Na privatnom Facebook profilu hrvatskog korisnika 29. travnja (arhivirano ovdje) objavljen je opis koji prenosi iskustvo građanina Valencije tijekom velikog nestanka struje u Španjolskoj i Portugalu. U objavi se izražava sumnjičavost prema uvođenju digitalnog eura uz navođenje netočnih tvrdnji planu za njegovo funkcioniranje.
Plan nije da digitalni euro zamijeni novčanice i kovanice
“Trgovine zatvorene. Kartice ne rade. Bankomati mrtvi. Plaćanja nemoguća. Ljudi su, poput zombija, stajali u redovima nadajući se doći do svijeća i lampi. A sve na što sam ja mislio bilo je: što da je digitalni Euro već bio uveden?”, navodi se, između ostalog, u objavi, a potom autor dodaje:
“I upravo zato žele ukinuti gotovinu: kako bi je zamijenili digitalnim Eurom — nevidljivom, programabilnom valutom koja u potpunosti ovisi o struji, aplikacijama, internetu i odobrenju EU-a.
Jedan blackout. Jedan cyber napad.
Jedna ‘pogreška’ — i zaključani ste iz vlastitog života“.
Uz realan opis kaosa koji u doba modernih financija i bezgotovinskog plaćanja nastaje kada nestane električne energije, status korisnika ima jednu ključno netočnu premisu, a to je da Europska središnja banka u svojim planovima ne navodi da će digitalni euro potpuno zamijeniti novčanice i kovanice već će biti njihova nadopuna.
Kao što smo ranije pisali, na internetskoj stranici Europske središnje banke objašnjeno je da bi digitalni euro bio gotovina u digitalnom obliku, odnosno javni novac kojim bi se mogli besplatno koristiti svi u europodručju, a izdavala bi ga Europska središnja banka (ESB). Ideja projekta je da euro ostane stabilan, relevantan i prilagođen digitalnom dobu. Drugim riječima, uvođenje digitalnog eura ne znači da bi se gotovina ukinula jer bi digitalni euro nadopunjavao gotovinu, a ne zamijenio je. Gotovina će i dalje ostati jedan od mogućih načina plaćanja nakon uvođenja digitalnog eura.
Naime, digitalni centralnobankarski novac nije novost, on već postoji, ali njemu do sada građani nisu imali digitalni pristup. Kako je Faktograf već i ranije pisao, poslovne banke već koriste digitalni novac središnje banke za provedbu monetarne politike i osiguranje stabilnosti platnog sustava. Građani trenutačno imaju pristup novcu središnje banke isključivo u fizičkom obliku, kao što su novčanice i kovanice. Iako je sav novac na računima poslovnih banaka također digitalan, on predstavlja obvezu tih banaka, a ne središnje banke. Novi centralnobankarski digitalni novac (CBDC) bio bi digitalna valuta središnje banke dostupna svim korisnicima, uključujući građane.
Plan je da digitalni euro omogući sigurno i privatno plaćanje
“I ne zaboravite: Pratit će sve što kupujete. Određivat će gdje i kako možete trošiti svoj novac. Imat će moć blokirati vaš račun bez upozorenja. I sve će to nazvati ‘inovacijom’ ili ‘praktičnošću’.
Jučer je bio ‘samo’ blackout. A pogledajte kaos. Bez struje sam bio 9 sati. Vratila se… ali samo djelomično! Sada zamislite da vaš cijeli osobni financijski sustav ovisi o krhkom, centraliziranom sustavu.
Bez gotovine. Bez rezerve. Bez slobode. To nije ‘praktičnost’. To je zatvor!”, piše u objavi.
Već smo ranije pisali da kao jednu od najvažnijih značajki dizajna digitalnog eura Europska središnja banka naglašava privatnost. Digitalni euro omogućio bi plaćanje svim trgovcima i trgovinama u europodručju koji prihvaćaju digitalna plaćanja i to bez potrebe za internetskom vezom jer bi digitalni euro podržavao online i offline transakcije, što znači da bi se mogao koristiti čak i u uvjetima bez pristupa mreži ili
mobilne veze. Osim toga, osmišljen je tako da štiti privatnost korisnika, dakle pri online plaćanjima identitet platitelja ne bi bio otkriven, dok bi pri offline transakcijama privatnost bila na razini gotovine, s podacima poznatima isključivo platitelju i primatelju, objašnjava ESB.
Kako ESB navodi u priopćenju za javnost, korisnici bi mogli koristiti digitalni euro putem aplikacije i internetskog sučelja svojih pružatelja platnih usluga ili putem posebne aplikacije koju bi osigurao sam Eurosustav. Građani bi digitalni euro, također mogli koristiti bez potrebe za privatnim bankama ili kartičnim kompanijama, što znači da bi i osobe bez bankovnog računa ili digitalnih uređaja mogle vršiti plaćanja digitalnim eurom. Također, na bankomatima bi bilo moguće zamijeniti digitalni euro za gotovinu i obrnuto. Digitalni euro bit će u formi aplikacije na mobitelu, sučelja na računalu ili tabletu ili pak kartice u novčaniku.
Korisnicima bi se omogućilo držanje samo ograničene količine digitalnih eura na računima. Ova mjera ne predstavlja pokušaj kontrole nad onime što građani kupuju, već je osmišljena kako bi se održala stabilnost financijskog sustava i spriječilo masovno povlačenje bankovnih depozita čime bi se oslabio bankarski sustav. Znači, samo dio novca će građani moći držati u digitalnom euru, dok će ostatak moći imati na bankovnim računima privatnih banaka, kao što je to i do sada. Također, neće morati držati svoj novac u digitalnom euru već će ga, kao i do sada, moći imati na bankovnim računima privatnih banaka.
Što ako nestane struje?
Naime, sumnjičavost javnosti prema digitalnom euru i dalje je prisutna, unatoč nastojanjima Europske središnje banke da ga etablira isključivo kao pomoćno sredstvo plaćanja, uz gotovinu, a ne kao instrument za štednju ili investicije. Kako navodi portal FinTech Weekly, nedavni prekid opskrbe električnom energijom koji je zahvatio Pirinejski poluotok istaknuo je slabosti oslanjanja na digitalne sustave plaćanja. Tijekom nestanka struje, građani su ostali bez pristupa novcu i mogućnosti plaćanja jer su bankomati, POS uređaji i mobilne mreže prestali raditi što je dokazalo ranjivost digitalnih financijskih sustava u kriznim i nepredvidljivim situacijama. Iako digitalni euro predviđa mogućnost offline plaćanja, takva rješenja i dalje ovise o električnoj energiji i uređajima pa u slučaju tehničkih poteškoća mogu postati nedostupna.
Kako piše portal FinTech Review, u slučaju nestanka električne energije postoje dva rješenja, plaćanje gotovinom ili offline. Gotovina je ipak najpouzdanija opcija za kupovinu osnovnih potrepština jer ne ovisi o struji ni o internetskoj povezanosti, pa je u većini slučajeva jedina opcija tijekom dužeg nestanka struje. Offline plaćanje karticama moguće je ako trgovac koristi offline kartične terminale, ali u tom slučaju iznos koji se može platiti je ograničen. Veći trgovci ulažu u rješenja poput baterijskih POS uređaja i agregata kako bi osigurali kontinuitet poslovanja dok manji trgovci često nemaju te mogućnosti pa su prisiljeni zatvoriti poslovnice tijekom duljih prekida u opskrbi električnom energijom. Iako se razvijaju otpornije tehnologije poput Bluetooth plaćanja i solarnih terminala, stručnjaci naglašavaju da gotovina ostaje nezamjenjiva u kriznim situacijama zbog čega se građanima preporučuje da uvijek imaju pri ruci određeni iznos gotovine.
Nestanak struje na Pirinejskom poluotoku
Iznenadni masovni nestanak električne energije zahvatio je Španjolsku i Portugal u ponedjeljak, 28. travnja, nešto iza 12:30 sati. Opskrba električnom energijom bila je prekinuta na gotovo deset sati na većem dijelu pogođenog područja, a u pojedinim regijama prekid je trajao i dulje. Više od 55 milijuna ljudi ostalo je bez struje, a obnova elektroenergetske mreže potrajala je do jutra sljedećeg dana. Manji nestanci struje u trajanju od nekoliko minuta ili sekundi zabilježeni su i u dijelovima Francuske i Andore. Opskrba električnom energijom na pogođenom području ponovno je uspostavljena uz pomoć obnovljivih izvora, poput hidroelektrana te energetskih međuveza s Francuskom i Marokom.
Točan uzrok nestanka struje i dalje je nepoznat. Dok su prethodni nestanci struje u Europi obično bili uzrokovani jasnim čimbenicima poput požara ili lošeg vremena ovaj se prekid dogodio na vedri i topli dan u Španjolskoj što dodatno pojačava neizvjesnost oko njegova uzroka. Visoko integrirana elektroenergetska mreža koja Španjolskoj i Portugalu omogućuje redovitu razmjenu električne energije obično doprinosi stabilnosti mreža, no tog ponedjeljka je dovela do kolapsa opskrbe električnom energijom u obje zemlje. Iako je Pirinejski poluotok djelomično izoliran, povezan je s Francuskom, no kriza se nije proširila jer je EU mreža dizajnirana da se zaštiti, dakle španjolska mreža automatski je isključena čim je postala nestabilna.
Mnogi su u početku strahovali da se radi o kibernetičkom napadu, no operater elektroenergetske mreže Red Eléctrica je u utorak priopćilo da preliminarna istraga nije otkrila dokaze o digitalnoj infiltraciji. Operater Red Eléctrica smatra da je problem započeo u španjolskoj regiji Extremadura, bogatoj solarnim elektranama, hidroelektranama i nuklearnom centralom. Stručnjaci i europski dužnosnici izbjegavaju kriviti obnovljive izvore, dok desne političke stranke koriste situaciju za napad na energetsku tranziciju.
Frekvencija pala s 50 Hz na 49 Hz
Kao što je nedavno pisao Klimatski portal, ono što je poznato oko masovnog nestanka struje na Pirinejskom poluotoku jest da je frekvencija u elektroenergetskoj mreži neposredno pred nestanak struje pala s 50 Hz na 49 Hz. Na prvi pogled to se možda ne čini značajnim, ali predstavlja ogroman problem. Da bi sustav distribucije električne energije od proizvođača do potrošača neometano radio, nužno je da frekvencija struje bude stabilna. Mreže unutar Europske unije rade na frekvenciji od 50 Hz, a normalnima se smatraju oscilacije od 0,01 Hz. Frekvencija struje u elektroenergetskoj mreži, dakle, stalno mora biti u rasponu između 49,99 i 50,01 Hz.
Pisali su i da teza da su obnovljivi izvori imali ulogu u nestanku struje nije sasvim bez utemeljenja jer su i iz tvrtke Red Eléctrica, koja upravlja španjolskom elektroenergetskom mrežom, također kazali kako je moguće da je za nestanak struje kriv podbačaj proizvodnje električne energije iz solarnih panela. Činjenica je da su obnovljivi izvori energije nestalni što donosi veću kompleksnost balansiranja (održavanja frekvencije u prihvatljivom rasponu) kada ih je više spojeno na mrežu. No, raniji primjeri iz Španjolske pokazali su da je moguće zadovoljiti potrebe velikog broja ljudi za električnom energijom oslanjajući se u potpunosti na obnovljive izvore. Zadatak balansiranja mreže time postaje teži, ali nije i nemoguć.
Veliki nestanci struje u Europi su rijetki, ali su se već događali. Primjerice, u siječnju 2021. kvar je podijelio europsku mrežu na dva dijela, uzrokujući odstupanja frekvencije i kratkotrajne prekide u više zemalja, dok je 2006. loša prekogranična koordinacija tijekom planiranog isključenja dalekovoda dovela do lančanog kvara i prekida napajanja diljem kontinenta. Još ranije, 2003., kvar izazvan kontaktom dalekovoda s drvetom prouzročio je kolaps sustava u Italiji i Švicarskoj, pogodivši više od 50 milijuna ljudi. Prošle godine, ekstremne vrućine izazvale su nestanke struje u Bosni i Hercegovini, Albaniji, Crnoj Gori i dijelovima Hrvatske.
Zaključno, netočno je da bi kaos s plaćanjem i platnim prometom bio veći zbog nestanka struje u Španjolskoj i Portugalu u slučaju da je Europska središnja banka već uvela digitalni euro jer se u planovima o uvođenju digitalnog eura ne navodi da bi on zamijenio novčanice i kovanice već bi njima samo bio digitalni dodatak. Zbog toga status ocjenjujemo djelomično netočnim.
