Usred jednog od najvećih globalnih sportskih natjecanja, Svjetskog nogometnog prvenstva, društvene su mreže preplavljene AI sadržajem – od memeova i šaljivih videa, preko lažnih i montiranih zapisa do potpuno izmišljenih, emocionalno manipulativnih priča.
Jedan od takvih primjera je i priča koja kruži na Facebooku o devetogodišnjem dječaku Felipeu s Downovim sindromom, kojeg argentinski nogometaš Lionel Messi navodno nije primijetio ispred argentinskog stadiona. Nakon što je snimka dječakova razočaranja postala viralna na društvenim mrežama, Messi je, prema ovoj priči, sutradan preko društvenih mreža javno pozvao Felipea na stadion kako bi se upoznali.
“MESSI GA NIJE POGLEDAO… ali 24 sata kasnije pozvao ga je na stadion. Priča je to koja je ganula cijeli svijet.
Što se dogodi kada se najveći san tvog života slomi u tisuću komadića pred tisućama ljudi? Što radi dijete kada osoba kojoj se najviše na svijetu divi prođe pokraj njega, a da ga i ne pogleda? I što radi Messi kada sazna da je netko tko ga voli svim srcem na kraju zaplakao njegovom krivnjom?“, dio je priče koju je 8. lipnja 2026. godine objavila Facebook stranica “Tajne Koje Nitko Ne Zna” (arhivirano ovdje).
Ova je priča objavljena i na internetskoj stranici Daily Stories (usastoriesdaily.com) u duljem izdanju.
“Messi je ustao, uzeo ga za ruku i zajedno su krenuli kroz tunel koji vodi do travnjaka. Svjetla stadiona ulazila su polako, poput svitanja. Bubnjevi, skandiranja, urlik 60.000 duša koje su čekale svog kapetana – a sada i Felipea, dječaka sa zastavom, onog kojeg nisu vidjeli, onog koji je ganuo cijelu zemlju.
Kročili su na travnjak. Kamere su se usmjerile prema njima. Tribine su eksplodirale. Felipe je gledao sve oko sebe otvorenih usta. Messi ga je još jednom podigao, uzeo u naručje i pokazao ljudima poput malog prvaka. U tom trenutku nitko nije govorio o taktici, golovima ni protivnicima. Svi su govorili o onome što nogomet čini jedinstvenim: o ljudskosti.
Na društvenim mrežama milijuni su počeli dijeliti tu fotografiju: Messi s Felipeom u naručju, zastava na vjetru, stadion koji im se klanja“, dio je priče.
Priča je ilustrirana dvama fotografijama. Na prvoj Messi i dječak stoje zagrljeni na travnjaku, a na drugoj dječak pozira s improviziranim dresom s Messijevim imenom koji je izrađen od plastične vrećice.
Umjetna emotivna inteligencija
S obzirom na to da se u tekstu navodi kako su kamere bile usmjerene na Messija i dječaka te da su na društvenim mrežama milijuni počeli dijeliti tu fotografiju, krenuli smo u potragu za njom. Pretražujući prema ključnim riječima (1, 2), nismo ju našli u medijima, kao ni izvještaje o tom događaju. Na Messijevim službenim kanalima na društvenim mrežama nema spomena dječaka Felipea (1, 2, 3).
Engleska i španjolska verzija priče “Messi ga nije pogledao… ali 24 sata kasnije”, kružile su internetom još prošle godine, ali na veoma suspektnim mjestima. U engleskoj verziji, doduše, na YouTube kanalu Historias Futbolísticas, naznačeno je kako je priča nastala uz pomoć umjetne inteligencije, a u opisu stoji: “Sve predstavljene priče su izmišljene i nisu namijenjene prikazivanju stvarnih događaja ili vrijeđanju bilo koje klase, skupine ili osobe”.
Portal Daily Stories, na kojem nalazimo hrvatsku verziju, prepun je sličnih, senzacionalističkih priča veoma upitne kredibilnosti. Pored priča o lijepim gestama slavnih osoba (1, 2), tu su i priče “običnih ljudi” i njihove teške sudbine (1, 2). Iako svaka od tih priča djeluje fabricirano, tek za dio njih postoji napomena da se ne radi o stvarnim događajima (1, 2).
Sve su te priče, uključujući priču u Messiju i Felipeu, pretjerano emotivne, klišejizirane, nakićene melodramatičnim dijalozima i detaljima, ali ne i konkretnim informacijama. Sve upućuje na to da je tekst napisao AI (ili je u najmanju ruku nastao uz veliku pomoć AI-ja).
Kada smo tekst s portala i tekst Facebook objave unijeli u Truth Scan, alat koji procjenjuje je li sadržaj generiran umjetnom inteligencijom rezultati su upućivali na visoku vjerojatnost uplitanja AI-ja (76 i 66 posto).
“Ovaj tekst pokazuje veliku vjerojatnost da ga je generirala umjetna inteligencija zbog previše sentimentalnog i emocionalnog tona, što je karakteristično za pokušaje umjetne inteligencije da oponaša ljudsko emocionalno izražavanje. Korištenje retoričkih pitanja i dramatičnog jezika također sugerira nedostatak nijansi i suptilnosti, što je često prisutno u sadržaju generiranom umjetnom inteligencijom.
Nadalje, ponavljanje ključnih fraza i ideja, poput naglaska na Messijevoj reakciji na Felipeov video, sugerira namjeran pokušaj stvaranja narativnog luka. Osim toga, nagla promjena tona i narativnog smjera, posebno u drugoj polovici teksta, također ukazuje na sadržaj generiran umjetnom inteligencijom. Konačno, nedostatak konkretnih detalja i specifičnosti, poput određenih datuma i vremena, sugerira oslanjanje na opće znanje i trope, a ne na stvarne događaje”, stoji u analizi provedenoj uz pomoć Truth Scana.
Različiti dječaci
Na fotografiji “Messija s Felipeom u naručju” niz je detalja koji otkrivaju njenu neautentičnost, uključujući teksture kože i kose, nabore na odjeći, sjene i položaje udova.
Pored toga, alati koji analiziraju jesu li sadržaji sintetički ili digitalno obrađeni upućuju na visoku vjerojatnost da je riječ o sadržaju generiranim AI-jem. Prema Hive Moderationu, ona je 75,2 posto, a prema Truth Scanu, 97 posto.
“Detektor je identificirao nekoliko ključnih pokazatelja generiranja umjetnom inteligencijom, uključujući previše savršenu simetriju u kompoziciji i neprirodne gradijente zasićenosti boja na dresovima. Karakteristike sintetičkog osvjetljenja na licima i odjeći subjekata, zajedno s nedosljednim smjerom sjena na travi i uniformama igrača, dodatno podupiru klasifikaciju kao generirano umjetnom inteligencijom”, pojašnjenje je rezultata s Truth Scana.
Za razliku od prve fotografije, za onu drugu pronašli smo nekoliko vjerodostojnih rezultata. Dječak obučen u plastičnu vrećicu zaista postoji – bio je to Murtaza Ahmadi iz Afganistana. Njegova je fotografija obišla svijet 2016. godine kada je imao pet godina, i kada mu je stariji brat napravio dres od plavo-bijele najlonske vrećice jer obitelj nije imala novca za pravi dres.
Priča o malom ljubitelju nogometa iz Afganistana postala je toliko viralna da mu je Messi poslao paket u kojem je bio i potpisan dres. Nakon toga, Messi ga je osobno upoznao u Dohi, pred prijateljsku utakmicu FC Barcelone i saudijskog Al-Ahlija.
Ahmadi je danas, dakle, već u adolescentskoj dobi i nema nikakve šanse da obje slike iz posta prikazuju istog dječaka. Možemo iz svega zaključiti kako je jedna istinita (i uistinu potresna) priča afganistanskog izbjeglice iskorištena kao podloga za novu, AI-priču.
Ali – to nije sve. Čini se da su tijekom godina postojale najmanje dvije autentične priče o dječaku po imenu Felipe povezanom s Messijem, mada potpuno različite od ove koju analiziramo. Također, oba dječaka nimalo ne liče na dječaka s AI-fotografije.
Prva je nastala 2017. godine kada je mali Messijev obožavatelj iz Argentine šest sati čekao ispred kuće u kojoj se slavio Messijev rođendan, da pozdravi nogometaša i dobije selfie (1, 2, 3). Druga je iz 2018. godine, o tada devetogodišnjem Felipeu Gerezu Díazu koji je na utakmici Argentine protiv Islanda na Svjetskom prvenstvu izašao na teren držeći Messija za ruku, kao player escort (1, 2).
Kasnije su autori viralnih objava očito iskoristili ime “Felipe” i Messijevu reputaciju kako bi sastavili potpuno novu emotivnu priču o dječaku s Downovim sindromom kojeg je Messi navodno ignorirao pa potom pozvao na stadion.
Vijetnamski spam
Ono što Svjetsko prvenstvo 2026. čini posebno značajnim jest rastuća uloga umjetne inteligencije – na terenu i oko njega. Lažni sadržaji generirani umjetnom inteligencijom tijekom Svjetskog prvenstva obuhvaćaju širok spektar: od banalnih, “bezopasnih” i komičnih memova do vrlo obmanjujućih političkih dezinformacija i internetskih prevara.
Tu se dobro udomaćila i prevara o kojoj smo već smo više puta pisali, tzv. vijetnamski spam. Radi se o AI generiranim člancima i statusima na društvenim mrežama s izmišljenim izjavama poznatih osoba, a kojim je cilj generiranje prometa na portalima, a time i ostvarivanje profita od oglašavanja.
Naziv “vijetnamski” dobio je jer se na tim portalima uglavnom navodi da su vođeni iz Vijetnama, dok su često i administratori Facebook stranica s istim sadržajem smješteni u toj državi.
Facebook stranica na kojoj je objavljena priča o Messiju i Felipeu ima niz karakteristika vijetnamskog spama: objavljuje dirljive priče i sadržaje kreirane AI-jem, a prije tri godine nosila je sasvim drugo ime: “Lesly Schneider”. U ožujku ove godine preimenovana je u “Tajne Koje Nitko Ne Zna”.
Zaključno, priča o argentinskom nogometašu Leu Messiju koji je imao dirljiv susret s dječakom Felipeom, dolazi s potpuno nekredibilnih izvora: sumnjive internetske i Facebook stranice. Nastala je uz pomoć alata umjetne inteligencije.
