Snimka prosvjednika (arhivirano ovdje) koji s bakljama i sindikalnim zastavama ulaze u poslovnu zgradu dijeli se na Facebooku kao prikaz najnovijih događaja u Francuskoj. Međutim, video je snimljen još u travnju 2023., tijekom prosvjeda protiv mirovinske reforme.
Na Facebook profilu “Arna Šebalj Medijska Grupa” uz snimku je objavljeno:
„NAJNOVIJE VIJESTI IZ FRANCUSKE
Prosvjednici su zauzeli Parišku burzu!
Francuzi ne odustaju.”
U nastavku objave spominje se “početak globalne revolucije” i postavlja pitanje tko financira prosvjede, a komentarom “Inače, vi vidite negdje srednjoškolce?” sugerira se povezanost snimke s aktualnim srednjoškolskim prosvjedima. No prikazani ulazak u urede Euronexta, kompanije koja upravlja pariškom burzom, dogodio se u travnju 2023., zbog protivljenja podizanju dobi za umirovljenje u Francuskoj.
Snimka je objavljena još u travnju 2023.
U donjem desnom kutu videa vidljiva je oznaka „@LucAuffret”, koja upućuje na francuskog novinara Luca Auffreta. On je istu snimku objavio na svojem profilu na platformi X (bivši Twitter) 20. travnja 2023. U opisu je naveo da prosvjednici ulaze u parišku burzu u poslovnoj četvrti La Défense protiveći se mirovinskoj reformi. Snimka je, dakle, bila javno dostupna više od tri godine prije aktualnih prosvjeda u Francuskoj.
Auffret je za Reuters potvrdio da je video snimio u uredima Euronexta. Reuters je događaj dokumentirao i vlastitim fotografijama i videosnimkama iz travnja 2023., na kojima se podudaraju izgled zgrade i dio prisutnih prosvjednika.
Prosvjed protiv podizanja dobi za umirovljenje
O prosvjedu protiv podizanja dobi za umirovljenje Reuters je pisao 20. travnja 2023. Nekoliko stotina prosvjednika, među kojima su bili željeznički radnici, nakratko je ušlo u predvorje Euronexta, noseći sindikalne zastave i paleći baklje. Protivili su se mirovinskoj reformi kojom je dob za umirovljenje podignuta sa 62 na 64 godine. Tražili su da financiranju mirovina više pridonesu velike kompanije i najbogatiji, umjesto da se teret prebacuje na radnike.
Pritom ulazak prosvjednika u zgradu nije zaustavio rad burze. Euronext je tada, kako je pisao The Wall Street Journal, pojasnio da su prosvjednici ušli u prostor recepcije, odakle ih je policija potom izvela, te da trgovanje na burzi nije bilo poremećeno.
Od nezadovoljstva u školama do širih prosvjeda
Aktualni prosvjedni pokret počeo se širiti u drugoj polovici rujna 2026. iz srednje škole Saint-Exupéry u Créteilu, u pariškom predgrađu, gdje je više nastavničkih mjesta bilo nepopunjeno. Kako piše Le Monde, nezadovoljstvo se potom proširilo na druge škole u pariškoj regiji i ostatku Francuske. Srednjoškolski sindikat Union syndicale lycéenne (USL) pozvao je na blokade diljem zemlje, ističući manjak nastavnika i drugih zaposlenika, dotrajale zgrade, pretrpane razrede i preopterećene rasporede.
Učenici i nastavnici već duže vremena upozoravaju na konkretne probleme u svakodnevnoj nastavi. Reuters je početkom listopada pisao o učionicama u Francuskoj u kojima je zimi prehladno, a ljeti prevruće. Nastavnica Diane Di Sciullo iz Marseillea ispričala je da u razredu ima 37 učenika te da na početku nastave moraju tražiti slobodne stolce i klupe u susjednim učionicama. Među razlozima za nezadovoljstvo bio je i Parcoursup, nacionalni sustav prijava na studije, koji učenici kritiziraju kao stresan i zbunjujući.
Francuske vlasti na nezadovoljstvo su reagirale razgovorima s predstavnicima učenika i najavama mjera. Kako je objavilo francusko Ministarstvo obrazovanja, ministar Édouard Geffray 8. listopada najavio je brzo raspoređivanje više od 3 000 zamjenskih nastavnika u škole kojima su najpotrebniji, odobravanje nekoliko stotina dodatnih zapošljavanja te dodatne sate za kratkotrajne zamjene. Vlada je najavila i rad na poboljšanju školskih prostora, organizaciji školskog dana, usmjeravanju učenika prema daljnjem obrazovanju i njihovu sudjelovanju u odlučivanju. Otvoreno je i internetsko savjetovanje na kojem srednjoškolci mogu iznijeti svoje teškoće i prijedloge.
Tijekom listopada mobilizacija je prerasla početne školske zahtjeve. U sklopu prosvjeda 17. listopada izražavalo se i nezadovoljstvo rastućim životnim troškovima, društvenim nejednakostima i stanjem javnih službi. Prema podacima ministarstva unutarnjih poslova koje je prenio Reuters, u prosvjedima diljem Francuske sudjelovalo je oko 550 000 ljudi, dok sindikati broj prosvjednika procjenjuju na 800 000. U pojedinim gradovima izbili su neredi, uz paljenje vozila i javnih zgrada, pljačke trgovina i sukobe s policijom.
Tijekom prosvjeda uhićeno oko 2400 osoba
Nasilje ipak nije bila metoda kojom su se poslužili svi prosvjednici. Kako izvještava Associated Press, stotine tisuća ljudi prosvjedovale su mirno, ali su neredi zasjenili njihove zahtjeve. Prema podacima vlasti koje je agencija prenijela, tijekom vikenda uhićeno je oko 2 400 ljudi. Istodobno je policijsko postupanje izazvalo kritike zbog teških ozljeda prosvjednika i uporabe oružja za suzbijanje nereda.
Međutim, snimka ulaska u Euronext ne prikazuje aktualne prosvjede. Pariška policijska prefektura Reutersu je potvrdila da tijekom aktualnih nemira kod burze nije bilo srednjoškolskih demonstracija ni prosvjeda koji bi odgovarali prizorima iz videa. O snimci koja se proširila na društvenim mrežama u Hrvatskoj pisao je i AFP koji je pronašao više starih videa prosvjeda koji se pogrešno povezuju s ovogodišnjim srednjoškolskim prosvjedima.
Zaključno, objava na Facebook profilu Arne Šebalj pogrešno snimku iz travnja 2023. predstavlja kao "najnovije vijesti" iz Francuske i sugerira njezinu povezanost s aktualnim srednjoškolskim prosvjedima. Video zapravo prikazuje kratkotrajan ulazak prosvjednika u predvorje Euronexta tijekom protivljenja mirovinskoj reformi. Ne može stoga poslužiti kao dokaz da su sudionici ovogodišnjih prosvjeda "zauzeli Parišku burzu", niti se na temelju snimke može prosuđivati tko sudjeluje u tim prosvjedima.
