomični uspjeh, upozoravaju da je borba za potpuno ukidanje naplate i dalje otvorena.
Naime, na službenim stranicama Fakulteta 1. listopada objavljena je odluka o visini participacija za akademsku godinu 2025./2026. prema kojoj se studentima u izvannominalnom roku odobrava djelomično oslobođenje od plaćanja. Prema dokumentu, studenti koji po drugi put upisuju završnu godinu diplomskog studija plaćat će tek 25 posto obračunate školarine, dok se ostalim studentima i dalje obračunavaju troškovi prema postojećem pravilniku.
Borba studenata ovime ne prestaje
U svom očitovanju nakon sjednice, Plenum Filozofskog fakulteta ističe kako je donesena odluka “rezultat kontinuiranog pritiska studenata i inzistiranja na transparentnom i pravednom upravljanju fakultetom“, a ne, kako se u javnosti može steći dojam, dogovora između uprave i studentskih predstavnika.
“Odluka kojom se studente oslobađa makar dijela obračunate školarine rezultat je našeg kontinuiranog pritiska i nepopustljivog inzistiranja na odgovornom upravljanju Fakultetom”, navode u priopćenju, dodajući da se razlozi uprave za odbijanje studentskih zahtjeva “od veljače znatno mijenjaju, a da se većina njih pokazala neistinitom”.
Studenti u priopćenju ističu i da su razočarani manjkom podrške od većine svojih profesora, kao i njihovom “nevoljkosti da prepoznaju našu borbu kao svoju”.
“Akademska zajednica pokazala se nesolidarnom, konformističkom i nedjelotvornom. Ipak, ove smo godine pokazali da se može napraviti značajan učinak ako se organizira sa zajedničkim ciljem. Suočavamo se s problemima koji već neko vrijeme leže ispod površine i sežu mnogo dublje od samog Filozofskog fakulteta. Usprkos činjenici da je danas obrazovanje meritokratski i financijski uvjetovano, zalažemo se da je ono svačije pravo te da kao takvo mora postati besplatno i dostupno svima”, poručuju studenti Filozofskog fakulteta okupljeni u plenum i napominju da njihova borba za slobodno obrazovanje koju su vratili na dnevni red ovime ne staje.
Podsjetimo, studentski predstavnici i Plenum Filozofskog fakulteta još su početkom godine zahtijevali smanjenje ili ukidanje participacija za studente u izvannominalnom roku, pozivajući se na neujednačenu praksu unutar Sveučilišta te socijalne i ekonomske razlike među studentima.
Studenti ranije zatražili hitni upravni nadzor dvaju ministarstva nad fakultetom
Sredinom rujna zatražili su i hitni upravni nadzor Ministarstva znanosti i obrazovanja te Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije nad fakultetom, upozoravajući na netransparentnost i moguće nepravilnosti u obračunu troškova. Naime, u tom trenutku Filozofski fakultet započeo je s upisima studenata po novom modelu naplate. Točnije, svim studentima koji nisu prikupili 55 ECTS bodova sustav je trebao automatski naplatiti svaki preneseni ECTS bod prema određenom cjeniku na sveučilišnoj razini.
Međutim, sporno je bilo to što Pravilnik o studiranju Filozofskog fakulteta propisuje kako se školarine naplaćuju prema modelu koje donosi fakultetsko vijeće, a u tom trenutku nije bilo valjane odluke vijeća. Uprava je pokušala staviti na glasanje svoj model koji predviđa da studenti plaćaju “apsolventsku godinu”, ali studenti su tom prigodom uložili veto u trajanju od osam dana.
Šutnja s Filozofskog fakulteta i Rektorata Sveučilišta
Kako bismo razjasnili cjelokupnu situaciju te dobili objašnjenja zašto je doneseno “kompromisno” rješenje kojim studenti koji ponovno upisuju završnu godinu plaćaju 25 % troškova upisa, obratili smo se direktno Filozofskom fakultetu u Zagrebu.
Zanimalo nas je zašto je donesena odluka o djelomičnom, a ne potpunom oslobađanju od plaćanja participacije, je li uprava fakulteta uopće razmatrala potpuno oslobođenje od plaćanja participacija te zašto je to odbijeno, jesu li u procesu donošenja odluke konzultirali nadležno ministarstvo, koliko studenata obuhvaća takva odluka i koji je financijski učinak ove odluke za fakultet. Međutim, ni nakon više pokušaja, odgovor od dekana, prodekana za nastavu i studente ili bilo kakav službeni odgovor nismo uspjeli dobiti.
S obzirom na to da su studenti u svom priopćenju naveli da su od rektora Sveučilišta u Zagrebu te Sveučilišnog vijeća zatražili provođenje nadzora nad Filozofskim fakultetom jer je, kako ističu, “naplatom participacija bez Odluke o participacijama Filozofski fakultet prekršio odredbe Statuta Sveučilišta u Zagrebu, Statuta Filozofskog fakulteta te Pravilnika o studiranju Sveučilišta i Filozofskog fakulteta”, s više pitanja na temu participacija obratili smo se i Rektoratu Sveučilišta.
Ni s te adrese odgovore do zaključenja ovog teksta nismo dobili, iako su se naša pitanja prvenstveno doticala postojanja, odnosno nepostojanja moguće zajedničke politike naplate participacije na svima sastavnicama (fakultetima) Sveučilišta u Zagrebu.
Pojedini studenti protuzakonito izgubili pravo studiranja?
Plenum studenata Filozofskog fakulteta podsjeća i da situacija u kojoj je Fakultet krenuo s upisima bez donošenja modela naplate na sjednici fakultetskog vijeća nije prva takva u kojoj uprava Fakulteta na čelu s dekanom Domagojem Tončinićem dovodi Fakultet “u pravno nesigurnu situaciju”.
U srpnju ove godine studenti su upozorili na, kako tvrde, protuzakonit gubitak prava studiranja desetak kolegica i kolega, od kojih su, navode, zasad tek neki vraćeni na studij zahvaljujući reakciji i pritisku Studentskog zbora i Studentskih pravobranitelja.
Naime, nova pravila studiranja više ne propisuju da student gubi pravo studiranja ako u dvije godine ne ostvari 35 ECTS boda ili ne položi ispit iz istog kolegija nakon ponovljenog upisa (poznatog kao tzv. osmi pad). U rujnu 2023. sve sastavnice primile su Uputu rektora Sveučilišta u Zagrebu o primjeni novih zakonskih i statutarnih odredbi u vezi studenata i studiranja, a s njime su, navode studenti, bili upoznati pročelnici odsjeka na Fakultetskom kolegiju u rujnu te iste godine.
Ipak, ured Studentskog pravobranitelja u srpnju je bio informiran o nekoliko slučajeva studenata Filozofskog fakulteta koji su, protivno novim aktima i uputi rektora, neutemeljeno gubili pravo studiranja zbog odredbi koje novi Zakon, Statut Sveučilišta i Pravilnik o studiranju više ne propisuju.
Nakon što je dekan Filozofskog fakulteta odbio molbe za povratak na studij tim studentima, oni su se obratili direktno rektoru Sveučilišta koji je dekanu odgovorio dopisom u kojem navodi, između ostalog, da ne postoji valjana pravna osnova za gubitak statusa studenta na temelju navedenih ranijih odredbi Pravilnika o studiranju. Rektor je u dopisu zaključio da tim studentima treba omogućiti povratak na studij, a što proizlazi iz aktualnih zakonskih odredbi.
Nekoliko stotina studenata gubi pravo studiranja i na Pravnom fakultetu
Problem s gubitkom studija imaju studenti na još jednoj sastavnici zagrebačkog sveučilišta – Pravnom fakultetu. Naime, grupa studenata istupila je javnim pismom u kojem tvrde da su im ukinuta stečena prava koja su vrijedila za vrijeme upisa na studij, a nakon primjene odluke uprave fakulteta usklađene s novim Zakonom o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti.
Stotine studenata koji su studij upisali prije akademske godine 2022./2023. upravo gubi pravo studiranja zbog odluke uprave koja ignorira važeće propise i preporuke Ministarstva, ističu studenti.
“Ovo je priča o instituciji koja bi trebala štititi pravdu, a istovremeno vlastitim studentima uskraćuje osnovno pravo na dovršetak obrazovanja”, stoji u apelu poslanom medijima ističući da je Pravni fakultet prekršio vlastite obveze i ugrozio karijere stotine studenata.
Pravni fakultet je, naime, u srpnju 2023. odluku o usklađivanju s novim Zakonom kojom propisuje rokove za završetak integriranih, prijediplomskih i diplomskih studijskih programa upisanih prije akademske godine 2022./2023.
Pritom je, ističe se u dopisu studenata, za sve slučajeve u kojima bi primjenom ove i drugih mjerodavnih odredbi studenti izgubili studentski status – kao što su, primjerice, duljina studija, neostvarivanje ECTS bodova, upis kolegija i/ili godine više od dva puta – donesena odluka kojom se putem iznimki od opće duljine trajanja studija (ovisno o tome što je za studente povoljnije) omogućava razumni i individualizirani rok u kojem su studentice i studenti obvezni završiti studij.
Studenti se pozivaju na tumačenje Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih koje im omogućuje završetak studija prema pravilima koja su vrijedila pri upisu. Upozoravaju i da Fakultet zanemaruje izazove izvanrednih studenata koji paralelno rade, imaju obitelj i djecu te brinu o bolesnim roditeljima, a ipak moraju uskladiti obaveze s predavanjima i ispitima.
Više od 340 izvanrednih studenata Pravnog fakulteta dobilo je rok za završetak studija do 28. veljače, a njih još 410 – trebalo je to učiniti do 30. rujna ove godine. Posljedica je to odluke na prethodno spomenutoj sjednici Fakultetskog vijeća iz 2023. o rokovima za završetak studija studenata upisanih prije 2022. godine.
Iz Uprave fakulteta pak poručuju – svim studentima omogućeni su razumni i individualizirani rokovi za završetak studija.
“Prva obavijest poslana je 10. srpnja 2023. na službene studentske e-mail adrese, a istog dana Odluka je objavljena i na mrežnoj stranici Fakulteta, gdje je i danas dostupna. Studenti su na Odluku dodatno podsjećani uoči početka upisa u akademske godine 2023./2024. i 2024./2025., kao i prije početka ispitnih rokova. Na svaki pojedinačni upit Fakultet je odgovorio, a putem ISVU sustava svakom studentu bio je dostupan izračun vlastitog krajnjeg roka za završetak studija”, poručili su iz Uprave fakulteta za HRT.
Iako su studenti Filozofskog fakulteta okupljeni u plenum uz podršku studentskih pravobranitelja uspjeli u tome da se studentima koji su izgubili pravo na studij omogući podnošenje molbe za povratak, studenti Pravnog fakulteta nisu uspjeli postići puno. Uprava fakulteta i prodekanica za nastavu u svom istupu za medije jasno su poručili – odluka je pravedna, a studentima je sve pravovremeno javljeno. Usprkos apelima studenata da se o svemu oglasi Rektorat, odnosno rektor, iz te institucije ni na medijske upite nisu stigli nikakvi odgovori.
Nadopuna (18.10.2025.): Nakon kompromisa Uprave i studentskog tijela kojim je dogovoreno da će se studenti osloboditi 75 % troškova participacija, iznenadno je pokrenut stegovni postupak protiv troje studenata pod optužbom za “nasilno ponašanje”. O suspenziji su javnost obavijestili Studentski zbor i Plenum FFZG-a. Dekan Domagoj Tončinić je donio odluku kojom se tim studentima zabranjuje upis, polaganje ispita i kolokvija, izlaganje ili predaja seminarskog rada, kontinuirana evaluacija te pristup drugim oblicima nastave i provjere znanja na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, do donošenja pravomoćnog rješenja u stegovnom postupku, odnosno do 90 dana. “Privremena mjera suspenzije poduzeta je zbog osobito teške povrede, odnosno nasilnog prekida 11. redovite sjednice Fakultetskog vijeća održane 17. rujna 2025. i onemogućavanja njezina daljnjeg rada”, potvrdila je uprava Fakulteta. Uprava dekana Tončinića referira se pritom na blokadu sjednice Fakultetskog vijeća kojom su studenti spriječili donošenje odluke prema kojoj bi morali početi plaćati apsolventsku godinu.
