Trgovački lanac Studenac u vrlo je teškoj situaciji. Nalazi se u predstečajnom postupku zbog oko 450 milijuna eura potraživanja, što od banaka, što od dobavljača. Brojne trgovine se zatvaraju, radnici odlaze, oko 800 studenata se buni jer nisu dobili plaću za rujan, a police kvartovskih dućana zjape prazne.
Došao je tako kraj strelovitom rastu Studenca koji je proteklih godina preuzimao i otvarao trgovine diljem Hrvatske. Kako prenosi Poslovni dnevnik, kada je 2018. godine kompanija preuzeta od omiškog poduzetnika Josipa Milavića imala je 385 trgovina. U međuvremenu je mreža trgovina narasla na čak 1 300 prodajnih mjesta te je time Studenac, prema broju trgovina, postao najveća maloprodajna mreža u zemlji.
Restrukturiranje počelo već prošle godine
Krajem rujna Studenac je samo prema dobavljačima imao 60,61 milijun eura dospjelih neplaćenih obveza i dodatnih 76,08 milijuna eura koji dospijevaju u sljedećih 30 dana.
Ovaj je trgovački lanac već lani započeo s novim planom rekonstruiranja poslovanja; tada je u planu bilo zatvaranje 175 poslovnica. Potom je najavljeno zatvaranje 104 poslovnice, dok zadnji napisi govore o zatvaranju njih 79. Najveći broj trgovina, njih 12, predviđenih za zatvaranje nalazi se na području Grada Zagreba, a slijede Sisačko-moslavačka i Splitsko-dalmatinska županija, u kojima se planira zatvaranje po deset trgovina.
Trgovački sud u Splitu predstečajni postupak otvorio je 29. rujna i time je omogućena deblokada računa kompanije. Otvorena je i posebna web-stranica na kojoj se za radnike, javnost i vjerovnike objavljuju informacije o predstečajnom postupku, dokumenti i informacije o zatvaranju trgovina.
Četvrtina radnika su stranci
U svojoj maloprodajnoj mreži Studenac zapošljava ukupno 5 771 radnika, od čega je 1 409 stranih radnika. Radi se, dakle, o četvrtini radnika.
U odgovoru na naš upit iz Studenca navode kako je u sklopu reorganizacije zatvoreno 79 trgovina, a “svim zaposlenicima trgovina obuhvaćenih zatvaranjem ponuđena je mogućnost nastavka rada u drugim trgovinama Studenca, u skladu s raspoloživim mogućnostima. U slučajevima u kojima nastavak rada na istim ili sličnim poslovima neće biti moguć, postupat ćemo u skladu sa Zakonom o radu i uz puno poštivanje prava zaposlenika”.
Također se provodi i reorganizacija lanca opskrbe, što uključuje prilagodbu organizacije i broja radnih mjesta u logistici. Broj radnih mjesta u logistici smanjit će se za 348, a zadržat će se 181 radno mjesto, dodaju.
Navodi i to kako rade na “pronalaženju mogućnosti nastavka zaposlenja za radnike obuhvaćene tim promjenama”.
Radnike se informira o situaciji
Preko agencije koja posreduje u zapošljavanju zaposleno je 185 radnika. Oni također imaju ugovore o radu sa Studencem. Za ove strane radnike se, u suradnji s navedenom agencijom “razmatra mogućnost raspoređivanja tih radnika kod drugih poslodavaca, sukladno raspoloživim kapacitetima i potrebama tržišta rada”.
“Za 163 radnika istražuju se opcije nastavka rada u Studenčevim trgovinama, kao i zapošljavanja u domaćim logističkim kompanijama koje su već iskazale interes za njihovo preuzimanje”, dodaju iz Studenca.
Zanimalo nas je još i je li točno ono što smo čuli i od nekih kupaca – da su u nekim trgovinama ostali raditi samo strani radnici, budući da su domaći otišli ili su preraspodijeljeni na druga radna mjesta.
“U slučaju odlaska pojedinih zaposlenika prilagođavamo raspored postojećih timova kako bismo osigurali redovito poslovanje trgovina, gdje također primjenjujemo jednake kriterije neovisno o državljanstvu. U skladu s potrebama poslovanja nastavit ćemo zapošljavati domaće i strane radnike, osobito tijekom sezone kada je potreba za radnicima veća”, navode iz Studenca.
Dodaju i to kako “kontinuirano i pravovremeno” informiraju radnike. Održana su dva velika susreta na kojima je predsjednik Uprave radnike upoznao s aktualnom situacijom i planiranim koracima. Uz to, uspostavljen je poseban interni komunikacijski kanal putem kojeg zaposlenici mogu postavljati pitanja i dobiti dodatna pojašnjenja.
“Provedene promjene dio su šireg procesa financijskog i operativnog restrukturiranja Studenca, usmjerenog na uspostavu troškovno učinkovitijeg i dugoročno održivog poslovnog modela”, kažu iz Studenca.
Radnici imaju puno upita oko nastavka rada
Iz Sindikata trgovine Hrvatske (STH) potvrđuju nam da je uprava Studenca komunicirala s radnicima o situaciji u samoj firmi, kao i o budućim postupcima.
Novi predsjednik uprave Studenca Teo Vujčić održao je sastanke s radnicima koji se “kontinuirano obavještavaju o odlukama i potezima koje uprava poduzima”, kazala nam je predsjednica STH-a Zlatica Štulić.
“Radnike naravno brine njihova egzistencija, isplata materijalnih prava i imaju puno upita vezano uz nastavak rada. Posebno to brine radnike koji u Studencu, ili kod pravnih prednika, rade dugi niz godina. Uprava je komunicirala s radnicima koje će se trgovine zatvoriti i što će biti s radnicima u njima. Radnicima će se ponuditi rad u drugima trgovinama, koje nastavljaju s radom”, kazala nam je Štulić.
“Radnici iz drugih dijelova procesa rada također su obaviješteni o odlukama uprave i što im je za očekivati u narednom vremenu. Naravno, svi ti procesi koji slijede moraju biti odrađeni u skladu s obvezujućim procedurama. Sindikat trgovine Hrvatske je kontinuirano, svakodnevno u kontaktu sa svojim članovima i drugim radnicima koji nam se obraćaju s upitima. Nastojimo odgovoriti na sve upite i pružiti podršku i pomoć članovima u predstečajnom postupku. Poznato nam je da su strani radnici, koji su radili u Studencu u trenutku otvaranja predstečajnog postupka, zaposleni preko agencija za zapošljavanje”, dodaje Štulić.
Strani radnici imaju tri mjeseca da pronađu novi posao ili gube pravo na boravak
Da slučaj Studenac ukazuje na posebno prekarnu situaciju u kojoj se nalaze strani radnici smatra Lucija Mulalić iz Centra za mirovne studije (CMS). Ona nam govori kako se strani radnici u Hrvatskoj već suočavaju s cijelim nizom problema – od toga da brojni nemaju pristup osnovnoj obiteljskoj zdravstvenoj skrbi do toga da neki rade u uvjetima izrazito teškog kršenja radničkih prava.
No, Mulalić ističe kako ovo što se događa sa Studencem pokazuje kako su migrantski radnici u posebno ranjivoj poziciji. Naime, oni “uz sve ranjivosti koje nose hrvatski radnici i studenti i studentice imaju i one dodatne – činjenicu da je njihova dozvola za rad ujedno i njihova dozvola za boravak”.
“Radnici Studenca nisu odgovorni za loše poslovne strategije, zaduživanje ni odluke o širenju tvrtke, ali upravo njihov egzistencijalni položaj prvi postaje nesiguran kada poslovni model dođe u krizu”, govori nam Mulalić.
Pojašnjava da ako strani radnik ili radnica izgube posao, oni imaju ograničeno razdoblje dopuštene nezaposlenosti. Prema najnovijim izmjenama Zakona o strancima, u većini slučajeva radi se o tri mjeseca koje imaju da pronađu novi posao. Ako u tome ne uspiju, gube pravo boravka te moraju napustiti zemlju.
I taj rok od tri mjeseca je nešto što su se udruge civilnog društva zagovarale, podsjeća Mulalić, jer on do 2025. godine uopće nije postojao.
“Ljudi su do tada imali 15 dana za prijavu prestanka radnog odnosa nakon kojih se u principu dozvola ukidala, ako su prestali postojati uvjeti na temelju kojih je izdana. Upravo na ovome primjeru možemo vidjeti kako je upravo zakonodavni sustav taj koji prvi stvara nesigurnost radnicima i koliko ga je teško i sporo mijenjati, jer što su ljudi više u strahu od gubitka boravka, to će manje progovarati o sustavnim problemima s kojima se suočavaju”, ističe.
“Zamislite da radite mjesecima i mjesecima bez ikakvih radničkih prava, i onda kada se konačno ohrabrite otići na policijsku postaju upitati u kojoj je fazi vaša dozvola saznate da vaš poslodavac uopće nije predao papire. Ljudi se tako odjednom ovdje nalaze iregularni, u velikim dugovima, jer puno su potrošili kako bi uopće mogli doći ovdje, obitelji su im se zadužile, i sada ostaju bez ičega”, dodaje.
Mulalić navodi kako se Centru za mirovne studije stalno javljaju ljudi kojima je prvi i glavni problem da im se mijenja status. Točnije, ti radnici ni krivi ni dužni prelaze u iregularan status. Mulalić nabraja razloge. Recimo, poslodavci su im lagali da su im produženja radnih dozvola u sustavu i da se procesuiraju mjesecima i mjesecima. Ljudi tako nastavljaju raditi, dodaje, a “sustav je učinio tako da su o njima vrlo ovisni, jer su oni ti koji prilažu papire za produženje njihovih dozvola za boravak i rad”, zaključuje.
NAPOMENA: Originalni tekst promijenjen je i nadopunjen dodatnim informacijama iz Studenca.
Ovaj tekst šesti je dio serijala Radnik. Stranac. Susjed u kojem se bavimo životom stranih radnika u Hrvatskoj.
Ostali nastavci serijala:
Strani radnici i sindikalni pokret: Strah i neupućenost (2)
Preko 86 tisuća stranaca, uključujući strane radnike, nema izabranog liječnika (4)
Hladna birokracija: Visoki računi za zdravstveno osiguranje djece (5)
