„Pa, gledajte, alkara mi imamo dovoljno, mi djece imamo dovoljno. Evo, uskoro će biti i dječja alka ovdje, u poznatom prezimenu Vučkovića, jednom od najstarijih alkarskih prezimena. Alkara ima svugdje. Moja djeca isto vježbaju. Mala djeca isto vježbaju. Alkarića će biti“, kazao je za RTL Ivan Šipić, ministar demografije i useljeništva govoreći o zatvaranju rodilišta u Sinju.
Novinarku je, osim pitanja zatvaranja sinjskog rodilišta zanimalo i što ministarstvo demografije radi kako bi bilo više alkara u Cetinskoj krajini. U javnosti je, naime, uvriježeno mišljenje da alkar ne može biti osoba koja nije rođena u Sinju.
„Nama je prioritet prije svega sigurnost, zdravstvena skrbi i zaštita majke. Split je blizu, to je moderno rodilište. Prije svega, i roditelji su birali da idu u Split. Naravno da je sa strane ovog što kažete da sam rođen tu, da bi volio da se vrati, ali u onom trenutku kada sve mogućnosti budu ispunjenje, a u ovom trenutku to nemamo, ali imamo sve mogućnosti u splitskom rodilištu koje je tako blizu i ono odgovara onim najvećim izazovima koji su potrebni kada dođe do toga da se majka priprema da rodi svoje dijete“, odgovorio je, među ostalim, Šipić.
Zatvaranje rodilišta u Sinju
Ovogodišnju 311. Sinjsku alku obilježilo je pitanje zatvaranja rodilišta u Sinju. Nakon što se godinama najavljivalo zatvaranje sinjskog rodilišta, ono je ključ u bravu stavilo zadnjeg dana 2025. godine (1, 2, 3, 4, 5).
Dom zdravlja Splitsko – dalmatinske županije, u čijem je sastavu djelovalo i rodilište u Sinju, odluku o zatvaranju rodilišta obrazložilo je iznimno malim brojem poroda.
„Presudni je razlog za zatvaranje rodilišta u Sinju jako mali broj poroda u njemu, tijekom 2024. i 2025. godine nije bilo nijednog poroda, 2022. samo dva poroda, a 2021. četiri poroda”, rekao je početkom godine Marko Rađa, ravnatelj Doma zdravlja Splitsko-dalmatinske županije.
Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO) financirao je hladni pogon u rodilištu do kraja 2025. godine, a Dom zdravlja Splitsko-dalmatinske županije osigurao je nova radna mjesta za primalje koje su dežurale u rodilištu.
„Od 2009. godine, otkako je u Kliničkom bolničkom centru Split otvoreno novo, vrhunski opremljeno rodilište, i kapacitetom i kadrom, izgubio se smisao postojanja izvanbolničkih rodilišta u krugu od stotinjak kilometara. Nakon toga, 2011. godine zatvoreni su imotsko i makarsko rodilište, a sinjsko je jedino ostalo“, podsjetio je tada Rađa dodajući kako su se sve te godine izdvajala znatna sredstva za financiranje tzv. hladnog pogona rodilišta u Sinju koje je imalo status „zadesnog“ (zadesno ima značenje ako se zadesi da je već počeo porod i trudnica ne može stići do rodilišta u Splitu).
Iako je u vrijeme zatvaranja imotskog i makarskog rodilišta trebalo biti zatvoreno i sinjsko odluka o tome je odgođena iz političkih razloga. Točnije, Sinjsko rodilište bilo je zatvoreno nešto više od godinu dana. Zatvoreno je u svibnju 2010. godine, da bi u srpnju 2011. godine ponovo otvorilo vrata nakon što je Darko Milinović, tadašnji HDZ-ov ministar zdravstva, donio novi pravilnik o izvanbolničkim rodilištima po kojem su smanjeni minimalni tehnički standardi za rad izvanbolničkih rodilišta (1, 2). Bila je to donekle politička odluka, donesena zbog Alke.
Sinjski gradonačelnik Miro Bulj godinama je upozoravao na, po njemu štetnu namjeru gašenja sinjskog rodilišta, a kada se to dogodilo kazao je kako je to rezultat dugogodišnjeg nemara vlasnika i osnivača.
„Posebno je licemjerno slušati priče o ‘nedostatku poroda’ kada se sustavno činilo sve da se porodi u Sinju uopće ne bi mogli dogoditi. Proglašavanjem rodilišta ‘zadesnim’ stvorili su uvjete za njegovo gašenje, a zatim je upravo to stanje iskorišteno kao opravdanje. Klasična HDZ-ova metoda – prvo zapusti, pa zatvori”, ustvrdio je Bulj.
Dodatni element za njegovu pobunu je i Alka.
„Mi Sinjani ponosni smo na svoju Alku. A temeljno je pravilo da alkar mora biti rođen na sinjskom teritoriju. Nikada nećemo pristati na to da nam oduzimate ono što nas određuje“, navodio je Bulj početkom godine.
Bulj: Alkar mora biti rođen u Sinju
Ususret ovogodišnje Alke, uputio je otvoreno pismo Andreju Plenkoviću, predsjedniku Vlade tražeći da hitno pokrene postupak osnivanja Opće bolnice Sinj i osigura dostupniju zdravstvenu skrb za tamošnje stanovnike, upozorivši na, kako tvrdi, postupno smanjivanje zdravstvenih usluga u tom području.
U pismu je, među ostalim, naveo da je ukidanje rodilišta, smanjenje pojedinih zdravstvenih usluga i nedostatak liječnika dodatno otežalo dostupnost zdravstvene zaštite stanovnicima Sinja, Vrlike, Hrvaca, Otoka i Dicma, koji su zbog pregleda i liječenja često upućeni na KBC Split.
„Ukinuli ste nam rodilište i time udarili u samu srž alkarske tradicije prema kojoj alkar mora biti rođen u Sinju“, upozorio je Bulj.
Prema podacima koje je početkom godine iznio ravnatelj Doma zdravlja Splitsko-dalmatinske županije u sinjskom rodilištu tijekom 2025. godine nije rođeno niti jedno dijete. Istodobno, podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS) kazuju kako je u toj godini u Sinju rođeno 253 djece, točnije ta su djeca uglavnom rođena u splitskom rodilištu. Godinu dana ranije, u Sinju je rođeno 265 beba prema podacima DZS-a, ali niti jedna od tih beba nije prvi put zaplakala u sinjskom rodilištu.
Statut: “…žitelji rođeni u Cetinskoj krajini”
Prema odredbama Statuta Viteškog alkarskog društva Sinj, njegovi članovi mogu biti „svi punoljetni žitelji rođeni u Cetinskoj krajini koji osjećaju ljubav i privrženost prema domovini i užem zavičaju, koji uživaju društveni ugled u narodu, a voljni su promicati ciljeve Društva“.
U aktualnom Statutu se nadalje objašnjava područje koje obuhvaća Sinj i Cetinska krajina.
„Sinj i Cetinska krajina, kao pojam koji označava stari alkarski kraj, obuhvaća područje ograničeno selima: Zelovo, Potravlje, Maljkovo, Laktac, Bitelić, Bajagić, Gljev, Korita, Otok, Voštane, Kamensko, Tijarica, Budimiri, Nova sela, Bisko, Ercegovci, Dicmo, Osoje, Sušci, Lučane i Zelovo“, navodi se u članku 12. Statuta Viteškog alkarskog društva Sinj.
Pravilnik daje mogućnost da alkari ne moraju biti rođeni u Cetinskoj krajini
Međutim, iako Statut propisuje da alkarom može postati punoljetni žitelj rođen u Cetinskom kraju, to je pitanje malo drugačije propisano Pravilnikom o uvjetima i postupku za prijem članova Viteškog alkarskog društva Sinj.
Taj Pravilnik propisuje šest uvjeta koje pretendent na članstvo u Viteškom alkarskom društvu treba ispuniti. Tako se za alkare i alkarske momke koji sudjeluju u alkarskoj povorci i natjecanju biraju muške osobe, isključivo iz redova članova Društva.
Prvi uvjet koji alkar ili alkarski momak treba ispuniti je – „da su hrvatske nacionalnosti i rođeni u Cetinskoj krajini čiji je prostor utvrđen Statutom Društva, kao i oni kojima su roditelji u njoj zavičajni“.
Uvjeti za članstvo propisani su člankom 11. Pravilnika koji određuje i da se „rođenim u Cetinskoj krajini podrazumijeva i onaj koji je stjecajem okolnosti rođen izvan tog područja ako je majka u to vrijeme imala prebivalište u tom kraju“.
Osim toga, propisuje se da se zavičajnim u Cetinskoj krajini „smatra i onaj čiji su preci u tzv. uspravnoj liniji živjeli u tom kraju najmanje četiri generacije“.
Ostali uvjeti za alkare i alkarske momke među ostalim propisuju da svojim ponašanjem „u moralnom i djelatnom smislu, kako u javnom tako i u privatnom životu, zavređuju članstvo u Društvu“. Nije nevažan ni njihov izgled pa trebaju imati „naočit izgled u smislu tjelesne visine, kršnog izgleda i stasitog držanja“.
Iz Pravilnika o uvjetima i postupku za prijem članova Viteškog alkarskog društva Sinj, koji je donesen u prosincu 2018. godine, dakle, proizlazi da alkarom i alkarskim momkom može postati i osoba koja nije rođena u Sinju, pod uvjetom da mu je majka (u vrijeme poroda) imala prebivalište u Sinju ili su mu preci u uspravnoj liniji na području Cetinske krajine živjeli najmanje četiri generacije.
Zaključno, iz Statuta, odnosno Pravilnika o uvjetima i postupku za prijem članova Viteškog alkarskog društva Sinj, ne proizlazi da alkar može postati isključivo osoba rođena u Sinju. To bi se moglo zaključiti iz Statuta, ali Pravilnik to dodatno pojašnjava pa navodi kako se rođenim u Cetinskoj krajini podrazumijeva i onaj koji je stjecajem okolnosti rođen izvan tog područja, ako mu je majka u vrijeme poroda imala prebivalište u Cetinskom kraju. Osim toga, alkarom i alkarskim momkom može postati osoba kojoj su roditelji zavičajni u Cetinskoj krajini, a takvim se smatra i onaj čiji su preci u uspravnoj liniji u tom kraju živjeli najmanje četiri generacije. Pravila Viteškog alkarskog društva Sinj tako ne daju za pravo Miri Bulju, gradonačelniku Sinja, koji tvrdi da se ukidanje rodilišta u Sinju udara na alkarsku tradiciju te da alkar mora bit rođen na sinjskom području, ali potvrđuju tvrdnje Ivana Šipića, ministra demografije i useljeništva o tome da će „alkarića“ biti.
