Ministrica zaštite okoliša i zelene tranzicije Marija Vučković ovog je tjedna u Saboru predstavila izmjene Zakona o gospodarenju otpadom, a time je nastavljena i žestoka politička rasprava vezana uz sanaciju i odgovornost za nelegalno odlaganje oko 44 tona otpada u PPK Velebit u Gospiću, ali i o cijelom sustav gospodarenja otpadom.
Oporba je tvrdila kako su izmjene upravo i potaknute činjenicom da su vladajući shvatili kako sustav ne funkcionira, a mnogi su kazali i da je to priznanje političke odgovornosti za “crnu točku” u Gospiću. SDP-ov Mihael Zmajlović poručio je da su promjene zakona “zakašnjelo priznanje da sustav nije funkcionirao”, a Anka Mrak Taritaš iz GLAS-a da je “riječ o javnom priznanju Vlade Andreja Plenkovića da se sa otpadom ne bavimo na način na koji bi trebali”.
“Izmjene i dopune zapravo govore o tome da su sve maske pale. To znači da se Hrvatska nije na adekvatan način brinula i ne brine se o svom otpadu. Slučaj Gospić je vrh ledene sante koji to pokazuje. S jedne strane smo imali vrlo otvorene zakonske okvire zbog kojih je bila mogućnost da otpad iz Europe dođe u Hrvatsku, a s druge smo znali da se ne može na adekvatan način zbrinuti”, kazala je zastupnica Mrak Taritaš.
Vikend javna rasprava
Ministrica je na kritike odgovarala da se u izmjene krenulo mnogo prije izbijanja “afere Gospić”, a u jednom trenutku i poručila: “Naravno da me nije slučaj Gospić nagnao na izmjene zakona”.
Oporba je kritizirala i činjenicu da je javna rasprava o izmjenama zakona trajala samo dva dana, ali ministrica se branila riječima: “Mi smo s radom na zakonu počeli krajem 2024., a već 2025. je zakon bio 30 dana na (javnom) savjetovanju”. Dodala je kako su te izmjene zakona dodatno unapređivali te ga i drugi puta stavili na javno savjetovanje ove godine.
Treba reći da portal e-Savjetovanje otkriva da je Ministarstvo prošle godine paralelno u javnu raspravu, na rok od mjesec dana (od 16. listopada do 17. studenog 2025.) stavilo dokumente “Nacrt prijedloga zakona o izmjenama zakona o gospodarenju otpadom” i “Obrazac iskaza o procjeni učinaka propisa za zakon o izmjenama i dopunama zakona o gospodarenju otpadom”.
Ove godine je novi nacrt prijedloga zakona bio u javnoj raspravi od 1. do 16. srpnja, dok je obrazac iskaza o procjeni učinaka, zaista, bio u javnoj raspravi tijekom samo jednog vikenda – od 11. do 13. rujna.
“Podneseno je 76 primjedbi na iskaz o procjeni učinka propisa, a niti jedna primjedba nije usvojena”, kazala je Dušica Radojčić iz platforme Možemo! koja je upozorila i da u vrijeme kada je provedeno vikend savjetovanje o procjeni učinka propisa (od petka u 17 popodne do nedjelje u ponoć) gradovi i općine i druga tijela ne rade pa u njemu nisu mogla niti sudjelovati.
Teško se oteti dojmu da je ministrica u predstavljanju izmjena zakona upravo istaknula ključne promjene u onim dijelovima funkcioniranja sustava koji su najviše naišli na kritike javnosti i oporbe u “slučaju Gospić”, a dijelom se u svojem predstavljanju izmjena i pozivala upravo na “crnu točku” u PPK Velebit.
“Slučajevi nezakonitog gospodarenja otpadom, uključujući i slučaj u Gospiću, pokazali su da su potrebna određena unapređenja sustava i zato uvodimo i video-nadzor i GPS praćenje, redovite kontrole, provjeru financijskih jamstava, zabranu ponovnog ulaska odgovornih osoba u sustav te brže uklanjanje otpada i naplatu troškova”, kazala je ministrica Vučković.
Podsjetimo, u slučaju nelegalno odloženih desetaka tisuća tona opasnog otpada u Gospiću ključne kritike su išle prema izdavanju i kontroli dozvola tvrtki koja ga je odložila i zakopala, pa potom na izostanak (graničnih, ali i nacionalnih) kontrola, počevši od policije, Carine i Državnog inspektorata, kao i lokalne uprave, da bi se nastavilo prigovorima na sporost državne administracije u kretanju sa sanacijom. Prekrivanje otpada, naime, počelo je tek ovog tjedna, a još niti jedna bala nije odvezena iz Gospića na oporabu. A kao krajnju kritiku navodi se da će se milijuni – ako ne i deseci milijuna eura – sliti iz državnog proračuna za sanaciju. iako je i sadašnji zakonski princip da “onečišćivač treba platiti”.
“Izmjenama želimo unaprijediti sustav u kojem je otpad sljediv od mjesta nastanka do konačne obrade, nadležna tijela mogu djelovati koordinirano i pravedno, a trošak nezakonitog postupanja snosi onečišćivač, a ne građani, odnosno proračun”, kazala je odmah na početku ministrica Vučković pa potom i dodala: “Praksa je pokazala da moramo ojačati nadzor nad osobama koje gospodare otpadom, pooštriti uvjete za izdavanje i zadržavanje dozvola, unaprijediti sljedivost te ubrzati uklanjanje protuzakonito odbačenog otpada i naplatu troškova od odgovornih osoba”.
Što se mijenja u zakonu?
Ministrica je predstavljajući izmjene navela da će po prijedlogu vlasnici tvrtki koje nezakonito odbacuju otpad sada svojom imovinom jamčiti za sanaciju. Uz to, pooštravaju se uvjeti za izdavanje i ukidanje dozvola za gospodarenje otpadom, a prije njihova izdavanja svoje mišljenje moći će dati župani ili gradonačelnik Zagreba. No, u raspravi je istaknuto kako to mišljenje nije obvezujuće, a ako ga župan ili zagrebački gradonačelnik ne dostave u roku mjesec dana, smatrat će se da su se složili s odlukom.
“Onaj tko zahtjeva dozvolu treba ispuniti sve uvjete. Dodatno traženje mišljenja je jedan iskorak kako bismo osigurali upoznatost lokalne jedinice s tim”, objasnila je ministrica. Moglo bi se protumačiti da se tim mišljenjem širi odgovornost sa županijskih službenika na čelnike županija i grada Zagreba jer će se sada moći izravno reći da su i oni dozvolili izdavanje neke dozvole.
Također, izmjene donose i popis osoba kojima je zabranjeno gospodariti otpadom, ali i ustrojavanje novog Povjerenstva za stručni nadzor zaduženog za nadzor izdanih dozvola za neopasni otpad.
Uz to, lokacije za gospodarenje otpadom i reciklažna dvorišta morat će imati neprekinuti video-nadzor na kojem će se morati vidjeti sve registracije i vozači kamiona, a i sva vozila koja prevoze otpad će morati imati GPS. Ministrica je najavila i da bi se u drugom čitanju mogao produžiti rok da se snimke video-nadzora moraju čuvati samo 30 dana, a HDZ je najavio da će podržati to produženje roka.
Uvode se i obavezne redovite kontrole lokacija gospodarenja otpadom koje će, prema riječima ministrice, provoditi Državni inspektorat u suradnji s komunalnim redarima i tijelima koja su izdala dozvolu uz koordinaciju Ministarstva. Lokacije s neopasnim otpadom kontrolirat će se najmanje jednom, a opasnim najmanje dva puta godišnje.
Također, pojačat će se kontrola bankovnih jamstava, a država će se upisivati i na zemljišta i nekretnine onečiščivača kako bi se i na taj način pokrilo financiranje troška sanacije, a ako otpad ukloni jedinica lokalne samouprave, ona će imati pravo na pokrivanje troškova. Uz to su preciznije definirane obveze lokalne samouprave kod uklanjanja nezakonito odbačenog otpada, što je izazvalo dosta kritika oporbe.
Prebacivanje odgovornosti na općine, gradove i županije
Anka Mrak Taritaš smatra da se preveliki naglasak stavlja na ulogu komunalnih redara jer navodi kako su njima već dani mnogi raznorodni poslovi i pitanje je hoće li moći ispuniti svoju funkciju u smislu ovog zakona. Na spuštanje previše posla i troškova na lokalnu samoupravu upozorili su i iz Možemo!.
“Novi zakon nosi i nemale financijske troškove mnogima u sustavu gospodarenja otpadom. No, to se ne odnosi na vas jer za provedbu izmjena ovog zakona niste predvidjeli ni euro iz državnog proračuna”, kazala je Radojčić.
“Na općine i gradove država spušta odgovornost za akcije uklanjanja protuzakonito odbačenog otpada najmanje jednom godišnje, analize sustava otpada, planova sanacije, javne nabave za sanacije – i to iz svojih proračuna. A veliki dio općina nema novaca ni da plati pristojnu plaću komunalnom redaru”, kazala je Radojčić i naglasila da su često za nastanak takvih odlagališta krivi nadzorni organi (policija i Državni inspektorat), a da će njihovo nefunkcioniranje plaćati gradovi i općine. Radojčić je upozorila da sada država prebacuje odgovornost na lokalnu samoupravu, dok Fond za zaštitu okoliša često niti sada ne ispunjava financijske obveze prema njima.
“Državnom inspektoratu se nameće dodatna učestala kontrola tisuća lokacija za gospodarenje otpadom, a on je već sada kadrovski devastiran i ne obavlja svoj posao kako treba”, objasnila je Radojčić na koji bi način ove izmjene zakona mogle “zaštekati” u provedbi.
Ivica Kukavica iz vladajućeg Domovinskog pokreta nastavio je gurati ideju te stranke o osnivanju Rendžerske službe koja bi trebala popuniti rupu u sustavu. “Takva služba ne bi trebala zamijeniti policiju ili inspekciju, komunalne redare, čuvare prirode, lugare ili lovočuvare. Trebala bi popuniti prazninu između njih. Biti stalno terenski prisutan zbog prevencije, opažanja i pravodobno prijavljivanja mogućih nezakonitosti”, objasnio je Kukavica koja bi bila funkcija nove službe.
Prekogranični promet otpadom u novom zakonu
Ministrica je najavila i da će se, zbog zahtjeva uredbe EU, donijeti poseban zakon o prekograničnom prometu kojim će se pojačati kontrola otpada koji se uvozi i izvozi iz Hrvatske. Oporba je izrazila bojazan hoće li taj zakon biti na vrijeme izglasan, s obzirom na to da još nije niti poslan u javno savjetovanje. Ako ne bude donesen prije ili zajedno sa izmjenama Zakona o gospodarenju otpadom, tada će cijeli prekogranični promet otpadom ostati izvan zakonske regulative.
Zakonom će se uvesti i nove, prema riječima ministrice, više kazne za nelegalno odlaganje otpada ili nepoštivanje izdanih dozvola. “Prijedlogom zakona želimo unaprijediti sustav u kojem je teže nezakonito preuzeti, prevesti, skladištiti i odbaciti otpad, lakše takvo postupanje pravodobno otkriti, zaustaviti i utvrditi, a polazimo od jednostavnog načela da onaj tko preuzme otpad mora za njega i odgovarati do konačne obrade, a trošak nezakonitog postupanja mora snositi onečišćivač”, još jednom je imala potrebu naglasiti ministrica.
Oporba je, pak, u svojim raspravama isticala važnost kontrola.
“Kamera ne vrijedi mnogo, ako snimke nitko ozbiljno ne kontrolira. GPS ne vrijedi ako se podaci automatski ne uspoređuju s (sustavom) eONTO, carinskim podacima i stvarnim količinama otpada. Financijsko jamstvo ne znači ništa ako je višestruko manje od mogućeg troška sanacije, a redovita inspekcija ne znači ništa ako se najavljuje unaprijed ili ako se na njezine nalaze ne reagira”, kazao je Zmajlović te upozorio da se u izmjenama zakona ne navodi niti jedan rok da Ministarstvo mora nešto poduzeti kada vidi da je nešto pošlo po krivu.
SDP je kritizirao i činjenicu da se izmjenama ukida poticajna naknada – “jedina mjera koja gradove i općine košta kada ne odvajaju otpad, dok se odgovornoj osobi u tvrtki koja odbaci otpad u okoliš snižava najviša kazna s 13 na 6 tisuća eura”.
Zvonimir Troskot iz Mosta je zakon nazvao “propalim slučajem” jer se nije dotakao laboratorija. “I sada ćete uvesti GPS i kamere, a laboratorije, koji su ključna stvar u cijelom tom procesu, niste dotaknuli”, kazao je Troskot koji tvrdi da laboratoriji iz opasnog otpada manipulacijom u analizama naprave bezopasni otpad.
S druge strane, HDZ smatra da će jače kontrole poboljšati cijeli sustav, a upozoravaju da se dobar dio gospodarenja otpadom nalazi u sferi kriminala. “Kada razmišljamo o onima koji ilegalno odlažu otpad, misli su nam na tragu da tamo netko smišljeno i planirano radi kriminalne radnje. I kada je otpad u pitanju to stvarno tako i jest. I tu sve institucije represije, a govorio bih i o policiji, Carini i Državnom inspektoratu, moraju se tako postaviti”, kazao je Damir Mandić u ime HDZ-a.
Podrška izgradnji spalionica
Iako njezin stranački šef i predsjednik Vlade Andrej Plenković u izjavama pokazuje da nije usvojio niti osnove odvajanja otpada u svojem domu, HDZ-ova ministrica je u govoru o izmjenama istaknula i da se treba ubrzati razdvajanje, recikliranje i oporaba otpada jer je Hrvatska daleko iza postavljenih ciljeva Europske unije, a u tome sigurno ne pomaže ni činjenica da država još uvijek nema razvijen sustav centara za gospodarenje otpadom, dok se sustav recikliranja i oporabe otpada oslanja na privatnike.
U tom smislu ministrica je najavila i izmjene u ulozi Fonda kod ugovaranja sakupljača i oporabitelja za određene frakcije otpada kako bi se prevenirale situacije u kojima, primjerice, za dio elektroničkog otpada prvo nije postojao ugovoreni sakupljač, a kada je i ugovoren njegovo se skladište brzo napunilo pa je zbog čekanja dozvole za izvoz ponovno bilo usporeno njegovo prikupljanje.
Također, Vučković je u raspravi navela mogućnost izgradnje spalionica u Hrvatskoj. “I po postojećem zakonu pretpostavke za energane postoje. To je postupak koji ima svoje mjesto u hijerarhiji gospodarenja otpadom i u zakonu i u planu gospodarenja otpadom iz čega proizlazi da nije moguće sve ciljeve ostvariti bez svih elemenata hijerarhije, a to je i energetska oporaba na pretposljednjem mjestu prije zbrinjavanja”, kazala je ministrica, navodeći da Hrvatska bez spalionica ne može ispuniti EU ciljeve za smanjenje odlaganja otpada na odlagališta.
HDZ-ov Stipan Šašlin predložio je ministrici da se izrade četiri spalionice u četiri najveća grada, a da njima upravlja državno poduzeće. “Što se tiče vlasništva, različiti su primjeri u Europi – mogu biti i privatne i javne. A sasvim je logično i vjerojatno učinkovito da energane budu tamo gdje postoji značajan broj stanovnika i gdje se pozitivni učinci u pogledu smanjenja otpada mogu povezati i sa stvaranjem toplinske energije iz otpada”, kazala je ministrica.
S izgradnjom spalionice složila se i Anka Mrak Taritaš koja se prisjetila da je njezinu izgradnju u Zagrebu zagovarala prije skoro deset godina. “2017. godine sam u jednoj od kampanja rekla da u Zagrebu neće biti rješenja gospodarenja otpadom ako se ne izgradi jedna energana i da ona treba biti blizu toplane i tada su me raščerečili”, objasnila je Mrak Taritaš kako je tada prošao njezin prijedlog.
I Darko Klasić iz vladajućeg HSLS-a izrazio je podršku za izgradnju spalionica. “Hrvatska mora razviti i vlastite kapacitete za energetsku oporabu ostatnog otpada koji nije moguće reciklirati na drugi način”, kazao je te dodao da u EU ima “preko 500 energana”. Ta stranka zalaže se za maksimalno tri do četiri spalionice otpada u Hrvatskoj, a traže i da se izgradi nacionalni centar za gospodarenje opasnim otpadom. Uz to, HSLS je i za potpunu zabranu uvoza otpada radi zbrinjavanja i oporabe na teritoriju Hrvatske.
Sudeći prema izjavama iz rasprave, čini se da među strankama postoji široki konsenzus za izgradnju spalionica jer smatraju da bez njih neće biti moguće dostići visoko postavljene ciljeve Europske unije o smanjenju odlaganja otpada na odlagališta.
Požar u reciklažnom dvorištu
A uz raspravu u Saboru tjedan je obilovao temama vezanima uz zbrinjavanje otpada i sanaciju “crne točke” u Gospiću – Vlada je i službeno predstavila plan za zbrinjavanje otpada u PPK Velebit koji je građanska inicijativa “Gospić je naš dom” odmah kritizirala, počele su pripreme za prekrivanje otpada, a jučer su građani Koromačnog blokirali kamionima cestu jer ne žele da se otpad iz “big bag” vreća iz Gospića spali u njihovoj cementari. Taj je posao Vlada izravno ugovorila nakon što je pobuna Zaprešićana završila time da je tvrtka, kojoj je Fond dao posao, odustao od njega.
A dan nakon što je ministrica predstavljala navodno bolji sustav gospodarenja otpadom te otvorila mogućnost za privatnu inicijativu u gradnji spalionica, građane Bakra i okolice probudile su državne SRUUK poruke u kojima ih se upozorava da zatvore prozore i ne izlaze van jer se u industrijskoj zoni Kukuljanovo zapalio otpad u reciklažnom dvorištu privatne tvrtke u vlasništvu obitelji Petra Pripuza. I to nije prvi puta da se u tvrtkama u vlasništvu te obitelji događaju požari. Portal Index.hr napisao je kako je ovo već 23. zabilježeni požar u njihovim postrojenjima od 2011. godine.
Nakon što je požar buknuo kvaliteta zraka se drastično smanjila, dim je prekrio dobar dio Kvarnerskog zaljeva i bakarskog zaleđa, škole su prekinule svoj rad, a na kraju je vatrogascima u gašenju vatre pomogla i kiša. Uzrok požara u reciklažnom dvorištu opasnog i neopasnog otpada tvrtke Metis će se, naravno, utvrditi policijskim očevidom – no bez obzira na uzrok buktinja je dobar prikaz koje opasnosti za stanovništvo i okoliš prijete kod takvih postrojenja.
Rasprava o izmjenama Zakona o gospodarenju otpadom nastavit će se i u drugom čitanju, a očekuje se i da ministrica napiše prijedlog zakona o prekograničnom prijevozu otpada čime će biti kompletirana nova regulativa koja bi trebala spriječiti ponavljanje “slučaja Gospić” te približiti Hrvatsku europskim ciljevima o više recikliranja i oporabe otpada, te smanjenju odlaganja na odlagališta.
Ovaj članak sufinanciran je sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.
