Godinu dana je prošlo od kada su, u najgoroj nesreći u povijesti Jadrolinije, domaćeg nacionalnog putničkog brodara, smrtno stradala trojica članova posade RO-RO putničkog broda Lastovo, a jedan je teško ozlijeđen. Tog 11. kolovoza nešto iz 15 sati na pristaništu u Malom Lošinju na članove posade broda pala je pramčana ulazno-izlazna rampa broda (1, 2, 3). Trojica pomoraca poginula su na mjestu nesreće, a četvrti je bio teško ozlijeđen.
Najteža nesreća u povijesti Jadrolinije tjednima je bila jedna od glavnih vijesti, a na odgovornost su prozivani Oleg Butković, ministar mora, prometa i infrastrukture i David Sopta, tadašnji predsjednik uprave Jadrolinije. Otvoreno je i pitanje sigurnosti rada pomoraca na brodovima.
Godinu dana kasnije, istraga te strašne nesreće još uvijek traje i ne zna se što je dovelo do pada pramčane rampe na brodu izgrađenom 1969. godine za japanskog naručitelja, a koji je u floti Jadrolinije plovio 47 godina. U travnju ove godine objavljeno je kako Jadrolinija prodaje brod Lastovo, a početna cijena bila je 618 tisuća eura. No brod se, prema podacima s mrežne stranice Jadrolinije još uvijek nalazi u njenoj brodskoj floti.
Tri istrage
Istraga strašne pomorske nesreće odvijala se na tri polja; osim Županijskog državnog odvjetništva u Rijeci i policije istragu su proveli Agencija za istraživanje nesreća u zračnom, pomorskom i željezničkom prometu (AIN) te Uprava za sigurnost plovidbe Ministarstva mora, prometa i infrastrukture.
Resorno ministarstvo istragu je dovršilo u siječnju 2025. godine. Izvješće o provedenim izvidima objavljeno je početkom veljače, istodobno kada je i AIN-a objavila rezultate svojih izvida. Sigurnosne istrage koje ona provodi imaju svrhu utvrditi okolnosti nastanka nesreće u zračnom, pomorskom i željezničkom prometu te predlaganje mjera koje je potrebno provesti kako se takve nesreće ne bi događale u budućnosti. AIN nema mogućnost sankcioniranja sudionika nesreća niti su njihove istrage usmjerene prema otkrivanju krivaca. Rezultati njihovih sigurnosnih istraga su preporuke, odnosno mjere koje je potrebno poduzeti kako bi se spriječile buduće nesreće.
Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture u svom je izvješću predložilo pokretanje prekršajnog postupka protiv Jadrolinije, tadašnjeg predsjednika uprave kompanije te zapovjednika broda Lastovo. U izvješću je zaključeno kako sustav upravljanja sigurnošću u Jadroliniji nije u cijelosti uspostavljen, a zapovjednik broda je prekršio odredbe poslovnika upravljanja sigurnošću, kojima se propisuju odgovornosti pojedinih članova posade u obavljanju operativnih zadaća vezanih uz sustav pramčane rampe.
AIN je utvrdio da se nekontrolirani pad rampe dogodio dok se rampa nalazila podignuta u krajnjem gornjem položaju, pri čemu je hidraulički sustav podizanja i spuštanja bio isključen, a rampa neosigurana mehaničkim sredstvima. Članovi posade nisu bili u cijelosti upoznati s funkcionalnostima pramčane rampe i pripadajućeg hidrauličkog sustava. Jadroliniji je Agencija dala 12, a Hrvatskom registru brodova tri sigurnosne preporuke.
Iako se u javnosti mjesecima tražila smjena uprave Jadrolinije, kao što su to tražili radnici kompanije, Butković se na takve zahtjeve oglušio. No čim je javnosti predstavio izvješće Uprave za sigurnost prometa najavio je Soptinu smjenu koja je formalno realizirana 14. veljače, pola godine nakon teške nesreće.
DORH donio rješenje o provođenju istrage protiv zapovjednika i još dvojice članova posade
Tog istog dana kada su Jadroliniju napustili Sopta i još dvoje članova Uprave, Županijsko državno odvjetništvo u Rijeci donijelo je Rješenje o provođenju istrage protiv tri osobe zbog teškog kaznenog djela protiv opće sigurnosti. Riječ je o trojici članova posade broda Lastovo – zapovjedniku broda, prvom časniku palube i vođi palube.
Prema tužiteljstvu, njih trojica su postupali protivno propisima o sigurnosti, pravilima struke i naučenim postupcima upravljanja brodom.
“Naime, svjesni da tri člana posade obavljaju radove ispod podignute ukrcajne rampe koja nije propisno osigurana zabravnim klinovima, pristajući da ugroze život i tijelo navedenih članova posade, prvookrivljenik kao zapovjednik broda isključio je hidrauličku pumpu, iako je znao da ukrcajna rampa može stajati u podignutom položaju jedino dok hidraulička pumpa radi, trećeokrivljenik kao vođa palube propustio je izdati zapovijed kormilaru za propisno osiguranje ukrcajne rampe zabravnim klinovima, a drugookrivljenik kao prvi časnik palube propustio je trećeokrivljenika upozoriti da izda takvu zapovijed kormilaru, pa kada je prvookrivljenik kao zapovjednik broda upozorio trećeokrivljenika da ukrcajna rampa nije propisno osigurana od pada, ovaj se na to upozorenje oglušio”, navelo je Županijsko državno odvjetništvo u Rijeci opisujući kako je uslijed opisanih propusta došlo do pada ukrcajne rampe na članove posade koji su se nalazili ispod nje “kojom prilikom su kormilar, vođa stroja i mornar zadobili ozljede od kojih su smrtno stradali, dok je drugookrivljenik zadobio ozljede teške naravi”.
U dosadašnjem tijeku istrage ispitano je 20-ak svjedoka, provedena je i djelomična rekonstrukcija događaja koja je pokazala da zapovjednik broda s mjesta na kojem se nalazio nije mogao vidjeti nalaze li se članovi posade ispod rampe. No Sopta, u vrijeme tragedije prvi čovjek Jadrolinije nikada nije ispitan (1, 2, 3, 4). On je, pak, ranije od umirovljenog splitskog profesora prava Dragana Bolanče naručio pravno mišljenje o cijelom slučaju, a ono skida odgovornost s tadašnje uprave i prebacuje je na članove posade. Jadrolinija je 18 stranica pravnog mišljenja izrađenog u listopadu 2024. godine platila 25 tisuća eura neto ili 1 470 eura po stranici.
Sindikati podigli dvije kaznene prijave
Nakon teške pomorske nesreće iz kolovoza prošle godine sindikati pomoraca ukazivali su na probleme unutar poduzeća, ali i da je krivi put optužiti članove posade za nesreću. Stoga su podignute i dvije kaznene prijave protiv nekadašnjeg predsjednika uprave Jadrolinije i drugih članova uprave.
Sindikat pomoraca Hrvatske u svojoj prijavi navodi kako Sopta i još troje rukovoditelja unutar tvrtke nisu postupali prema propisima i tehničkim pravilima o zaštitnim mjerama “čiji je cilj uspostavljanje, održavanje i provođenje sustava upravljanja sigurnošću na način propisan Uredbom o provedbi Međunarodnog Pravilnika upravljanja sigurnošću unutar Zajednice i o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća, što je dovelo do vrlo ozbiljne pomorske nesreće RO-RO broda Lastovo dana 11. kolovoza 2024. u trajektnom pristaništu Mali Lošinj u kojoj je došlo do naglog i nekontroliranog pada pramčane rampe uslijed čega su smrtno stradala tri člana posade, a jedan je teško ozlijeđen”. Na tu prijavu DORH za sada nije odgovorio.
