Reakciju SDP-ovog europarlamentarca i izvjestitelja Europskog parlamenta za Srbiju Tonina Picule na pokop pravomoćno osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića portal Alo Online predstavio je kao dio političkog programa studentske liste koja izlazi na izbore u Srbiji.
“Picula iznio dio programa blokaderske liste: Srbija da prihvati diktat Brisela i odrekne se svoje istorije”, stoji u naslovu teksta (arhivirano ovdje) objavljenog 8. rujna. Portal pritom tvrdi da je Picula pokazao kakvu Srbiju žele “pokrovitelji blokaderske liste iz inozemstva” – bez samostalne nacionalne politike i s poviješću promatranom očima protivnika srpskih interesa.
Picula je u svojoj objavi govorio o veličanju Ratka Mladića, odnosu Srbije prema pravomoćnim presudama međunarodnih sudova te usklađenosti takve politike s vrijednostima Europske unije. Vezu s listom “Studenti pobjeđuju” i tvrdnje iz naslova u tekst je dodao sam Alo Online.
Picula je govorio o Mladićevu pokopu, a ne o studentskoj listi
Portal u tekstu Piculu opisuje kao “jednog od najglasnijih pokrovitelja studentsko-blokaderskog pokreta” te tvrdi da se njegova poruka može tumačiti kao dio političke platforme koju bi njegovi “istomišljenici u Srbiji” provodili nakon eventualnog dolaska na vlast. Portal, međutim, ne navodi nikakav argument ili dokaz da objava Picule predstavlja i političke stavove studentske liste.
Picula je 8. rujna na društvenoj mreži X (bivši Twitter) komentirao pokop nekadašnjeg zapovjednika Vojske Republike Srpske Ratka Mladića, kojemu su prisustvovali predstavnici državnih institucija, pripadnici vojske i članovi vlasti u Srbiji. Podsjetio je da je Mladić pravomoćno osuđen za genocid u Srebrenici, zločine protiv čovječnosti i ratne zločine te poručio da je svako njegovo veličanje ili relativiziranje zločina izravno suprotno vrijednostima na kojima počiva Europska unija.
U nastavku objave Picula je naveo da članstvo u Europskoj uniji nije samo pitanje tehničkih kriterija, nego i političkog opredjeljenja te prihvaćanja europskih vrijednosti. Ocijenio je da Srbija ne može članstvo u Uniji isticati kao strateški cilj, a istodobno tolerirati ili institucionalno pratiti glorifikaciju osoba osuđenih za najteže ratne zločine. Zatražio je jasan odnos vlasti u Beogradu prema presudama međunarodnih sudova i prekid s povijesnim revizionizmom.
Picula je isti stav iznosio i prije pokopa. U intervjuu za crnogorsku Pobjedu, objavljenom 6. rujna, rekao je da će razina sudjelovanja srbijanskih vlasti u njegovoj organizaciji pokazati i stupanj njihova poistovjećivanja s Mladićevim zločinima. Naglasio je da veličanje osuđenih ratnih zločinaca nema veze ni s europskim putem ni s politikom pomirenja i kulturom sjećanja.
Picula je tada ocijenio i da takav odnos prema Mladiću nije nov, nego da ga vlasti u Beogradu godinama njeguju kroz obrazovni sustav, provladine medije i politički diskurs koji nije napravio jasan odmak od devedesetih. Upozorio je i da će pokop čovjeka osuđenog za genocid imati posljedice za odnose na Zapadnom Balkanu.
Isti je stav ponovio 15. rujna u raspravi u Europskom parlamentu, gdje je rekao da način na koji je Mladić pokopan pokazuje odnos vlasti prema nedavnoj prošlosti, ali i smjer u kojem danas vode Srbiju. Otvorio je i pitanje treba li Srbija pod takvom vlašću nastaviti pristupne pregovore s Europskom unijom.
Ni u objavi na X-u niti u tim istupima Picula nije govorio o programu studentske liste ili odricanju Srbije od vlastite povijesti. Govorio je o odnosu srbijanskih vlasti prema pravomoćno osuđenom ratnom zločincu i o mogućim posljedicama takve politike za europski put Srbije.
Osuda Ratka Mladića nije “zapadno tumačenje povijesti”
Alo navodi da je Picula samo “ponovio kvalifikacije iz presuda Haškog tribunala”, a njegov zahtjev da se te presude poštuju predstavlja kao prihvaćanje zapadnog tumačenja ratova devedesetih. Međutim, osuda Ratka Mladića za genocid, zločine protiv čovječnosti i ratne zločine nije Piculina politička interpretacija, nego rezultat pravomoćno završenog sudskog postupka.
Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju 2017. godine proglasio je Mladića krivim za genocid na području Srebrenice, progone, istrebljenje, ubojstva, deportacije, prisilno premještanje, teroriziranje i nezakonite napade na civile te uzimanje talaca. Osuđen je na doživotni zatvor, a Žalbeno vijeće Međunarodnog rezidualnog mehanizma za kaznene sudove 2021. godine potvrdilo je njegove osude i kaznu.
Glasnogovornici Europske komisije 7. rujna izjavili su da veličanje ratnih zločinaca, poricanje genocida i povijesni revizionizam proturječe temeljnim europskim vrijednostima. Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen i predsjednik Europskog vijeća António Costa dan poslije ocijenili su prizore s Mladićeva pokopa šokantnima te izrazili žaljenje zbog elemenata službene potpore i prisutnosti visokih srpskih dužnosnika.
Von der Leyen na tu se temu vratila i 16. rujna u govoru o stanju Unije. Govoreći o proširenju, naglasila je da će se proces nastaviti na temelju zasluga, ali da “poštovanje naših vrijednosti nije predmet pregovora”. Kazala je da su je užasnuli prizori s Mladićeva pokopa u Beogradu, podsjetila da je počinio neke od najtežih zločina protiv čovječnosti te poručila da “veličanju ratnih zločinaca jednostavno nema mjesta u Europskoj uniji”. Dodala je da sve žrtve ratova na području bivše Jugoslavije zaslužuju da ih se pamti, a njihove obitelji suosjećanje.
Unatoč oštrim osudama, reakcija europskih institucija zasad je uglavnom ostala na političkim porukama. Pojedini zastupnici tijekom rasprave u Europskom parlamentu pozvali su na obustavu isplate europskih sredstava Srbiji, preispitivanje nastavka pristupnih pregovora i prekid veza Europske pučke stranke sa Srpskom naprednom strankom na čijem je čelu Aleksandar Vučić. Međutim, zbog Mladićeva pokopa nisu uvedene niti najavljene sankcije Srbiji, obustava pregovora ili zamrzavanje europskih fondova. Jedina neposredna diplomatska posljedica bilo je otkazivanje planiranog posjeta europske povjerenice za proširenje Marte Kos Beogradu, upravo zbog veličanja Mladića nakon njegove smrti. Stoga su reakcije Bruxellesa, unatoč snažnim formulacijama, u praktičnom smislu ostale prilično ograničene.
Piculina objava, dakle, nije otkrila nikakav skriveni program studentske liste, nego je izražavala stav prema veličanju pravomoćno osuđenog ratnog zločinca koji su u istom razdoblju javno zastupali i najviši predstavnici institucija Europske unije.
Program studentske liste predstavljen je tjedan dana poslije
Portal je tekst u kojem Piculinu objavu proglašava dijelom programa “blokaderske liste” objavio 8. rujna. Grupa građana “Studentska lista – Studenti pobeđuju” formalno je osnovana tek 9. rujna.
Dokument pod nazivom “Studentski plan”, koji predstavlja okosnicu izbornog programa liste, najavljen je 14. rujna, a njegovo predstavljanje građanima počelo je dan kasnije, tjedan dana nakon teksta na portalu Alo. Program sadrži 11 točaka raspoređenih u tri cjeline posvećene borbi protiv korupcije i jačanju institucija, obrazovanju te gospodarskim i socijalnim mjerama.
U objavljenom programu ne spominju se stavovi studenata o povijesti ni njihov odnos prema Ratku Mladiću. Studentska lista kao svoje prioritete, kako smo već naveli, uzela je borbu za bolje institucije, izbjegavajući temu Ratka Mladića kako bi izbjegla dodatne polarizacije (1, 2).
Zaključno, tvrdnja autora teksta temelji se na povezivanju dviju nepovezanih tema. Picula je govorio o veličanju Ratka Mladića i odnosu srbijanskih vlasti prema pravomoćno osuđenom ratnom zločincu, a ne o programu studentske liste. U objavljenim točkama programa naglasak je na borbi protiv korupcije i jačanju institucija, obrazovanju te gospodarskim i socijalnim mjerama, a ne spominje se njihov odnos prema povijesti ili prema Mladiću.
