Društvenim se mrežama gotovo svakodnevno, a najčešće prikladno uoči blagdana, pojavljuju obavijesti o rasprodajama. S obzirom na to da gotovo svi trgovački lanci i brendovi povodom blagdana nude popuste kojima privlače kupce, tome su doskočili i prevaranti oglasima o lažnim rasprodajama zbog zatvaranja trgovina. Faktograf je o takvim lažnim rasprodajama pisao u više navrata.
Taman uoči Uskrsa, na društvenim mrežama pojavila se objava (arhivirano ovdje) o velikoj rasprodaji zbog zatvaranja trgovine “Lea Zagreb”. U emotivnoj objavi navodi se sljedeće:
Lea Zagreb se zatvara – posljednja rasprodaja
Kada smo otvorili Lea Zagreb, imali smo jedan san: stvoriti mjesto gdje će se svaka žena osjećati posebno. Zahvaljujući vama, taj san je postao stvarnost.
Ali život ponekad promijeni planove. Nakon zdravstvenog upozorenja shvatili smo da je vrijeme da usporimo… i zato zatvaramo ovo poglavlje.
Kako bismo se oprostili, pokrećemo veliku rasprodaju naše kolekcije bluza i košulja.
Elegantni i udobni modeli
Popusti do -80%
Dodatni popusti:
• 10% dodatnog popusta na 2 artikla
• 15% dodatnog popusta na 3 artikla
• 20% dodatnog popusta na 4+ artikla
Ovo su posljednji komadi. Kada se rasprodaju – više ih neće biti, piše uz navodne fotografije artikala na rasprodaji.
Jedna u nizu lažnih rasprodaja na Facebooku
Link na Facebook stranici vodi na internetsku stranicu na domeni lea-zagreb.com koja ima integriran webshop u sklopu kojeg možete kupiti navodne artikle na rasprodaji. Međutim, iako na prvu stranica možda djeluje autentično, postoje neki elementi po kojima se može zaključiti da se radi o prevari. Naime, iako se navodi da se radi o maloprodajnom butiku, nigdje se na stranici, a niti na Facebooku ne može pronaći adresa navodne trgovine. Stranica također obiluje gramatičkim pogreškama, a trgovinu nije moguće kontaktirati telefonski već samo putem kontakt obrasca.
Kad smo se u travnju prošle godine za jednu vrlo sličnu prevaru obratili Nacionalnom CERT-u, kazali su nam po kojim se sve elementima može prepoznati lažna online trgovina, kao što je to slučaj s lažnom trgovinom Lea Zagreb:
“Pravopisne greške, dijelovi stranice su na različitim jezicima, nisu navedeni podaci kao što su: adresa trgovine, kontakt broj, OIB…, kontakt je moguć samo putem e-pošte ili kontakt forme, uz ime brenda koristi se dodatak poput „hrvatska“, „outlet“, „popust“, „akcija“ i sl. (npr. brend-hrvatska.com, brend-outlet-hrvatska.com, brend-akcija.com…), u ovom slučaju “Zagreb”, plaćanje moguće jedino karticom…”.
CERT razvio sustav za prepoznavanje lažnih internetskih trgovina
Nacionalni CERT razvio je i internetski servis “CERTiffy” putem kojega građani unosom domene mogu provjeravati lažne internetske stranice. Međutim, zbog brzine kojom se lažne stranice pojavljuju, nemoguće je da sustav prepozna sve lažne stranice, a tako je i slučaj sa stranicom leazagreb.com. Sustav nam je za tu domenu izbacio poruku: “Naš sustav nije prepoznao lea-zagreb.com kao lažnu internet trgovinu, ali prije odluke o kupnji provjerite dodatne savjete”. Klikom na link “dodatni savjeti” navode se još neki savjeti kako prepoznati lažnu internetsku trgovinu.
Valja spomenuti i da, iako bi se iz objava moglo shvatiti da postoji i fizička trgovina koja se zatvara, takvu trgovinu nije moguće pronaći na internetu, niti se na internetskoj stranici može pronaći adresa navedene trgovine. Također, da postoji fizička trgovina, u njoj bi morala postojati mogućnost plaćanja gotovinom. U ovom slučaju jedini mogući način plaćanje jest karticom.
Što napraviti ako ste upisali svoje osobne podatke i podatke o kreditnim karticama na lažnoj stranici?
Ako vam se dogodilo da ste upisali svoje podatke na lažnoj internetskoj trgovini, velika je vjerojatnost da su ih kibernetički kriminalci spremili u svoju bazu podataka. Kako piše Nacionalni CERT, upisati znači da su se podaci u jednom trenutku nalazili u polju za unos teksta. Nije potrebno pritisnuti „Enter“ ili gumb za potvrdu unosa (npr. „Pošalji“) kako bi oni bili ukradeni.
Ako ste pak upisali podatke bankovne kartice ili mobilnog tokena, savjeti su sljedeći: obratite se svojoj banci kako bi poduzeli sve potrebne korake za zaštitu računa, ne odobravajte autorizacije plaćanja putem mobilnog bankarstva, ako ih vi niste zatražili te pratite stanje računa i uključite obavijesti o isplatama kako biste mogli pravovremeno reagirati na sumnjive transakcije, savjetuju iz CERT-a.
Zaključno, stranica Lea Zagreb još je jedan primjer lažne internetske trgovine. Na Facebooku se svako malo pojavi obavijest o lažnim rasprodajama na lažnim internetskim trgovinama i to često kroz dirljive oglase, kakav je i ovaj. Više je elemenata po kojima se može prepoznati lažna internetska trgovina, a osim pravopisnih grešaka, dobar indikator su nenavođenje podataka o trgovini - adresa, OIB i slično te kontakt s trgovinom koji je moguć samo putem kontakt obrazaca, ne i telefonom.
