Privatni korisnik Facebooka podijelio je objavu s vlastite stranice (arhivirano ovdje), a odnosi se na prodaju i konzumaciju sirovog mlijeka. Prema njegovom mišljenju, sirovo bi mlijeko trebalo biti dostupno na tržištu pa da građani sami odluče žele li ga konzumirati.
“Zašto u Hrvatskoj i dalje postoje nelogična ograničenja na prodaju sirovog mlijeka i proizvoda od njega? Zašto ga ne možemo kupiti u trgovinama zdrave prehrane, dok istovremeno police vrve industrijskim napitcima i poluproizvodima punim aditiva?”, pita se te potom zaključuje:
“Sirovo mlijeko je prirodna, živa hrana koja sadrži enzime, probiotike i nutritivne vrijednosti koje se uništavaju pasterizacijom. Stoljećima je hranilo naše pretke, a danas ga birokracija proglašava opasnim – dok istodobno odobrava proizvode koji dokazano štete zdravlju”.
Potom je u statusu istaknuo da primjerice Švicarska, Italija i Austrija normalno prodaju sirovo mlijeko i da bi i naši građani trebali imati slobodu izbora. Smatra da se time štiti industrija i veliki prerađivači od konkurencije malih proizvođača. Traži omogućavanje prodaje sirovog mlijeka i proizvoda poput maslaca, vrhnja, sira u trgovinama zdrave prehrane jer bi tako, smatra, “otvorili tržište malim proizvođačima, povećali ponudu zdrave hrane i građanima vratili slobodu izbora”.
Koliko je sirovo mlijeko zdravo?
Sirovo mlijeko ima brojne nutritivne vrijednosti, kao i ono pasterizirano, no može sadržavati štetne bakterije koje kod nekih ljudi mogu uzrokovati ozbiljne bolesti i zdravstvene probleme. Rizik od zaraze smanjuje se strogim higijenskim pravilima na farmama, no ni tako se ne može potpuno isključiti. U Hrvatskoj se sirovo mlijeko može prodavati na mljekomatima, ali ipak se savjetuje prokuhavanje tog mlijeka prije konzumacije kako bi se uništile bakterije koje mogu uzrokovati bolesti.
Prema istraživanju koje je provela Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu (HAPIH) rizik za zdravlje od sirovog mlijeka iz mljekomata može se okarakterizirati kao zanemariv u slučaju termičke obrade mlijeka prije pohrane u hladnjak, odnosno prije konzumacije; umjeren u slučaju konzumacije sirovog mlijeka bez prethodne termičke obrade za populaciju zdravih, odraslih osoba te visok u slučaju konzumacije sirovog mlijeka bez prethodne termičke obrade za populaciju djece, starijih, trudnica i osoba slabijeg imuniteta.
“Ne može se, stoga, preporučiti konzumacija sirovog mlijeka iz mljekomata, nego se preporučuje mlijeko prokuhati prije konzumacije. Također, kod prodaje sirovog mlijeka iz mljekomata trebalo bi obavezno upozoriti konzumente kako je konzumacija sirovog mlijeka rizik za zdravlje te preporučiti prokuhavanje mlijeka prije konzumacije”, piše HAPIH.
Što je pasterizacija?
Proces koji je dobio ime po francuskom znanstveniku Louisu Pasteuru, koji je polovicom 19. stoljeća otkrio da se zagrijavanjem može spriječiti kvarenje vina i piva, pasterizacija je proces zagrijavanja mlijeka kako bi se uništili štetni mikrobi i produljio rok trajanja namirnice. Postoji više metoda pasterizacije, no sve metode podrazumijevaju zagrijavanje do 100°C na određeno vrijeme, a potom hlađenje. Osim mlijeka pasteriziraju se i voćni sokovi, brašno i alkoholna pića.
Nije točno da se pasterizacijom “uništavaju enzimi, probiotici i nutritivne vrijednosti” kako to u statusu tvrdi privatni korisnik koji je o tome na Facebooku govorio i prije godinu dana. Sirovo mlijeko, kao i ono pasterizirano, sadrži laktozu i nema dokaza da sirovo mlijeko sadrži laktazu, enzim koji pomaže da ga probavimo. Također, znanstvena istraživanja dokazuju da pasterizacija ne mijenja značajno nutritivni sastav mlijeka. Neke su studije pokazale da se zagrijavanjem mlijeka razina nekih vitamina snižava (B12, E), a nekih povećava (A). S obzirom na to da mlijeko generalno sadrži niske koncentracije vitamina, izvore vitamina B12 i E možemo pronaći u drugim namirnicama.
Analiza 40 provedenih studija pokazala je da djeca odrasla na farmama rjeđe imaju alergije i autoimuna stanja, no to se može povezati s još nizom drugih faktora specifičnih za odrastanje na farmama, a ne samo s konzumacijom sirovog mlijeka. Također, ista analiza pokazala je da sirovo mlijeko nije ni na koji način povezano s razvojem karcinoma kao ni s intolerancijom na laktozu.
Stvarne opasnosti
Centar za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC), američka Agencija za hranu i lijekove (FDA) kao i HAPIH upozoravaju na opasnosti konzumacije sirovog mlijeka. Ono može sadržavati bakterije poput Campylobacter, Brucella, Listeria, Salmonella i Escherichia coli pa se zato smatra “jednom od najriskantnijih namirnica”. Simptomi zaraze kod zdravih ljudi najčešće će proći uz simptome poput proljeva, grčeva i povraćanja, no kod osjetljivih skupina poput male djece, osoba starijih od 65 godina, onih sa slabim imunitetom i trudnica može uzrokovati ozbiljne bolesti poput Guillain-Barré sindroma i hemolitisko–uremijskog sindroma.
Istraživanja su pokazala da sirovo mlijeko ne sadrži probiotike, kao što to tvrdi korisnik Facebooka. Primjerice bifidobakterije, probiotik za koji mnogi tvrde da se nalazi samo u sirovom mlijeku i da se pasterizacijom uništava, nalaze se u probavnom traktu ljudi i životinja, a onda se mogu naći primjerice u kravljem izmetu, ako govorimo o kravljem mlijeku. Sirovo mlijeko prikupljeno na pravilan način pod strogim higijenskim pravilima ne bi smjelo sadržavati bifidobakterije jer bi to značilo da je mlijeko kontaminirano izmetom.
Propisi
Dio američkih država zabranio je prodaju sirovog mlijeka, dok dio država to dozvoljava, no na razini SAD-a zabranjeno je u drugoj državi prodavati sirovo mlijeko, odnosno prevoziti ga preko granice.
Prema higijenskim pravilima u EU-u, države članice mogu zabraniti ili ograničiti stavljanje na tržište svježeg sirovog mlijeka namijenjenog za ljudsku konzumaciju. U nekim zemljama članicama, kao i u Hrvatskoj, dopuštena je prodaja svježeg sirovog mlijeka u mljekomatima, ali potrošačima se uglavnom sugerira da prokuhaju mlijeko prije konzumacije. Prema podacima država članica o izbijanju bolesti koje se prenose hranom, između 2007. i 2013. godine, bilo je 27 epidemija zbog konzumiranja svježeg sirovog mlijeka. U velikoj većini slučajeva uzrok je bilo kravlje mlijeko, a u nekoliko slučajeva kozje.
U Hrvatskoj je, uz poštovanje svih propisa higijene, skladištenja i analize kvalitete proizvoda, dozvoljena prodaja sirovog mlijeka krajnjem potrošaču na samom mjestu proizvodnje, dostavom u krugu od 50 km od mjesta proizvodnje ili na mljekomatima.
Nije točno da "sirovo mlijeko sadrži enzime, probiotike i nutritivne vrijednosti koje se uništavaju pasterizacijom". Prvenstveno nema dokaza da sirovo mlijeko sadrži enzim laktazu koja nam pomaže u probavi laktoze, kao ni probiotike, a znanstvena istraživanja dokazuju da pasterizacija ne mijenja značajno nutritivni sastav mlijeka. Ograničenja u prodaji kao i strogi propisi oko higijene, skladištenja i drugog, postoje jer postoje i stvarne opasnosti od zaraze nizom bakterija konzumacijom sirovog mlijeka, a rizik od ozbiljnih posljedica zaraze viši je za osjetljive skupine poput trudnica, male djece, starijih osoba i onih s kompromitiranim imunitetom.
