Na sjednici Stegovnog suda Filozofskog fakulteta koja je održana u petak odbačena je prijava protiv troje studenata koje je tom tijelu prijavio dekan Domagoj Tončinić, objavio je Telegram.
Prema aktualnom fakultetskom pravilniku, ova odluka ne znači da je studentima suspenzija i ukinuta jer je odluka suda nepravomoćna. Na odluku Stegovnog suda u narednih se 15 dana imaju pravo žaliti uključene strane. Ovisno o tome hoće li ili neće biti uložene žalbe, nakon 15 dana će se dalje provoditi žalbeni postupak ili će odluka Stegovnog suda postati pravomoćna. Ako odluka postane pravomoćna, suspenzija studenata trebala bi biti ukinuta.
Plenum Filozofskog fakulteta potvrdio je da je donesena nepravomoćna odluka Stegovnog suda i poručuju da od uprave, a posebno dekana Tončinića, zahtijevaju javno očitovanje o prihvaćanju odluke Suda i povlačenje mjere suspenzije.
“Korištenje represivnih metoda kako bi se ušutkala borba za slobodno obrazovanje neće proći, a mi nećemo stati! Jedan svijet – jedna borba”, poručuju studenti.
Prijavite se na F-zin, Faktografov newsletter
Prijavom pristajete na Uvjete korištenja i Politiku privatnosti.
Borba studenata na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu se zaoštrava – moglo se čuti na okruglom stolu “Simboličko nasilje i zloupotrebljavanje institucionalne moći” održanom u četvrtak u zgradi fakulteta. Povod za ovaj okrugli stol, koji se inače redovito održava u organizaciji Plenuma Filozofskog fakulteta, bila je upravo odluka dekana Domagoja Tončinića da privremeno suspendira troje studenata zbog ometanja sjednice Fakultetskog vijeća. Na sjednici se raspravljalo o plaćanju participacija za studente koji drugi put upisuju završnu godinu studija, a u trenutku kad je trebalo biti glasanje o odluci da će studenti plaćati punu participaciju – što dosad nije bila praksa – sjednicu je prekinulo pedesetak studenata koji su u dvoranu ušli s megafonom, bubnjevima i transparentima. Na taj je način spriječeno donošenje odluke.
U obrazloženju odluke o suspenziji, studentima je bilo poručeno da “postoji osnovana sumnja na nasilno ponašanje”, a u obrazloženju su naveli da se radi i o simboličkom nasilju. Iako je prethodno donesena kompromisna odluka prema kojoj će studenti plaćati 25 posto iznosa participacije, dekan Filozofskog fakulteta očito se na ovaj način odlučio obračunati s pobunjenim studentima.
“Ovo što je učinio dekan je represivno nasilje”
Na spomenutom okruglom stolu sudjelovali su izvanredni profesor s Odsjeka za sociologiju Kruno Kardov, profesor povijesti i predsjednik Srpskog kulturnog društva Prosvjeta Nikola Vukobratović, docentica s odsjeka za etnologiju i kulturnu antropologiju Ivona Grgurinović te novinarka Andrea Milat koja je sudjelovala u velikoj blokadi na Filozofskom fakultetu 2009. godine.
Profesor Kardov je kazao da ovaj oblik protesta studenta nije bio nasilni protest jer nasije podrazumijeva oblik prisile. To bi, istaknuo je, značilo da su studenti nekome prijetili ili počinili neku štetu, što se u ovom slučaju nije dogodilo. “Vrlo je jasno da je to bila nenasilna intervencija i legitiman protest. Protesti su temeljno ljudsko pravo i ustavna vrijednost kod nas. Tu je riječ i o ljudskim pravima i građanskim slobodama”, kazao je.
Ističe da mu nije jasno kako je pojam simboličkog nasilja, koji je utemeljio francuski antropolog i sociolog Pierre Bourdieu, uopće završio u obrazloženju suspenzije.
“Simboličko nasilje je pitanje akademske debate, nije uopće pravni termin. U pravnom sustavu se ne problematizira ono što mi često problematiziramo – strukturno nasilje. Taj tip nasilja se ne temelji na izravnom utjecaju i individualizaciji krivnje jer su krive društvene norme, patrijarhat i kapitalistički sustav. Koncept simboličkog nasilja podrazumijeva da je subjekt koji je žrtva, ujedno i počinitelj. Vrlo je jasno da mi tu ne možemo pridati krivnju niti jednoj osobi i ne možemo u ovom slučaju primijeniti koncept simboličkog nasilja jer on podrazumijeva da nitko od pojedinaca nije kriv”, detaljno je pojasnio Kardov.
Vukobratović pak ističe da je ovo što je učinio dekan represivno nasilje u obliku administrativnog terora. “Nedostatak bilo kakvog suvislog argumentiranja, potpuna arbitrarnost odluka, neproporcionalnost kazne – manifestno je nepoštena i namjerno pretjerana. Radi se o potpunoj dehumanizaciji tih studenata. Dekan je time rekao da je jedan komad sjednice Fakultetskog vijeća važniji od troje suspendiranih studenata”.
Represivnim se nasiljem štiti strukturno nasilje, smatra Vukobratović, dodajući da se strukturno nasilje vidi u tome što se odluka donosi direktno suprotno željama studenata i ideologiji o akademiji koja je zajednica studenata i profesora.
“Treba osvijestiti do koje mjere su studenti stavljeni u nepovoljni položaj. Njih se stavlja u poziciju koja je znatno lošija od one koju mogu imati zaposlenici, ne samo na fakultetu, nego bilo gdje drugdje. Ono što su studenti napravili blokadom sjednice Fakultetskog vijeća nije nasilje već obaveza onih koji preuzimaju na sebe odluku o tome da odlučuju o svojoj sudbini”, kazao je.
“Borba unutar sveučilišta ne ide bez suradnje studenata i profesora”
Bilo koja borba unutar sveučilišta ne ide bez suradnje studenata i profesora, istaknula je pak docentica Grgurinović.
“Moment suspenzije uprave 2020. na čelu s dekanicom Vesnom Vlahović Štetić, taj čin institucionalnog nasilja bila je prijelomna točka. U toj točki osobno sam se oprostila sa sudjelovanjem u sveučilišnoj politici. Vjerujem da je taj trenutak doveo i do apatije kod nastavnika na Filozofskom fakultetu da se uopće petljaju u sveučilišnu politiku”, rekla je.
Grgurinović smatra da je kapitalizam ušao u sve pore akademskog života i da ne trebamo imati iluzije o tome. “Ja ne bih rekla da smo mi skrenuli udesno nego živimo u desnom spektru već 30 godina. Ta desnica se povremeno više razmaše, kao što se sad razmahala”, smatra i dodaje da se politički rad mora odvijati stalno i da se promjene ne događaju preko noći.
Koji su daljnji koraci studenata?
Studenti su, kao i svaki put, poručili da neće odustati od borbe, a više njih kazalo je i da bi ostavka uprave fakulteta bila jedina logična opcija nakon svega što se dogodilo. Jedno od pitanja iz publike bilo je i je li na okrugli stol bila pozvana i aktualna uprava fakulteta, a studenti su pojasnili da je poziv bio upućen svakom zaposleniku i studentu fakulteta, ali i da uprava ne priznaje Plenum kao legitimno tijelo, već komuniciraju isključivo sa Studentskim zborom, koji smatraju jedinim predstavničkim tijelom studenata.
Studenti su još u ponedjeljak poslali otvoreno pismo dekanu u kojem traže da odmah povuče odluku o stegovnom postupku i suspenziji donesenu 16. listopada 2025. godine i time omogući studentima i studenticama normalan nastavak studiranja uz pohađanje nastave i polaganje ispita.
Podrška studentima Filozofskog fakulteta u Zagrebu stigla je i od sestrinskih filozofskih fakulteta u Srbiji koji su se oglasili priopćenjem.
“Solidariziramo se s kolegama s našeg sestrinskog fakulteta u Zagrebu. Tijekom ove godine, studenti FFZG organizirali su se u cilju borbe za osnovna studentska i ljudska prava: mnoga udruženja njihovog fakulteta sudjeluju u ovoj borbi, a samo neka od njih su plenum Filozofskog fakulteta u Zagrebu, Klub studenata Filozofskog fakulteta u Zagrebu (KSFF), organizacija Studentice za Palestinu, kao i Studentski zbor Filozofskog fakulteta. Među zahtjevima njihove pobune ističu se besplatno visoko školstvo i prestanak suradnje FFZG sa sveučilištima u Izraelu, koji već dvije godine pred očima cijelog svijeta vrši genocid nad Palestincima.
Ovi događaji i ove taktike podsjećaju nas na ono što smo sami prošli: optuživanje da smo nasilnici i teroristi, da planiramo nečije ubojstvo, izbacivanja s fakulteta i laži da je poslije nas fakultet zatečen u kaotičnom stanju, karakteriziranje svakog našeg bunta kao nedopustivog kršenja pravila i kućnog reda, dijeljenje disciplinskih postupaka studentima jer odbijaju biti izbačeni iz svoje sigurne kuće, institucije koja ne bi postojala da nema njih. Također se pronalazimo i u narativu da smo pretjerali onog trenutka kad smo napravili jednu stvar koja upravi fakulteta nije odgovarala. Baš kao što su naše kolege podržale nas, i mi pružamo punu podršku kolegama i želimo im da ustraju u ovoj borbi i svakoj drugoj koju će pokrenuti u budućnosti”, stoji u priopćenju koje potpisuju plenumi Filozofskog i Filološkog fakulteta u Beogradu, Filozofskog fakulteta u Novom Sadu, Filološko-umetničkog fakulteta u Kragujevcu i Filozofskog fakulteta u Nišu.
Dekan fakulteta nije raspoložen za medijske istupe na temu
Iz ureda dekana, kao i s Rektorata Sveučilišta o cijelom slučaju šute. Na upit Nove TV iz Uprave fakulteta stiglo je tek šturo priopćenje:
“Privremena mjera suspenzije poduzeta je zbog osobito teške povrede, odnosno nasilnog prekida 11. redovite sjednice Fakultetskog vijeća održane 17. rujna 2025. i onemogućavanja njezina daljnjeg rada. Stvaranje nepodnošljive buke zviždanjem zviždaljkama i bubnjanjem bubnjevima u zatvorenom prostoru ne može se smatrati mirnim prosvjedom što je rezultiralo prekidom sjednice u trenutku kad je izglasano da se prijedlog Uprave o participacijama uvrsti na Dnevni red”, navode.
Jedna od suspendiranih studentica Kristina Ćuk navode iz priopćenja opovrgava.
“Oni se zapravo samo pozivaju na članak koji sam ja navodno prekršila, nazivajući me fizički i simbolički nasilnom. Što ja demantiram iz pozicije osobe koja je trpjela dugogodišnje obiteljsko nasilje i koja je bila godinu dana u sigurnoj kući. Dekan se može sramiti zbog takve formulacije i sve se žrtve osjećaju uvrijeđeno i poniženo”, kazala je studentica.
Fuchs: Ministarstvo se ne može igrati represivnog aparata u ovom slučaju
Slučaj je komentirao i resorni ministar znanosti, obrazovanja i mladih Radovan Fuchs kazavši da se Ministarstvo “ne može igrati ovdje represivnog aparata i isljedničkog aparata pa da idemo istraživati tko je prvi ušao i tko je prvi izašao”.
“Ako studenti nisu zadovoljni komunikacijom s dekanom i dekanatom, postoji instanca koja je iznad toga, a to je rektor i Rektorat”, kaže ministar.
Ipak, ni rektor Stjepan Lakušić niti Rektorat o cijelom se slučaju nisu oglasili. Na upite medija o slučaju participacija ne odgovaraju, a studenti na tribini istaknuli su da su u više navrata pisali rektoru i upoznali ga s cijelom situacijom, ali ni oni odgovor nisu dobili.
Hoće li se uprava fakulteta na čelu s dekanom Tončinićem žaliti na nepravomoćnu odluku kojom je odbačena prijava protiv troje studenata ili će se na zahtjev studenata javno očitovati i prihvatiti odluku Suda i ukinuti suspenziju, tek predstoji vidjeti. Studenti od svoje borbe ne odustaju pa je tako za ponedjeljak 27. listopada u 18.15 sati sazvan sastanak Plenuma na kojem će se razgovarati o tome što dalje.
Nadopuna: Nakon objave ovog teksta, u ponedjeljak, objavljeno je kako je dekan Filozofskog fakulteta Domagoj Tončinić povukao suspenziju nakon odluke Stegovnog suda. U e-mailu koji je poslao svim studentima i zaposlenicima fakulteta naveo je da se neće žaliti na odluku suda.






