Brazilski predsjednik Luiz Inácio Lula da Silva osvojio je četvrti mandat u drugom krugu izbora, protiv desničara Flavija Bolsonara. Ljevičarski čelnik osvojio je 51,8 posto glasova, u usporedbi s 48,2 posto koji su otišli sinu bivšeg predsjednika Jaira Bolsonara, pokazali su službeni rezultati.
Bolsonaro je odbio priznati poraz i rekao da će pokušati poništiti izbore. Istovremeno su krenule glasine o izbornoj pljački, proizašle iz velike konfuzije zbog odluke tamošnjeg suda da produži otvorenost biračkih mjesta.
“IDE SVIJET SVOM KRAJU!
SRAMOTNO!
Ono što se UPRAVO dogodilo u Brazilu je LUDO, prvo Lula traži produženje glasanja za još dva sata, njegov prijatelj i odvjetnik (sada Vrhovni savezni sud) to prihvaća, Bolsonaro je pobjeđivao kada su bili na 50% prebrojanih glasova, u manje od pola sata, Lula je pretekao Bolsonara za više od 3 milijuna, a s prebrojavanjem više od 80% glasova, to je nemoguće.
Ovo u Brazilu jedna je od najodvratnijih pljački u demokraciji. 😱
Nažalost, Brazilom vladaju socijalisti i tiranija.
Jedina nada sada čini se da je poništavanje rezultata“, stoji u statusu domaće korisnice Facebooka, objavljenom 26. listopada 2026. godine (arhiviran ovdje).
Takav post, identičnog sadržaja, kružio je i na engleskom jeziku, na platformi X.
Veća mobilizacija Lulinih birača u drugom krugu
Lulina pobjeda prekinula je konstantu brazilskih predsjedničkih izbora kod provedbe drugog kruga: do sada su konačni pobjednici bili oni koji su vodili u prvom krugu. Bolsonaro je 4. listopada osvojio 47,03, a Lula 45,16 posto.
Između dva izborna kruga Lula (Radnička stranka, PT) je osvojio oko 11 milijuna dodatnih glasova.
Tri čimbenika pomažu objasniti taj porast. Prvo, povećala se izlaznost. U drugom izbornom krugu glasalo je preko 2,3 milijuna birača više nego u prvom.
Drugo, čini se da je Lula pridobio velik broj birača koji u prvom krugu nisu željeli podržati nijednog kandidata. Broj praznih i nevažećih glasačkih listića smanjio se za oko 1,8 milijuna.
Treće, uspio je uvjeriti dio birača koji su u prvom krugu podržali Bolsonara ili druge kandidate da u drugom krugu promijene svoj izbor.
Lula i Bolsonaro zastupaju različite stavove o nizu važnih pitanja, među kojima su klimatska politika, socijalna zaštita i odnosi sa Sjedinjenim Američkim Državama. Tijekom predizborne kampanje Lula se protivio jačanju političke i ekonomske ovisnosti Brazila o SAD-u. Takav su odnos njegove pristaše kritizirale za vrijeme predsjedničkog mandata Jaira Bolsonara, a strahovale su da bi se ta ovisnost mogla nastaviti ili produbiti i pod vodstvom Flávija Bolsonara i Liberalne stranke (PL).
Brzo prebrojavanje glasova
U postu izostaje jedna važna činjenica. Cijeli sustav počiva na elektroničkim glasačkim kutijama (urna eletrônica) koje su u Brazilu u upotrebi već 30 godina. Zahvaljujući tome Brazil, s gotovo 160 milijuna birača, može u samo nekoliko sati saznati pobjednika izbora.
Taj sustav kombinira prebrojavanje na svakom biračkom mjestu s prijenosom i zbrajanjem rezultata pod nadzorom izbornog pravosuđa.
Najvažnija sigurnosna značajka brazilskih glasačkih kutija jest da su one 100 posto offline, odnosno, ne mogu se spojiti s internetom. Uređaj, odnosno biračka kutija, nakon završetka glasovanja, izrađuje službeni zapisnik s brojem glasova za svakog kandidata, brojem nevažećih i praznih glasova te drugim podacima o glasanju.
Podaci o zbrojenim glasovima s elektroničke glasačke kutije prebacuju se na posebno kriptirani prijenosni medij (sličan zaštićenom USB-u). On se onda, pod strogim osiguranjem, fizički prenosi do ovlaštenog lokalnog izbornog ureda.
Nacionalni rezultat nastaje postupnim zbrajanjem zaprimljenih zapisnika, što Brazilci nazivaju “totalizacija” (totalização). Kako zapisnici pristižu iz različitih mjesta, sustav ih provjerava i uključuje u ukupan rezultat. Stoga se broj glasova za kandidata može povećati za stotine tisuća ili milijune u kratkom razdoblju.
Tijekom prebrojavanja glasova u drugom krugu predsjedničkih izbora u Brazilu vodstvo se dvaput promijenilo, navodi tamošnji portal UOL Notícias.
Lula je u početku bio u vodstvu, no Bolsonaro je prešao u vodstvo u 19:16 (po lokalnom vremenu), kada je bilo obrađeno 13,3 posto biračkih mjesta. Nešto više od sat vremena poslije, u 20:27, Lula je ponovno preuzeo vodstvo, u trenutku kada je bilo obrađeno 48,4 posto biračkih mjesta. Vodio je do samog kraja, a pobjednikom izbora proglašen je u 21:10.
Obojica tražili produljenje
Glasovanje je završilo u 19 sati po lokalnom vremenu, dva sata nakon prvotno predviđenog završetka, na temelju hitne odluke Cristiana Zanina, suca Vrhovnog saveznog suda (STF), a koji jest bivši Lulin odvjetnik. Intervenirao je nakon što predsjednik Vrhovnog izbornog suda (TSE) Kássio Nunes Marques (kojeg je imenovao bivši predsjednik, Jair Bolsonaro) nije odlučio treba li produljiti vrijeme izbora.
Kako je još u izbornom danu pojasnio brazilski fact-checking medij Aos Fatos, Zaninov ured prvo je odredio produljenje vremena glasovanja nakon zahtjeva Lulina stožera koji je tvrdio da je nedostatak autobusa zabilježen u različitim brazilskim gradovima. Oko sat vremena kasnije, sudac je objavio još jednu odluku, objašnjavajući da su produljenje zatražila oba kandidata i da se mora provesti samo na mjestima gdje biračka mjesta nisu zatvorena.
Dakle, ono što također nedostaje u analiziranom postu je činjenica da je glasovanje produljeno je nakon što su izborni stožeri i Lule i Bolsonara zasebno podnijeli zahtjeve, pozivajući se na ozbiljne poremećaje u javnom prijevozu u nekoliko gradova i obilne oborine u južnim saveznim državama.
Odluka donesena u posljednji trenutak izazvala je pomutnju u nekoliko općina jer su mnoga biračka mjesta već prestala primati birače u prvotno predviđenih 17 sati.
Produženje vremena za glasovanje nije utjecalo na rezultat
Obojici kandidata produžavanje rada birališta bilo je u interesu. Lula bio je zabrinut zbog mogućih poremećaja u autobusnom javnom prijevozu u velikim brazilskim gradovima São Paulu i Salvadoru.
Savezna država São Paulo smatra se važnim područjem za izborni ishod jer ondje živi velik broj birača. Njezin glavni grad najmnogoljudniji je grad u Brazilu i Južnoj Americi pa ima znatnu težinu na izborima.
Salvador, glavni grad savezne države Bahia, također je važno uporište Luline potpore. Nalazi se na sjeveroistoku Brazila, regiji u kojoj Lula tradicionalno uživa snažnu potporu birača.
Isto tako, Bolsonarov izborni stožer izrazio je zabrinutost zbog loših vremenskih uvjeta koji bi mogli utjecati na pojedina područja saveznih država São Paulo i Santa Catarina. Santa Catarina nalazi se na jugu Brazila, a Bolsonaro ondje ima snažnu biračku potporu.
Predsjednik izbornog suda izjavio je da produženje vremena za glasanje nije utjecalo na rezultat, a također, nekoliko istraživanja (1, 2, 3), napravljenih na temelju podataka TSE-a pokazuju da je samo 34 330 glasova prebrojano nakon 17 sati u nedjelju. Brojka predstavlja 0,027 posto od 127,8 milijuna glasova registriranih u zemlji i ne bi imala dovoljno težine da promijeni ishod predsjedničkog natjecanja.
Među glasovima zabilježenim nakon 17 sati, većina se dogodila odmah nakon redovitog zatvaranja glasovanja. Bilo je 29 001 u prvih pet minuta. Nakon 18 sati prebrojano je samo 1 993 glasova, a samo 11 je ušlo nakon 19 sati.
Zaključno, objavi nedostaje objašnjenje kako funkcionira prebrojavanje glasova u Brazilu, odnosno da se zbog specifičnog načina glasovanja privremeno vodstvo tijekom prebrojavanja može promijeniti. Oba kandidata na brazilskim predsjedničkim izborima, a ne samo Lula, tražila su da biračka mjesta ostanu otvorena duže zbog problema s javnim prijevozom i lošeg vremena, a broj tih kasnije pristiglih glasova nije mogao značajno utjecati na rezultat. Netočna je, dakle, konstatacija da se u Brazilu dogodila "jedna od najodvratnijih pljački u demokraciji".
