Internetski prostor u posljednjih je mjesec dana toliko zatrovan dezinformacijama o masovnim europskim prosvjedima da, ako vas je jednom algoritam povukao u taj mjehurić, zaista možete pomisliti da je u Europi buknuo “rat civilizacija”.
U samom središtu tog narativa nalazi se agresivno potenciranje islamofobije i panična upozorenja da će se to desiti svima koji prihvate politiku otvorenih vrata i multikulturalizma.
U njega se uklapa i tvrdnja da nerede čine muslimani, koji, dok to čine, pripadnike svoje vjeroispovijesti ciljano pošteđuju nasilja.
“JEL SHVAĆATE KONAČNO?
Pogledajte dobro, ovaj dućan se ne uništava zato što je vlasnica muslimanka.
Može li biti jasnije!!!“, opis je videa koji je objavljen na Facebooku 20. listopada 2026. godine (arhivirano ovdje).
Na snimci se vidi žena koja pokušava spriječiti skupinu mladića da uđu u dućan. Nakon kratke rasprave, muškarci napuštaju to mjesto i ne ulaze u objekt.
Preko tri tisuće oštećenih objekata
Post se pojavio nakon masovnih demonstracija u Francuskoj, potaknutih zahtjevima učenika za poboljšanje obrazovnog sustava, a koje su kasnije zahvatile šire društvene skupine te ponovnu aktivaciju “žutih prsluka” – pokreta koji se pojavio 2018. godine kako bi se borio protiv rastućih životnih troškova i ekonomske nejednakosti.
Dok su stotine tisuća prosvjedovale mirno u uličnim marševima u brojnim gradovima, dio demonstranata ciljao je javne zgrade, pljačkao luksuzne butike i supermarkete i sukobljavao se s organima reda.
Istodobno, policijska represija izazvala je oštre kritike nakon ozljeđivanja prosvjednika, uključujući tinejdžera koji je izgubio ruku nakon što je pokupio šok-bombu. Istražuje se najmanje dvadesetak optužbi za policijsko nasilje.
Tijekom prosvjeda, posebno 17. listopada, zabilježeni su brojni napadi, pljačke i vandalizam trgovina. Od procijenjenih više od tri tisuće pogođenih objekata tijekom prosvjeda, uključujući trgovine, ljekarne i obiteljske obrte, uništavanje luksuznih trgovina privuklo je velik dio pozornosti javnosti i međunarodnih medija.
Takvi napadi imaju i snažnu simboličku vrijednost jer luksuzni brendovi predstavljaju društvenu nejednakost, privilegije i ekonomsku moć.
“Ne radi se o religiji”
U dezinformatorskom prostoru, međutim, inzistira se na tome da su pljačke i vandalizma pošteđene radnje koje drže muslimani. Za primjer se uzima gore citirani video u kojem glavnu ulogu igra vlasnica trgovine, kasnije identificirana kao Assia Sanna, u novinama Le Parisien.
Nju se može čuti kako govori na francuskom: “Izađi, odlazi odavde. Imam 54 godine.” Jedan od muškaraca na videu uspijeva uvjeriti ostatak ekipe da ode, rekavši: “Hej, čovječe, ona je žena. Potpuno je sama. Brate, u redu je. Molim te, nastavi.”
Sanna, koja je suvoditeljica sedam trgovina tenisicama i sportskom odjećom u Parizu, objasnila je za AFP što se zapravo vidi na snimci.
“Što se tiče videa na kojem me vidite kako se branim, ne smijete zaboraviti da je iza mene prozor bio potpuno razbijen i da je trgovina već bila opljačkana. Samo sam sprječavala pljačkaše da uđu u skladište i zapale mjesto”.
Rekla je da je nitko nije pitao je li muslimanka tijekom tog incidenta: “Stvarnost je miljama daleko od toga; oni su vandali, oni su razbojnici, ljudi koji žele dobiti robu besplatno. Kraj priče. Ne radi se o religiji.”
Uostalom novinarske ekipe dokumentirale su nekoliko slučaja u kojima su usred prosvjeda napadnute radnje kojima su vlasnici muslimani ili građani migrantskog porijekla (1, 2, 3).
Pored tvrdnje koju ovdje analiziramo, širile su se i one da su pljačkaši ciljano uzimali halal proizvode, odnosno da su izbjegavali krasti svinjetinu i alkohol zbog navodne vjerske motivacije. Te su tvrdnje uglavnom proizlazile iz snimke opljačkanog supermarketa Franprix u Parizu, na kojoj su pojedini odjeli sa svinjskim proizvodima i alkoholom ostali relativno netaknuti. Te su kadrove koristili i domaći širitelji dezinformacija, Narodni reporteri (1, 2).
Međutim, stanje zatečeno u jednoj trgovini ne predstavlja dokaz o obrascu ponašanja pljačkaša širom zemlje, a ne potvrđuje ni njihovu vjersku pripadnost ili motive. Španjolski portal Maldita zabilježio je ovu tvrdnju kao slučaj dezinformacije koji zahtijeva dodatnu provjeru, upozoravajući na neutemeljeno generaliziranje na temelju pojedinačne snimke.
Islamofobne tvrdnje demantirao i Macron
Umjesto da se javnost bavi dubokim socioekonomskim krizama, inflacijom i opravdanim nezadovoljstvom građana, plasiraju se fabricirane priče o vjerskim i etničkim sukobima kako bi se neutralizirali stvarni razlozi pobune.
Kao što smo ranije pisali, rasprave o etničkom podrijetlu sudionika postali su prizma kroz koju desnica tumači velike demonstracije u europskim gradovima.
Na domaćem terenu takve su manipulativne tvrdnje širili političari poput mostovaca Mire Bulja i Marina Miletića, a poprilično su angažirani i Narodni reporteri, dvojac koji društvene mreže koristi za širenje teorija zavjera i govora mržnje. Oni su pokušali diskreditirati prosvjede francuskih učenika – koristeći snimke palestinskih simbola: jednu zastarjelu i nepovezanu s aktualnim događajima, drugu generiranu AI-jem – netočno ističući da ondje nema francuskih zastava.
U drugoj objavi otišli su korak dalje: AI-video s islamofobnom aluzijom u kojem se pojavljuju svinje odjevene u policijske uniforme s natpisom “Bacon Squad” i rastjeruju muslimanske prosvjednike.
Na globalnoj sceni, američki predsjednik Donald Trump koristi kaos na francuskom ulicama iznošenjem neutemeljenih tvrdnji da su društveni nemiri u Europi uzrokovani muslimanskim migrantima.
Izraelski premijer Benjamin Netanyahu povezuje nerede u Francuskoj s islamom i podrškom Palestincima. “Europa je iscrpljen kontinent. Nemaju volje za borbu. Pokleknuli su pred tim islamističkim biračkim tijelom i radikalnom ljevicom. Ako ne zaustavimo Hamas ovdje, gledat ćete ih na ulicama Pariza, a upravo se to sada i događa”, rekao je izraelski čelnik.
No, takvu argumentaciju odbacio je čak i Emmanuel Macron – francuski predsjednik, na čiju politiku je usmjeren velik dio bijesa prosvjednika. Macron je kritizirao strane čelnike koji koriste francuske nemire u vlastite političke svrhe, dajući “neprihvatljive, pa čak i glupe komentare”. Nakon što su ga novinari pitali misli li time i na Trumpa, odgovorio je: “Među ostalima”.
“Vidjeli smo slike generirane umjetnom inteligencijom koje prikazuju scene koje se nikada nisu dogodile u Francuskoj. Imamo ljude koji tvrde da su nas napale horde migranata i islamista, što je potpuna laž”, rekao je.
Zaključno, snimka koja kruži društvenim mrežama iskorištena je za netočnu sugestiju da su u Francuskoj muslimanski trgovci pošteđeni vandalizma i pljačke tijekom masovnih demonstracija – jer su napadači migranti i muslimani. Na snimci se vidi vlasnica trgovine koja pokušava spriječiti krađu, ali, kako je i sama kasnije izjavila, nije pozivala na poštedu jer je muslimanka.
