Na konferenciji za medije Nezavisne liste Marije Selak Raspudić, gradska zastupnica Dragana Turkalj iz Kluba te liste izjavila je iduće kritizirajući rad aktualne gradske uprave:
“70 zagrebačkih osnovnih škola još nije prešlo na rad u jednoj smjeni. Za 37 škola od tih 70 nije ni podnesen zahtjev za dobivanje suglasnosti od nadležnog Ministarstva. Što to znači? To znači da kako je planirano 2027./2028. školske godine naši svi školarci neće prijeći u jednosmjenski rad, dapače, neće ih prijeći većina nego će i dalje pohađati nastavu u dvije smjene.”
Ova izjava je uglavnom točna, ali joj nedostaje širi kontekst koji bi objasnio zašto je situacija takva.
Dragana Turkalj bila je neprecizna u izjavi jer su nam iz grada potvrdili kako je broj još i veći. Pravi broj zagrebačkih osnovnih škola koje rade u dvije smjene je 74, a ne 70.
Što se tiče konteksta, Turkalj je u nastupu za medije izostavila jedan itekako bitan segment koji je utjecao na to da 2027./2028. školske godine svi školarci u školama kojima je osnivač Grad Zagreb neće prijeći u jednosmjenski rad.
Dvije godine do raspisivanja natječaja
Naime, Vlada je u svibnju 2021. prvi puta predstavila Nacionalni plan oporavka i otpornosti (NPOO) u koji je bila uključena i “Strukturna reforma sustava odgoja i obrazovanja”. U toj reformi su bile i stavke “Izgradnja, dogradnja, rekonstrukcija i opremanje predškolskih ustanova”, “Izgradnja, dogradnja, rekonstrukcija i opremanje osnovnih škola za potrebe jednosmjenskog rada i cjelodnevne nastave” te “Izgradnja, dogradnja, rekonstrukcija i opremanje srednjih škola”.
Što se tiče dogradnje, rekonstrukcije i opremanja osnovnih škola za potrebe jednosmjenskog rada i cjelodnevne nastave, u NPOO-u je za potrebe tog projekta inicijalno bilo predviđeno 2 280 000 tadašnjih kuna. “Kako je programiranje za 2021.-2027. u tijeku, planira se osigurati dodatna alokacija, a sve s ciljem kako bi najkasnije do 2030. sve osnovne škole radile u jednoj smjeni”, pisalo je u vladinoj prezentaciji.
Međutim, dok su se Europska komisija i Vlada dogovarale i dopisivale oko dobivanja odobrenja za taj plan prošle su još dvije godine pa je Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih natječaj za financiranje jednosmjenske nastave raspisalo tek u srpnju 2023. godine. Iz Grada su nam potvrdili kako prije toga nije bilo moguće aplicirati za sredstva.
“Bez raspisanog natječaja nije bilo poznato koji će biti uvjeti prijave, a kad su uvjeti konačno objavljeni, propisano je da osnivači moraju dobiti prethodnu suglasnost Ministarstva, imati potpuno riješene imovinsko-pravne odnose te izrađenu svu projektnu dokumentaciju do razine glavnog projekta. Ministarstvu su, dakle, bile potrebne dvije godine da definiraju pravila financiranja jednoga poziva, a od pojedinih osnivača se očekuje da u dvije godine financiraju i izrade više od 50 kompleksnih građevinskih projekata – to jednostavno nije realistično”, odgovorili su nam iz gradske Službe za informiranje i medije.
Neriješeni imovinsko-pravni odnosi
Naime, da bi škola prešla u jednosmjenski rad u pravilu je potrebno proširenje zgrade i dvorane škole. No, mnoge čestice na kojima se nalaze zone planirane izgradnje i dogradnje škola i dalje su u suvlasništvu privatnih osoba ili u postupcima koji datiraju godinama, pa čak i desetljećima unatrag. To je problem koji nije moguće riješiti ubrzano niti jednostavno, a to onda usporava ili onemogućava prijavu tih projekata na europske natječaje.
“Iz svega navedenog vidljiv je izniman opseg projektantskog i građevinskog posla za prelazak u jednu smjenu 74 škola koje trenutačno rade u dvije smjene. Grad Zagreb ima jasan plan prelaska u jednu smjenu za svaki od tih 74 objekta, te je za njih 20-ak već spremna dokumentacija. Međutim, za prelazak u jednosmjenski rad njih 30-ak ne možemo podnijeti zahtjeve zbog uvjeta poziva, prije svega, neriješenih imovinsko-pravnih pitanja”, tvrde iz Grada.
Dodaju i da “kontinuirano i sustavno” rade na rješavanju imovinsko-pravnih pitanja. Pritom navode i primjere OŠ Horvati, OŠ Čulinec te OŠ Dragutina Kušlana kod kojih su, nakon više desetljeća, uspješno riješili imovinsko-pravni status i osigurali uvjete za izgradnju i prijavu na NPOO.
“Upravo s tim ciljem, resornom smo ministarstvu u proteklom razdoblju uputili nekoliko dopisa s prijedlozima izmjena propisa koji bi ubrzali postupke rješavanja imovinsko-pravnih pitanja, no nismo nikad zaprimili odgovor”, žale se iz Grada.
Podcrtavaju i kako je, kao što je i slučaj s NPOO za osnovne škole, Ministarstvo program financiranja proširenja gimnazijskog programa raspisalo tek 2024. godine, i to za cilj koji je bio definiran još 2021. godine. “Dakle, za raspis još jednoga, jednostavnijeg, natječaja Ministarstvu je bila potrebna dodatna godina dana”, brane se iz gradske Službe za informiranje i medije.
Dodatan problem je bila i obnova škola nakon potresa
Nije zanemariva ni činjenica da je prvi mandat aktualne gradske vlasti bio obilježen obnovom potresom oštećenih objekata koji su uključivali i škole.
“Stoga smo velik dio napora 2022. i 2023. godine morali uložiti u obnovu – u izmjene projekata, usklađivanje s propisima i pokretanje radova, odnosno, završetak obnova – kako bi se djeca mogla vratiti u svoje škole. Pritom se, upravo zbog radova na obnovi, velik dio škola vratio u jednosmjensku organizaciju rada, a neke su tijekom obnove dograđene (npr. škola u Vugrovcu), čime su prešle u jednu smjenu”, napominju iz gradske administracije.
Kažu i kako Grad Zagreb u obnovu, izgradnju i dogradnju škola ulaže više od 300 milijuna eura – završeno je 18 projekata vrijednosti 185 milijuna eura, sedam projekata vrijednosti 75 milijuna eura je u fazi radova, a dva projekta vrijednosti 40 milijuna eura, su u procesu javne nabave.
Faktograf se obratio Ministarstvu znanosti, obrazovanja i mladih s upitom zašto se proces raspisivanja potrebnih natječaja zakomplicirao, ali je njihov odgovor bio tek jedna rečenica.
“Natječaji su raspisani nakon provedene analize potreba i zatvaranja financijske konstrukcije”, napisali su iz Ministarstva.
Zaključno, točno je da 74 osnovne škole kojima je osnivač Grad Zagreb do ranije najavljivanog roka neće uspjeti uvesti jednosmjenski rad. Međutim, za to je više razloga te se krivnja za to ne može isključivo prebaciti na aktualnu gradsku upravu. Natječaj za financiranje jednosmjenske nastave je od strane nadležnog ministarstva raspisan tek u srpnju 2023. godine, a proširenje kapaciteta dodatno usporavaju i komplicirani, i više desetljeća zanemarivani, nerješeni imovinsko-pravni odnosi vezani uz čestice na kojim su izgrađane neke od škola.
