Koordinacija braniteljskih udruga proisteklih iz Domovinskog rata Grada Šibenika i Šibensko-kninske županije u srijedu je održala press konferenciju na temu financiranja Festivala alternative i ljevice Šibenik (FALIŠ). Konferencija je održana na Trgu Ivana Pavla II, odnosno na Maloj loži, gdje bi FALIŠ u nadolazećem tjednu trebao biti održan trinaestu godinu zaredom.
Na pitanje novinara zašto im je trebalo trinaest godina da reagiraju na FALIŠ, odnosno na njegovo financiranje od strane Grada i ostalih institucija, predstavnici branitelja su rekli:
“Političko okruženje nam je takvo kako je, mi to realno prosuđujemo. Zahvalni smo premijeru Plenkoviću za njegovo nedvosmisleno mišljenje o pjesmi ‘Čavoglave’, zatim i predsjedniku Sabora Jandrokoviću jer je odao počast stradalnicima Golog otoka te potpredsjedniku Vlade što je isto napravio nad jamom Jazovka. To je političko okruženje pod kojim se nešto događa. Uvijek ćemo biti korektiv, želimo očuvati istinu o temeljima hrvatske države za koju smo se borili”.
I točno je tako. Nakon što se premijer Andrej Plenković slikao s Markom Perkovićem Thompsonom, sa svojom djecom, dan prije nego je u srpnju u Zagrebu održan koncert kojem je prisustvovalo više stotina tisuća ljudi, a kojem je prethodilo i grupno pjevanje Jure i Bobana s kojim su se zabavljali mladi odjeveni u crno u centru Zagreba – sve se, kako je to i najavio potpredsjednik Vlade Ivan Anušić, promijenilo.
“Ovo nije bio običan koncert. Ovo je nešto puno više od koncerta. I u ovom trenutku neke stvari će se nepovratno početi mijenjati u politici i generalno u društvu – u cijeloj Republici Hrvatskoj, u hrvatskoj svijesti i hrvatskom narodu“, kazao je Anušić za RTL u intervjuu koji se dogodio nekoliko dana nakon koncerta.
Za razliku od nekih drugih predstavnika vlasti koji su bili na tom koncertu, ali su se izmotavali na novinarska pitanja jesu li kada je Thompson uzviknuo “za dom“ replicirali sa “spremni“, Anušić s time nema problema. Na pitanje je li i on tako odgovorio, Anušić je u istom intervjuu rekao:
“Pa jesam, naravno, i to kao i pola milijuna ljudi koji su rekli da su spremni. Zato što ja kao hrvatski branitelj znam koliko mi je značilo to bodrenje i ta pjesma. Tada to nitko nije problematizirao, nego su rekli: Nek’ se pjeva, nek’ obrane Hrvatsku, samo da ja ne moram ići, tako – umjesto tebe – naprijed.
Ta pjesma je prerasla u himnu Domovinskog rata. Taj dio u toj pjesmi je zaštićen odlukom suda i kao takav nije kažnjiv.“
Klima u Benkovcu
Ta je klima promjene prepoznata i prošlog tjedna u Benkovcu gdje se – ne po prvi put – trebao održati mali kulturni festival pod imenom Nosi se Benkovac.
Najprije su u petak branitelji odlučili prosvjedovati pa su svojim povicima i uvredama prestrašili mlade glumce koji u takvim uvjetima nisu željeli glumiti, da bi potom dvadesetak branitelja okružilo našu novinarku Melitu Vrsaljko ne bi li je spriječili da snima njihov prosvjed. Policija nije zaštitila njeno slobodno kretanje, već joj je savjetovala da napusti grad.
Nakon što se na društvenim mrežama, a potom i u medijima, proširila snimka tog napada koju je snimila Vrsaljko, primila je poziv iz policije da dođe dati iskaz o tome što se dogodilo, što je sutradan i učinila, a kao rezultat cijele nemile scene podnesene su prekršajne prijave protiv petorice koji su je okružili, uključujući Nediljka Gendu, vođu prosvjeda. Festival je u ponedjeljak trebao biti nastavljen prikazivanjem “Mirotvorca“, filma koji je dobio Veliku zlatnu arenu u Puli, a upravo se ovog petka treba prikazati na Liburnia film festivalu.
Međutim, festival u Benkovcu je nakon najave da će u grad pristići veliki broj navijača “odgođen“ do daljnjega. Branitelji su svoj prosvjed navečer ipak održali te je na njemu postalo razvidno da Genda i okupljeno društvo, koje je ovaj put upozoreno da ne uzvikuju “za dom spremni“, zapravo i nemaju jasne ideje protiv kakvog programa prosvjeduju. Pričali su kako Oliver Frljić radi filmove, pokazali da ne znaju što je u kojoj predstavi, tko je Ron Haviv te da je tijekom rata fotografirao pokolje koje su izvršili Arkanovci itd.
Daljnje akcije
Osokolili su, međutim, šibenske braniteljske udruge da krenu u napad na FALIŠ, spominje se kako se „Mirotvorac“ neće moći prikazivati u Zadru, književnik i novinar Miljenko Jergović dobiva prijetnje grafitima u kvartu gdje živi, a iz priopćenja Hrvatskog društva pisaca saznaje se da se sličan zabraniteljski scenarij sprema i za Korčulu.
“Nakon onemogućavanja benkovačkog festivala represije su već krenule prema šibenskom ‘Fališu’ i korčulanskom ‘KaPu’, otvorile vrata nedvosmislenim prijetnjama sa životnom ugrozom književniku Miljenku Jergoviću, pa možemo očekivati da će se zastrašivanja nastaviti i prema drugima. To je put k umjetničkoj autocenzuri, goroj od svake cenzure. Progovaranje i rasprava o problemima nužna je ako težimo boljitku za sve, ne samo za pojedince. Neobjektivna i agresivna denuncijacija kulturnih programa i umjetničkog stvaralaštva, samo zato što se zabraniteljima ne sviđaju neka imena (o programima, dokazano, nemaju nikakve spoznaje), a naročito prešutno odobravanje takvih ekscesa, vode prema propadanju društva i stanju iz kojeg će biti teško izići”, pišu iz HDP-a.
Hrvatsko društvo pisaca svojom je osudom slijedilo prijašnje osude otkazivanja festivala u Benkovcu pod prijetnjom nasilja koje su objavili Akademija dramske umjetnosti u Zagrebu, udruge civilnog društva, Društvo hrvatskih filmskih redatelja i Hrvatsko društvo producenata te brojni istaknuti pojedinci.
Takva jednoznačna osuda nije se, međutim, čula i od Vlade, iako je festival u Benkovcu organiziran u suradnji s Ministarstvom kulture i medija, Zadarskom županijom, Gradom Benkovcem i zakladom Kultura nova. Gotovo tjedan dana nakon otkazivanja predstave Ubu ovo ono te izmještanja koncerta Damira Avdića na privatnu lokaciju van Benkovca u kojem se ranije dogodio i napad na našu novinarku Melitu Vrsaljko, premijer Andrej Plenković progovorio je o tome na Vladi.
“Jedna od najvećih koristi hrvatske demokracije i slobode je to da se nikome ne može propisivati ili nametati što će pisati, govoriti ili, ne daj Bože, misliti”, kazao je Plenković, ali uz obavezni apel za poštovanje temelja suvremene hrvatske države, a to je, rekao je, Domovinski rat i hrvatski branitelji koji su najviše učinili za hrvatsku slobodu.
Nije adresirao činjenicu da program nije predviđao nikakav napad na Domovinski rat, već je, suprotno tome, i organizatore prozvao za provokaciju.
Čak su organizatori festivala, dodao je, sami priznali da su pretjerali u svojim provokacijama te izrazili žaljenje.
Takav je bukvalni zaključak izvukao valjda iz riječi organizatora Juraja Arasa izrečenih za Dnevnik Nove tv u ponedjeljak kada su sve oči bile uprte u mogućnost izbijanja nasilnih obračuna u Benkovcu.
“Provokacija je umjetnički alat”
“Provokacija je umjetnički alat. Ona može biti blaža ili jača, ali umjetnost želi izazvati nekakvu reakciju, uglavnom pozitivnu. Ja sam se poigrao, u ovom slučaju možda i preigrao s provokativnim formatom, ali nisam očekivao da će to izazvati baš tako jaku i žestoku reakciju, zbog čega mi je žao”, kazao je Aras.
Iz iščitavanja programa festivala, međutim, vidljivo je tek da su pojedini programi imali zanimljive naslove poput “Lakrdija i psovanje rata“, “Ako ne znaš što je bilo“ i “Istina je voda duboka“, ali organizatori su u više navrata uzaludno objašnjavali da je tema festivala trebala bila rat općenito, ne ismijavanje Domovinskog rata.
Za provokaciju je, kao što se u suštini može iščitati i priopćenje Ravnateljstva policije, optužena i Melita Vrsaljko. Naročito je zanimljiv dio gdje se kaže da nije nosila novinarsku akreditaciju i nije se predstavljala kao novinarka, iako je Melita Vrsaljko zbog svog novinarskog rada u kojem otkriva afere lokalnih vlasti, ali i pokušaja da kroz rad neprofitnih udruga građanima Benkovca pokuša objasniti pojmove poput javnog interesa, stalna meta grubih reakcija orkestriranih od HDZ-ovog gradonačelnika Tomislava Bulića, a koji je u jako dobrim kontaktima s vođama braniteljskog prosvjeda. Od kojih neki imaju i kriminalnu prošlost.
Prva je meta bila Melita Vrsaljko, tumači i Juraj Aras u reakciji na Plenkovićeve riječi na Facebook stranici festivala, potom Oliver Frljić “koji niti je trebao doći niti ga poznajem“ te Marko Vučetić, filozof, a tek onda posredno ide pobuna prema programu – “točnije imaginaciji programa koja ne korespondira sa stvarnošću“.
Aras tu ponovo objašnjava što je na programu trebalo biti, a status zaključuje riječima: “Svi smo se malo preigrali, ja, dio branitelja i dio javnosti – ni u tome nema ništa strašno ako se ne koriste nasilne metode. Bilo bi dobro da i premijer prizna da se visoka politika preigrala s političkim trgovinama koje utječu na ovakvu atmosferu u društvu te poduzme jasnije i konkretnije poteze prema očuvanju ustavnih vrednota“.
Jedini konkretni potez za koji smo čuli jest da se ministar branitelja Tomo Medved toga dana sastao s braniteljima, poslije čega je objavljeno priopćenje koje poziva na dijalog, ali iz kojeg se malo saznaje. Oči stoga trebaju ostati uperene u nadolazećem tjednu na Šibenik, odnosno hoće li se nasiljem pokušati otkazati još jedan festival.
Plenković i Božinović u akciji grafiti
Međutim, da premijer opet nije najbolje shvatio Arasove riječi pokazuje reakcija iz Vlade na grafite s prijetnjama Miljenku Jergoviću. Ljutiti zato što je Jergović za stanje u društvu optužio premijera i ministra unutarnjih poslova Davora Božinovića, odgovorili su mu cinično.
Vlada je odgovorila tportalu da osuđuje prijeteće poruke usmjerene protiv Jergovića, a onda je u daljnjem odgovoru nastavila:“Što se tiče njegovog ciničnog iznošenja sumnje da su ‘sporne poruke napisali premijer Plenković i ministar Božinović’, ističemo kako je sasvim izvjesno i provjereno da su upravo premijer i ministar prerušeni i pod okriljem noći išli pisati sporne poruke, kao što to i inače redovito čine”.
Osim toga, poručili su da će Vlada “nastaviti pridonositi stvaranju tolerantnog i uključivog ozračja u društvu, a isto se nadamo da će početi činiti i gospodin Jergović”, čime su i njega zapravo neizravno optužili za provociranje.
Ovaj članak sufinanciran je sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.
