Odlazak u banku radi podizanja ili polaganja gotovine za mnoge je građane, pogotovo starije osobe, još uvijek sasvim uobičajena stvar. Međutim, u pojedinim poslovnicama OTP banke takve transakcije više nije moguće obavljati na šalterima. Umjesto bankarskih službenika, klijenti se za gotovinske transakcije moraju osloniti na bankomate ili potražiti drugu poslovnicu. Takav model poslovanja već je uveden na više lokacija u Hrvatskoj, a od 16. studenoga primjenjivat će se i u poslovnici na dubrovačkom Stradunu.
Odluka banke izazvala je nezadovoljstvo dijela građana, posebno onih koji se ne koriste digitalnim bankarstvom ili su navikli svoje financijske poslove obavljati na šalterima.
No, dok se otvaraju opravdana pitanja o dostupnosti bankarskih usluga, društvenim mrežama počele su se širiti i znatno dramatičnije tvrdnje. Prema nekima od njih, OTP banka je bankrotirala, bezgotovinske poslovnice tek su prvi korak prema potpunom ukidanju fizičkog novca, a sve je, navode, povezano s planovima Europske unije za uvođenje digitalnog eura.
Iako je prelazak pojedinih poslovnica na bezgotovinski model stvarna poslovna odluka OTP banke, to ne znači da banka prestaje omogućavati pristup gotovini niti da se u Hrvatskoj priprema njezino ukidanje.
Provjerili smo što se doista mijenja u poslovanju OTP banke, što to znači za njezine klijente i imaju li uznemirujuće tvrdnje koje se šire društvenim mrežama uporište u činjenicama.
OTP banka: Bezgotovinske poslovnice odgovor na promjene navika klijenata
Uvođenje bezgotovinskog modela poslovanja u pojedinim poslovnicama OTP banke nije posljedica njezinih navodnih financijskih poteškoća, kako se sugerira u objavama na društvenim mrežama, nego promjena u načinu pružanja bankarskih usluga. Tako proizlazi iz odgovora OTP banke Faktografu, u kojima navode da se prilagođavaju sve raširenijem korištenju digitalnih bankarskih usluga i promijenjenim navikama klijenata.
Iz banke navode da je riječ o modelu poslovanja koji se već primjenjuje na brojnim europskim tržištima, ali i u dijelu hrvatskog bankarskog sektora. Njegova je glavna značajka, ističu, to što se gotovinske transakcije više ne obavljaju na šalterima, nego putem uplatno-isplatnih bankomata smještenih u samoposlužnim zonama koje su dostupne 24 sata dnevno. To, međutim, ne znači da klijenti više ne mogu podizati ili polagati gotovinu.
Prema podacima koje je OTP banka dostavila Faktografu, u Hrvatskoj trenutačno posluje šest njezinih poslovnica s bezgotovinskim modelom poslovanja. U ostalim poslovnicama koje zadržavaju tradicionalni način rada klijenti i dalje mogu obavljati gotovinske transakcije na šalterima.
Iz OTP banke smatraju da kombinacija tradicionalnih i bezgotovinskih poslovnica klijentima omogućuje veću fleksibilnost, odnosno izbor načina obavljanja bankarskih poslova koji najbolje odgovara njihovim potrebama.
Osvrnuli su se i na zabrinutost zbog dostupnosti usluga starijim građanima te osobama koje se ne koriste digitalnim bankarstvom.
“S obzirom na to da u Hrvatskoj trenutno postoji tek šest poslovnica naše banke s bezgotovinskim modelom poslovanja vjerujemo da starijim građanima i klijentima koji se ne koriste digitalnim bankarstvom nismo uskratili mogućnost pristupačnog korištenja bankarskih usluga”, poručili su iz banke.
Pritom valja razlikovati prestanak gotovinskog poslovanja na šalteru pojedine poslovnice od potpunog ukidanja gotovine. U prvom slučaju mijenja se način na koji banka pruža određenu uslugu, dok bi drugi podrazumijevao znatno širu promjenu u mogućnosti korištenja novčanica i kovanica kao sredstva plaćanja. Upravo se ta dva pojma često poistovjećuju u objavama koje se posljednjih dana šire društvenim mrežama.
Od bezgotovinskih poslovnica do tvrdnji o bankrotu OTP-a
Promjene u poslovanju OTP banke na društvenim su mrežama dobile znatno dramatičnije tumačenje. Dok jedni upozoravaju na moguće posljedice smanjivanja broja gotovinskih šaltera, drugi su otišli korak dalje pa uvođenje bezgotovinskih poslovnica počeli predstavljati kao dokaz da je banka zapala u ozbiljne financijske probleme.
“Oprez: OTP banka je bankrotirala”, stoji u jednoj od objava (arhivirano ovdje) na Facebooku, čiji autor pritom najavljuje i pad svih banaka, burzi te interneta u Europi i svijetu. Na pitanje drugog korisnika odakle mu takva informacija, odgovorio je da će se sve vidjeti “u narednim danima i sedmicama”. Nikakve dokaze za tvrdnju o bankrotu nije ponudio.
Slične objave pojavile su se i na drugim Facebook stranicama. Tako stranica “2012 Transformacija Svijesti” prenosi tvrdnje (arhivirano ovdje) da OTP banka “ukida gotovinu”, uz upozorenja da bi takva praksa uskoro mogla zahvatiti sve banke, trgovine i druge uslužne djelatnosti. U objavi se građane poziva i na bojkot banaka te se tvrdi da je riječ o postupnom oduzimanju financijske slobode.
Međutim, činjenica da pojedine poslovnice prestaju obavljati gotovinske transakcije na šalterima sama po sebi ne govori ništa o financijskoj stabilnosti banke. Riječ je o dva različita pitanja – načinu organizacije bankarskih usluga i sposobnosti banke da uredno ispunjava svoje financijske obveze.
OTP banka tvrdnje o bankrotu i financijskim poteškoćama nazvala je dezinformacijama. Dodali su kako ne žele nagađati o motivima njihova širenja.
Dodatno, dostupni financijski podaci ne podupiru tvrdnju o bankrotu. Prema podacima Hrvatske narodne banke, koje je prenio portal Financije.hr, OTP banka u prvih je šest mjeseci 2026. ostvarila dobit od 68,1 milijun eura. Još noviji financijski izvještaj OTP Grupe za prvih devet mjeseci 2026. pokazuje da je hrvatska OTP banka i u tom razdoblju poslovala s dobiti, iako manjom nego godinu ranije.
Iako ostvarivanje dobiti samo po sebi nije dovoljno za potpunu procjenu financijske stabilnosti neke banke, objavljeni podaci ne mogu se povezati s tvrdnjom da je OTP banka bankrotirala. Jednako tako, nema dokaza da je uvođenje bezgotovinskih poslovnica posljedica navodnih financijskih poteškoća banke.
Digitalni euro neće zamijeniti gotovinu
Osim tvrdnji o navodnom bankrotu OTP banke, uvođenje bezgotovinskih poslovnica na društvenim se mrežama povezuje i sa širim narativom o postupnom ukidanju fizičkog novca. Prema takvim objavama, prelazak na bezgotovinsko poslovanje tek je prvi korak prema društvu u kojem će građani biti prisiljeni koristiti isključivo digitalna sredstva plaćanja, a njihove će financijske transakcije biti pod potpunim nadzorom.
Takve tvrdnje nisu nove. Faktograf je u više navrata pisao o dezinformacijama koje prate projekt digitalnog eura, odnosno planove Europske središnje banke (ESB) za uvođenje digitalnog oblika zajedničke europske valute. Jedna od najčešćih tvrdnji pritom je da će digitalni euro zamijeniti novčanice i kovanice te omogućiti institucijama nadzor nad svakom kupnjom građana.
Europska središnja banka izričito navodi da je digitalni euro zamišljen kao dopuna postojećim oblicima plaćanja, a ne kao zamjena za gotovinu. Riječ je o projektu kojim bi građani dobili dodatnu mogućnost plaćanja u digitalnom okruženju, uz zadržavanje mogućnosti korištenja novčanica i kovanica.
Važno je naglasiti i da digitalni euro još nije uveden. Njegovo eventualno izdavanje ovisi o dovršetku odgovarajućeg zakonodavnog okvira Europske unije i naknadnoj odluci Europske središnje banke. Stoga uvođenje bezgotovinskog poslovanja u pojedinim poslovnicama komercijalnih banaka nije dokaz da je digitalni euro već uveden ili da se njegovim uvođenjem priprema ukidanje gotovine.
O toj je temi Faktograf pisao i u članku “U planovima za uvođenje digitalnog eura ne predviđa se ukidanje gotovine“, u kojem smo objasnili da europske institucije ne predviđaju povlačenje fizičkog novca iz optjecaja. Slične smo tvrdnje provjeravali i u tekstu “Digitalni euro u Hrvatskoj nije ni blizu uvođenja, a njegova primjena neće utjecati na privatne slobode“.
Štoviše, na razini Europske unije razmatraju se i zakonodavna rješenja kojima bi se dodatno zaštitila uloga gotovine. Europska komisija još je 2023. predstavila prijedlog uredbe o euronovčanicama i eurokovanicama kao zakonskom sredstvu plaćanja, čiji je cilj očuvati prihvaćanje i dostupnost gotovine u europodručju.
Drugim riječima, digitalizacija bankarskih usluga i razvoj digitalnog eura dva su različita procesa. Odluka OTP banke da u pojedinim poslovnicama gotovinske transakcije prebaci sa šaltera na bankomate ne znači da fizički novac prestaje biti zakonsko sredstvo plaćanja niti predstavlja dokaz o planiranom ukidanju gotovine u Hrvatskoj ili Europskoj uniji.
Gotovina je zakonsko sredstvo plaćanja
U objavama koje se šire društvenim mrežama pojavljuje se i zahtjev da se gotovina zaštiti Ustavom kako banke, trgovine i druge ustanove građanima ne bi mogle uskratiti mogućnost njezina korištenja. Europske novčanice i kovanice imaju status zakonskog sredstva plaćanja, a institucije Europske unije rade i na dodatnom jačanju njihove zaštite.
Naime, prema objašnjenju Europske središnje banke, trgovci i druga poduzeća u europodručju u pravilu su dužni prihvatiti gotovinu kada potrošači njome žele platiti. To ipak ne znači da ne postoje iznimke. Gotovinsko plaćanje može se odbiti u određenim opravdanim okolnostima, primjerice ako trgovac nema dovoljno sitnog novca za povrat ili ako su se obje strane unaprijed dogovorile o drugom načinu plaćanja.
O tom je pitanju u prosincu 2025. pisao i Dubrovački vjesnik, kojem je Hrvatska narodna banka pojasnila da je praksa neprihvaćanja gotovine u maloprodaji, bez posebnih okolnosti koje bi je opravdavale, protivna preporukama Europske komisije. HNB je pritom naglasio da gotovina ostaje važan i pouzdan oblik plaćanja, posebno za građane koji imaju ograničen pristup digitalnim uslugama.
Europska komisija još je u lipnju 2023. predstavila prijedlog uredbe o euronovčanicama i eurokovanicama kao zakonskom sredstvu plaćanja. Njime se nastoji dodatno zaštititi prihvaćanje gotovine i osigurati njezina dostupnost građanima diljem europodručja. Prijedlog predviđa i obvezu država članica da prate koliko je građanima jednostavno doći do gotovine te da poduzimaju odgovarajuće mjere ako njezina dostupnost nije zadovoljavajuća.
Zakonodavni postupak nastavljen je i tijekom 2026. godine. Odbor Europskog parlamenta za ekonomsku i monetarnu politiku u lipnju je usvojio izvješće u kojem se, među ostalim, predlaže zaštita građana od jednostranog isključivanja gotovinskih plaćanja te osiguravanje pristupa gotovini i u slabije naseljenim područjima. Posebna se pozornost pritom posvećuje starijim osobama, osobama s invaliditetom i građanima s ograničenim digitalnim vještinama. Riječ je o prijedlozima u zakonodavnom postupku, a ne o pravilima koja su već u cijelosti stupila na snagu.
Zaključno, uvođenje bezgotovinskog modela poslovanja u pojedinim poslovnicama OTP banke nije dokaz njezina bankrota, niti predstavlja najavu ukidanja gotovine u Hrvatskoj. Dostupni financijski podaci ne podupiru tvrdnje o propasti banke. Također, projekt digitalnog eura ne predviđa zamjenu fizičkog novca. Iako digitalizacija bankarskih usluga otvara legitimna pitanja o pristupu gotovini, posebno za građane koji se ne koriste digitalnim bankarstvom, tvrdnje da je riječ o početku potpunog ukidanja gotovine ili slomu bankarskog sustava nemaju uporište u dostupnim činjenicama.
