Francuska prolazi kroz ozbiljan val srednjoškolskih protesta koji su počeli u rujnu, a zahvatili su stotine obrazovnih ustanova. Društvene mreže, očekivano, preplavljene su snimkama s terena.
Također, očekivano, raznorazne dezinformacije okupiraju dobar dio virtualnog prostora, uključujući i pogrešno atribuirane snimke te netočne tvrdnje o samim prosvjednicima.
“🇫🇷🔥 Francuska u plamenu
Nasilje u školama i univerzitetima se širi
Dok se predsednik Macron bavi sudbinom kijevskog režima i testira novu balističku raketu, učenici i studenti – budućnost Francuske – uništavaju svoju okolinu i napadaju građane, uključujući i predstavnike državne vlasti.
Video snimak iz Pariza daje uvid u obim protesta.
🟥 Hronologija
Protesti su počeli 21. septembra u školi ‘Saint-Exupéry’ u blizini Pariza i proširili su se na više od 30 gradova.
To su najveći nemiri decenijama. Uhapšeno je više od 5000 ljudi.
Oko 65 zaposlenih u školama, uključujući 40 direktora, i oko 170 učenika je povređeno. Preko 100 školskih zgrada je ozbiljno oštećeno.
🔥Danas, 6. oktobra, nastava je obustavljena u 891 obrazovnih ustanova širom zemlje.
Dan ranije, 5. oktobra, uhapšeno je oko 1000 ljudi tokom protesta.
🟥Reakcije političara
Vlasti optužuju ‘aktivnu, agresivnu manjinu’ i levicu, stranku ‘Neustrašiva Francuska’, za eskalaciju, a tu organizaciju povezuju sa Žan-Lukom Melenšonom.
Predsednik stranke ‘Rassemblement National’, Jordan Bardella, izjavio je da se ovo dešava kao posledica ‘decenija tolerancije i masovne imigracije’“, sadržaj je posta koji je 7. lipnja 2026. godine objavila Facebook stranica “Ekskluzivne Informacije” (arhiviran ovdje).
U post je umetnut video koji prikazuje prikazuje veliku, gustu skupinu ljudi okupljenu na pariškom trgu ispred Eiffelovog tornja. U prvom planu su mladići koji skaču po zapaljenom vozilu.
Ista je Facebook stranica dan ranije, 6. listopada, objavila tu snimku pod drugačijim opisom – koji sadrži jasne elemente ekstremno desne, nacionalističke i povijesno revizionističke retorike – sugerirajući da su za nerede krivi “crnci i Arapi”.
“Trenutno crnci i Arapi potpuno kontrolišu Pariz i rasterali su sve turiste sa popularnih mesta za Instagram fotografije. Pokušaj da se u Francuskoj zanemari načelo krvi i tla i izmisli nekakva politička nacija doživeo je potpuni krah. Crnac i Arapin, čak i kada govore francuski, i dalje ostaju crnac i Arapin, bez obzira na to koja njihova generacija već parazitira u Francuskoj. Jer krv nije voda“, stoji u postu (arhiviran ovdje).
Snimka prikazuje navijačke nerede
Prema dostupnim izvještajima za 6. listopada, kada su se održale velike demonstracije, nema dokaza da je glavni prosvjedni korteo bio pred Eiffelovim tornjem. Pariški prosvjed tog dana imao je jasno navedenu rutu: Place de la République – Boulevard Voltaire – Place de la Nation.
Kada smo segmente ove snimke unijeli u obrnutu pretragu slika, pokazalo se da je ona nastala puno ranije, i to u sasvim drugom kontekstu. Naime, ista snimka se pojavila na društvenim mrežama krajem svibnja ove godine (1, 2).
“Kaotične scene u blizini Eiffelovog tornja u Parizu 30. svibnja 2026., dok su navijači PSG-a slavili pobjedu u Ligi prvaka. Okupljene mase pratile su baklje, požari, dim i sukobi s policijom, što je rezultiralo stotinama uhićenja diljem grada zbog vandalizma, paljenja vozila i motocikala te nereda”, stoji u opisu tog videa na Instagramu.
Inače, u publici se mjestimično ističe mješavina tamnoplave, crvene i bijele odjeće – službenih boja pariškog kluba. Fotografije koje su tada snimljene također pokazuju niz podudarnosti. Primjerice, ona koju je snimila agencija AFP na gotovo istoj poziciji prikazuje identičan zapaljeni automobil.
Kako su izvijestili svjetski i domaći mediji, 30. svibnja u Parizu izbili su neredi tijekom proslava nakon pobjede Paris Saint-Germaina (PSG) nad Arsenalom u finalu UEFA Lige prvaka. Neredi su se proširili na nekoliko francuskih gradova i rezultirali jednom smrću, preko 200 ozljeda i 890 uhićenja diljem zemlje.
Kao što je Faktograf ranije pisao, jedna druga snimka s tog događaja već je bila iskorištena za promicanje netočnih tvrdnji – da je nastala nakon utakmice Francuske i Maroka na Svjetskom nogometnom prvenstvu, uz sugestiju da su za nerede odgovorni imigranti i francuski građani marokanskog porijekla.
Islamofobne tvrdnje uz netočne sadržaje o učeničkim prosvjedima
Post koji smo analizirali samo je dio vala lažnih i obmanjujućih tvrdnji vezanih uz đačke prosvjede. Neke od njih širili su američki i britanski desničarski komentatori, kako bi društvene nemire povezali s migrantima.
Snimke koje prikazuju požare, sukobe i velike gužve predstavljeni su kao dokaz “građanskog rata” potaknutog imigracijom, a nerijetko su korištene one koje s trenutnim pokretom nemaju veze.
Američki teoretičar zavjere Alex Jones podijelio je video-kompilaciju o prosvjedima, koristeći ih za promicanje islamofobnog narativa. Tvrdio je da Francuska prolazi kroz “anti-bijeli građanski rat”, s “mrtvim tijelima posvuda”. Prema pisanju France24, nema dokaza koji bi potkrijepili te tvrdnje.
Slične tvrdnje kruže i u Velikoj Britaniji. Aktivist krajnje desnice Tommy Robinson podijelio je snimku nemira u Francuskoj (također nepovezanu s trenutnom situacijom), tvrdeći kako se “zeleno-islamska bezbožna alijansa širi zapadnom Europom i Amerikom”.
Tako je i domaća Facebook stranica “Ekskluzivne Informacije” iskoristila staru snimku za promicanje rasističkih tvrdnji i govora mržnje. U svojoj je objavi ustvrdila da “crnci i Arapi u potpunosti kontroliraju Pariz” te kako se u Francuskoj “zanemarilo načelo krvi i tla”.
Pozivanje na načelo “krvi i tla” (njemački Blut und Boden) posebno je uznemirujuće: riječ je o sloganu povijesno povezanom s nacističkom ideologijom, prema kojoj se pripadnost naciji određuje podrijetlom i vezom s teritorijem, a ne građanstvom ili političkom zajednicom.
Što je zapravo pokrenulo učenike?
Mobilizacije učenika započele su 17. rujna u srednjoj školi Saint-Exupery u pariškom predgrađu Créteil, u znak podrške nastavnicima koji štrajkaju zbog nedostatka osoblja i resursa.
Tamošnji su se učenici 21. rujna pridružili blokadom, i, iako su zahtjevi nastavnika te škole u međuvremenu ispunjeni, pokret se proširio na druge ustanove u regiji te diljem Francuske. Odjeknulo je i do susjedne Belgije. Prosvjedi su dodatno potaknuti širenjem sadržaja po društvenim mrežama, posebno na TikToku.
Francuski učenici zahtijevaju da se njihovo pravo na obrazovanje ispuni kroz povećanje broja nastavnika, smanjenje razreda, rasterećenje rasporeda, unaprjeđenje infrastrukture i stanja školskih zgrada – posebice u siromašnijim dijelovima zemlje. Također žele pošteniji i uključiviji pristup visokom obrazovanju.
Podrška učenicima raste i s njima su se solidarizirali studenti, prosvjetni radnici, roditelji, sindikati i radnici javnog sektora. U videu koji je postao viralan, Bally Bagayoko, gradonačelnik francuskog grada Saint-Denisa, suočava se s policijom na maršu u Parizu u utorak, štiteći mlade prosvjednike. Na kraju je policija ispalila suzavac na grupu, uključujući gradonačelnika.
Policijsko nasilje
U pojedinim slučajevima, došlo je do nasilnih incidenata. Nakon više od dva tjedna srednjoškolskih prosvjeda diljem Francuske, policija je uhitila 6 900 osoba, od kojih su većina maloljetnici koji do sada nisu imali kazneni dosje.
Istodobno su se pojavile snimke i optužbe da je policija primijenila težak i nasilan pristup.
U tijeku je deset istraga o mogućoj policijskoj brutalnosti nakon ozljeda koje su navodno uključivale korištenje policijskog oružja, uključujući jednog tinejdžera koji je izgubio ruku, drugog koji je izgubio oko i dječaka čija su čeljust i zubi razbijeni.
Organizacije za zaštitu ljudskih prava, sindikati i studenti optužili su vlasti za korištenje nerazmjerne sile. Uoči velikog prosvjeda Amnesty International je apelirao na francuske vlasti i organe reda da se suzdrže od “nesrazmjernog policijskog odgovora”.
“Snimke i svjedočanstva o kojima se naširoko izvještavalo tijekom prošlog tjedna izazivaju zabrinutost zbog opasne policijske upotrebe suzavca i palica. Granate suzavca su nesmotreno ispaljene, a gumeni meci nanijeli su teške ozljede.
Vlasti moraju osigurati da je svaki odgovor na prosvjede nužan i proporcionalan te da djeca i mladi koji mirno traže svoje pravo na obrazovanje budu zaštićeni, a ne da budu pretučeni, ozlijeđeni suzavcima ili samovoljno zadržani”, priopćili su 5. listopada.
Francuska je obustavila upotrebu šok-granata, izjavio je u srijedu ministar unutarnjih poslova, dok su se optužbe za policijsku brutalnost danima gomilale, uključujući i potresan slučaj u kojem je petnaestogodišnjaku raznesena ruka.
U tijeku je desetak istraga o mogućoj policijskoj brutalnosti nakon ozljeda koje su uključivale korištenje policijskog oružja, među njima tinejdžera koji je izgubio ruku, drugog koji je izgubio oko i dječaka čija su čeljust i zubi razbijeni.
Politički kontekst
Nemiri dolaze uoči izbora 2027. za nasljednika predsjednika Emmanuela Macrona, a mnogi francuski tinejdžeri, neki od njih po prvi puta birači, sve su svjesniji političke situacije. Zabrinuti su zbog porasta utjecaja krajnje desnice, a takve se poruke artikuliraju i na aktualnim masovnim prosvjedima.
Prema reportaži britanskog The Guardiana, učenici su izjavljivali kako također prosvjeduju protiv rasta krajnje desnice. Sophie Vénétitay, jedna od vođa sindikata nastavnika, objasnila je za francuski portal Mediapart kako “vjerojatno nije slučajnost što upravo sada, u posljednjoj godini Macronova predsjedničkog mandata, na površinu izbijaju ovakva atmosfera netrpeljivosti i različiti oblici nasilja”.
“Sve je manje ljudi koji još vjeruju u demokraciju i dijalog, što je vrlo zabrinjavajuće, ali to je ujedno i posljedica određenog načina vršenja vlasti”, izjavila je.
Reakcije lidera desnice Jordana Bardelle (stranka Nacionalno okupljanje, RN) i same francuske vlade na ove prosvjede izrazito su oštre i fokusirane na sigurnosni aspekt te optužbe protiv ljevice. Vlada je pokušala odbaciti pritužbe studenata, optužujući radikalno lijevu stranku Nepokorena Francuska (LFI) da potiče pokret.
Predsjednički kandidat LFI-ja Jean-Luc Mélenchon snažno je podržao prosvjede, pozivajući na nenasilne metode. Mélenchon je odbacio navode kako njegova stranka potiče nemire i manipulira mladima radi političke koristi, naglašavajući da su ih samostalno pokrenuli učenici.
Zaključno, video koji se dijeli uz tvrdnje o "Francuskoj u plamenu" ne odgovara aktualnoj situaciji. Prikazani prizori povezani su s okupljanjem navijača Paris Saint-Germaina nakon u svibnju 2026. godine, a ne s prosvjedima koji su izbili u rujnu i eskalirali početkom listopada. Nema osnove da se ti prizori predstavljaju kao migrantski nemiri jer su se prosvjedi razvili oko problema u obrazovnom sustavu.
