Ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman u srpnju je boravio u Islamskoj Republici Pakistan, u prvom službenom posjetu jednog hrvatskog visokog dužnosnika toj zemlji, gdje je najavio skoro otvaranje ureda za izdavanje viza.
Tu su najavu domaći korisnici društvenih mreža proširili uz pogrešna tumačenja, tvrdeći kako je ministar “otišao po Pakistance” te “potpisao useljavanje Pakistanaca”. U te su objave upakirane i stare bojazni o ugrozi sigurnosti domaćeg stanovništva, rasističke i antiimigrantske teorije zavjere o velikoj zamjeni stanovništva te su istaknuta navodna negativna europska iskustva s pakistanskom useljeničkom zajednicom.
“Počeli su s pobožnim Filipincima 🙏, pa nasmijanim Nepalcima ☸️, onda vrijednim Indijcima 🕉, a sad idu po Pakistance ☪️.
Nisi ni primijetio dok ti mijenjaju zemlju pred nosom.
Hrvatska je prestala biti Hrvatska dok si se ti bavio Thompsonom, izbornikom repke, pozdravom ZDS i ostalim dimnim zavjesama.
Tvoja žena, tvoja djeca i tvoji roditelji više nikad neće moći sami hodati ulicom bez straha“, opis je posta koji je 16. srpnja 2026. godine objavila Facebook stranica “Hrvatski val tradicije” (arhiviran ovdje).
U post je umetnut video koji se sastoji od televizijskog izvještaja o posjetu ministra Pakistanu te nekoliko drugih snimki preko kojih idu natpisi: “Masovni uvoz radnika ruši hrvatske plaće, ugrožava našu sigurnost i zamjenjuje stanovništvo“.
U drugoj je objavi domaćeg korisnika izložena tvrdnja na sličnom tragu:
“I tako je Grlić – Radman potpisao useljavanje Pakistanaca.. Pa dobro ljudi, zar vi ne znate što se zbiva u Velikoj Britaniji?” (objavljen 20. srpnja 2026. godine, arhiviran ovdje).
Korisnik je u postu priložio rezultate pretrage unosa “silovanje u Velikoj Britaniji od strane pakistanskih bandi”.
Jačanje suradnje
Kreatori sadržaja na društvenim mrežama iskoristili su ovu diplomatsku vijest kako bi kroz manipulativne natpise izazvali strah i moralnu paniku među domaćim korisnicima.
Grlić Radman se u Islamabadu sastao s premijerom Šebazom Šarifom, šefom diplomacije Išakom Darom i predsjednikom senata Jusafom Razom Gilanijem.
Ministar je na konferenciji za medije pozvao na veću trgovinsku razmjenu dviju zemalja, naglasivši da su hrvatske tvrtke poput Končara i Dalekovoda već prisutne u Pakistanu. Najavio je da će se u Islamabadu uskoro otvoriti ured za izdavanje viza da pakistanski državljani više ne moraju ići u treće zemlje kako bi im se odobrio dolazak u Hrvatsku.
Pakistanski ministar Dar naglasio je da postoji “dobra volja” za produbljivanje odnosa s obje strane i pozdravio je otvaranje ureda za otvaranje viza pa pozvao na pregovore o ukidanju dvostrukog oporezivanja između dviju država.
U razgovorima su razmijenjena mišljenja i o aktualnim regionalnim i globalnim pitanjima, uključujući stanje na Bliskom istoku, pri čemu je ministar Grlić Radman pozdravio angažman Pakistana usmjeren na deeskalaciju krize, promicanje dijaloga i stabilizaciju prilika u regiji.
MVEP: Nema ublažavanja uvjeta ni povećanja broja viza i radnih dozvola
Najava ureda za izdavanje viza u Pakistanu – ili, kako su ga pojedinci prozvali, “viznog centra” (1, 2) – izazvala je brojne komentare (1, 2, 3), posebice među desnicom. Odvjetnik Davorin Karačić na društvenim je mrežama napisao kako “ne vidi niti jedan suvisli razlog da Hrvatska otvara vizni centar u Pakistanu” i upitao svoje pratitelje što misle o tome.
S tvrdnjama o olakšavanju dobivanja vize Pakistancima pojavile su se i tvrdnje da Hrvatska radi na ukidanju viza za Pakistance. Stoga je 21. srpnja MVEP objavio priopćenje u kojem obje tvrdnje demantira:
“U povodu netočnih i zavaravajućih tvrdnji koje su se pojavile u dijelu medija i na društvenim mrežama, Ministarstvo vanjskih i europskih poslova ističe da se ne radi na liberalizaciji viznog režima prema državljanima Islamske Republike Pakistan, ukidanju viza niti ublažavanju uvjeta za njihovo izdavanje.
Razmatra se isključivo mogućnost da pakistanski državljani i poduzetnici zahtjeve za vize podnose u Islamabadu umjesto u Iranu”.
MVEP je napomenuo kako je riječ isključivo o administrativnom i konzularnom pitanju mjesta zaprimanja zahtjeva, “a ne o povećanju broja radnih dozvola i viza”.
“Državljani Islamske Republike Pakistan čine samo 0,2 posto ukupnog broja stranih državljana kojima su izdane dozvole za boravak i rad u Republici Hrvatskoj”, dodaje Ministarstvo.
Zaključno, Hrvatska nije potpisala nikakav sporazum o useljavanju radnika iz Pakistana niti je liberalizirala vizni režim za njihove državljane. Najavljeno otvaranje hrvatskog ureda za izdavanje viza u Islamabadu služi tome da pakistanski državljani više ne moraju fizički putovati u Iran kako bi predali zahtjeve za vizu.
