Na valu masovnosti zagrebačkog i sinjskog koncerta Marka Perkovića Thompsona, relativizacije ustaških simbola i pokliča od strane HDZ-a i partnera iz vladajuće koalicije, veteranskih prosvjeda protiv benkovačkog festivala “Nosi se” i šibenskog “Fališ”, saborski zastupnik političke stranke Most Ivica Ledenko ovog je tjedna pokrenuo inicijativu za smjenu ministrice kulture i medija Nine Obuljen Koržinek.
U pozadini te inicijative ovog tjedna se razbuktala i pretkampanja za novog predsjednika Mosta u kojoj se kao potencijalni kandidati, koji još ne žele potvrditi da će zaista i krenuti u trku za nasljednika Bože Petrova, spominju riječki Mostovac Marin Miletić i “prvoborac” stranke iz Metkovića Nikola Grmoja.
Inicijativa za opoziv ministrice Nine Obuljen Koržinek
“Dosta je! Pokrećemo opoziv ministrice Obuljen Koržinek zbog financiranja festivala koji blate Domovinski rat”, napisao je vodički Mostovac Ledenko u statusu na Facebooku te u nastavku jasno napisao da mu smeta državno financiranje festivala u Benkovcu i Šibeniku.
“Ljevičari se pozivaju na antifašizam i svi ti festivali se kite antifašizmom, a iza toga se nalaze krajnje lijeve agende. Mi ne zagovaramo zabrane, već tražimo kriterije za dodjelu državnog novca i uskratu sredstava onima koji udaraju u temelje moderne Hrvatske zasnovane na Domovinskom ratu. Neka svatko organizira što želi, ali ne na račun hrvatskih građana”, objasnio je Ledenko u statusu iz kojeg se može zaključiti kako Mostu valjda smeta antifašizam, odnosno promicanje vrijednosti borbe protiv fašizma.
Čini se kako inicijativa neće naići na plodno tlo ni kod desnih partnera HDZ-a, Domovinskoj pokreta, ali ni kod političara iz lijevo-liberalnih stranaka.
Saborski zastupnik SDP-a Saša Đujić kazao je za Novu TV da bi Most dobio potporu te stranke za smjenu Obuljen Koržinek da su pokrenuli inicijativu zbog “afere Geodezija” ili drugih financijskih malverzacija.
“Ali inicijativa da li ti se netko sviđa ili ne sviđa ili ne podržavaš njegove svjetonazore, to SDP neće podržati”, kazao je Đujić.
I saborska zastupnica iz redova Možemo! Urša Raukar potvrdila je da oni neće podržati inicijativu za smjenu ministrice kulture te da ne stoji Mostova optužba da je ministrica ljevičarka.
Neće ih podržati niti koalicijski partneri HDZ-a iz Domovinskog pokreta jer kažu da je Most zajedno s njima mogao provoditi svoje politike u Vladi, a Stipo Mlinarić ih je optužio i da su 2016. godine smijenili ministra kulture Zlatka Hasanbegovića nakon kojeg je Obuljen Koržinek postavljena za ministricu.
Potporu za smjenu ministrice Mostu su najavili oporbeni Hrvatski suverenisti i stranka DOMiNO.
Da u inicijativi za smjenu ministrice ne bi sve ostalo na borbi protiv antifašističkih vrijednosti, nakon što su dobili odbijenicu većine stranaka, pobrinuo se Nikola Grmoja koji je jučer u intervju za Novu TV kazao da je to ministrica koja je “pod optužbama za ozbiljni kriminal” i treba biti istražena “od europskog tužitelja”. “Navest ćemo što je sve ministrica financirala kroz ovo vrijeme, ali ćemo navesti i optužbe za kriminal, za ‘aferu Geodezija'”, kazao je Grmoja.
I drugi potencijalni kandidat za nasljednika Bože Petrova, Marin Miletić, je u ovotjednom intervju za N1 televiziju Obuljen Koržinek opisao kao ljevičarku. “Meni osobno je velik problem Obuljen, ona je ljevičarka. Jedna je od najgorih ministrica kulture jer izrazito pomaže i propagira ljevičarsku agendu. Političke članove Možemo! koji govore na festivalu u Šibeniku, na Fališ. To je klasična agenda i politički projekt ljevice, i ona to obilno financira i mi se grozimo ministrice Obuljen”, kazao je Miletić za N1.
No, dok se oko smjene ministrice kulture jer financira ljevicu slažu, Miletić i Grmoja su u ovotjednim intervjuima iznijeli drugačiju viziju budućnosti Mosta, odnosno političku taktiku koju bi u budućnosti trebala zauzeti stranka.
“Nisam se angažirao u politici da bih 20 godina bio u oporbi”, kazao je saborski zastupnik i bivši vjeroučitelj Marin Miletić.
To je bio zaključak njegova petominutnog odgovora u kojem na jasno pitanje novinarke nije jednako jasno odgovorio hoće li se kandidirati za predsjednika Mosta, već je razložio plan kako on vidi stranku u budućnosti. Iz toga se može zaključiti i da će upravo on biti prvi kandidat za nasljednika Bože Petrova.
Most je dva puta doveo HDZ na vlast
Platforma Most nezavisnih lista na nacionalnu scenu stupila je neočekivano osvojivši 19 saborskih mandata na parlamentarnim izborima 2015. godine. Na tim izborima Most je okupio široku koaliciju ideološki različitih političara i lokalnih lista, a kao najistaknutiji potez kampanje bilo je potpisivanje izjave kod javnog bilježnika predvodnika platforme Bože Petrova da neće koalirati ni sa SDP-om Zorana Milanovića, a niti s HDZ-om Tomislava Karamarka. No, s obzirom da su lijevo-liberalni blok predvođen SDP-om i desni blok predvođen HDZ-om osvojili sličan broj mandata, Most se našao u situaciji da odlučuje o novoj vlasti. Nakon dugih pregovora i zavrzlama na vlast je došla koalicija HDZ-a s predizbornim partnerima i Mosta, a premijer je postao nestranački Tihomir Orešković.
Takav eksperiment nije dugo trajao, koalicija i Vlada su se raspale, a građani Hrvatske su na izvanredne parlamentarne izbori izašli već sljedeće 2016. godine. HDZ i partneri su tada ostvarili malo bolji rezultat, lijevo-liberalna koalicija malo lošiji, a Most je ponovno bio prevaga za formiranje Vlade s 13 mandata. No, ovaj puta pregovori su kraće trajali, a Božo Petrov je “dao ruke” za drugu vladu s HDZ-om i prvu Vladu Andreja Plenkovića. No, šest mjeseci kasnije raspala se i ta koalicija, Plenković je izbacio Mostove ministre iz Vlade i otada je stranka u oporbi.
Zaokret u politici Mosta, ako se kandidira i postane predsjednik, Miletić je prvi puta najavio početkom kolovoza u intervju Novom listu. Tada je prvi iznio plan okupljanja desnice “na suverenističkoj platformi”, kojoj bi Most bio predvodnik, a potom i koalicije te okrupnjene desnice s HDZ-om, na čijem čelu bi Miletić radije vidio ministra obrane Ivana Anušića nego Andreja Plenkovića.
Što je Hajdaš Dončić rekao o inicijativi za povratak Trga maršala Tita u Zagrebu
Očito u pokušaju galvaniziranja desnog stranačkog biračkog tijela, i Miletić i Grmoja hrvatski lijevi-centar i ljevicu pokušavaju prikazati jugoslavenskom, često koristeći dezinformacije.
Tako je Miletić u spomenutom intervjuu za N1 samo djelomično točno citirao riječi predsjednika SDP-a Siniše Hajdaša Dončića u intervju Večernjem listu iz kolovoza: “Dođe i kaže da žali što se ikad maknulo ime Josipa Broza Tita po zagrebačkim trgovima, to je rekao u intervju Večernjaku. I da će vratiti nazivlje po drugu Titu… Lik kaže vratit ćemo nazivlje po drugu Titu i vjeronauk treba maknuti iz škole”.
Siniša Hajdaš Dončić je, zaista, u intervju Večernjem listu kazao da ime trga po Josipu Brozu Titu nije trebalo biti maknuto iz Zagreba, no nije rekao da će to ime trga vratiti. Odgovor Hajdaš-Dončića na pitanje: “Zajedno ste s Možemo na vlasti u Zagrebu. Vraćate li Titu trg u glavnom gradu?”, glasio je: “To ime nikada nije trebalo biti maknuto, znamo da je uklonjeno na sramotan i nasilnički način, uz ucjene ekstremne desnice na Bandića, ali pokretanje te inicijative sada, u ovako usijanoj atmosferi, ne bi bilo racionalno. Ne zato što se bojimo, nego zato što smo odgovorni prema društvu i svjesni da bi to sada izazvalo nove podjele. Razum mora prevladati emocije. To pitanje će svakako doći na red, ali trenutačno je važnije rješavati konkretne, životne probleme građana”.
Hajdaš Dončić u tom intervju nije konkretno rekao niti da vjeronauk treba maknuti iz škola, već mu je odgovor na jasno pitanje bio dosta neodređen: “Općenito, djecu i mlade u Hrvatskoj premalo doživljavamo kao ravnopravne sugovornike i prečesto im jednostrano namećemo stavove umjesto da ih uključimo u razgovor. A činjenica je da su mladi iz generacije u generaciju sve otvoreniji, informiraniji i svjesniji svijeta oko sebe. Mi u SDP-u vjerujemo da se odluke koje oblikuju budućnost moraju donositi u dijalogu s onima koji će u toj budućnosti živjeti. To znači da mlade trebamo čuti i poštovati, bez predrasuda i unaprijed zadanih odgovora, a škole moraju biti mjesta gdje će mladi ljudi postajati odgovorni i obrazovani građani koje će se učiti činjenicama, a ne dogmama”.
Tomislav Tomašević već godinama dolazi u Knin
Objašnjavajući zašto Most ne može koalirati sa strankama ljevice, Miletić je za Možemo! rekao da su još gori od Hajdaša-Dončića, a to je objasnio ovako: “Ljudi ne dođu u Knin ni jedne godine. Dan pobjede, to je tvoja država. Ti proslavljaš pobjedničku akciju koja je vratila okupirani teritorij… Slaviš dan u kojem su hrvatski branitelji ginuli, dali svoje živote za našu slobodu, tamo se nalazi cijeli državni vrh i oporba i Možemo! nikada ne dođe”.
Nije točno da političari iz platforme Možemo! ne odlaze na obilježavanja Dana pobjede u Kninu. Kao što se može vidjeti na fotografijama, a i pročitati iz medijskih izvještaja, gradonačelnik Zagreba Tomislav Tomašević je u Kninu bio ove godine, a položio je vijenac i 2024. Godinu ranije je dao izjavu da je u Kninu prije svega iz poštovanja prema poginulim i nestalim hrvatskim braniteljima”.
I 2022. godine je Tomašević predvodio zagrebačko izaslanstvo na Dan pobjede u Kninu. Tada je rekao i da je dan ranije s braniteljima položio vijence i na Mirogoju. “Isto tako sam danas došao ovdje kao gradonačelnik glavnog grada u čast svim braniteljima koji su sudjelovali u Domovinskom ratu. Posebice onima koji su poginuli u Domovinskom ratu te isto kako bismo gledali unaprijed i kako bismo gledali u budućnost”, kazao je Tomašević i dodao: “Naravno da je Oluja bila legitimna akcija, međutim isto tako treba reći da je bilo i zločina i naravno da se svi ti zločini trebaju procesuirati na bilo kojoj strani da su nastali. Međutim, ono što je najbitnije jest da danas odamo počast braniteljima, da odamo počast svim žrtvama, svim nevinim žrtvama”.
Dakle, suprotno onome što je naveo Miletić, gradonačelnik Zagreba iz redova Možemo! već godinama dolazi na obilježavanje Dana pobjede i domovinske zahvalnosti i Dana branitelja u Knin.
Miletić je ove godine u Kninu stajao pored nekoliko SDP-ovaca
No, Miletić tu ne staje, već je na kraju intervjua dao naslutiti kako ne samo političari iz Možemo!, nego svi političari s lijevog spektra u Hrvatskoj ne dolaze u Knin.
“Zamislite, nisu ni trebali svi, da se dvoje-troje lijevih zastupnika pojavilo u Kninu. Oni bi bili spremni pretrpjeti neke zvižduke, ali ne smijemo biti pahuljice… Da su došli u Knin… Da dođu baš 18. studenog u Vukovar, ne dan prije pa bacaju za poginule srpske civile, nego za hrvatske branitelje koji su branili Vukovar, koji je uništen pod okupacijom četnika i JNA, da oni na takav način… Da su došli na Jazovku, i rekli mi smo pripadnici lijevih političkih priča i duboko vjerujemo u to, ali evo, danas smo ovdje da pokažemo pijetet prema svim ljudima koji su ubijeni bez suđenja i dokaza da si kriv, skinuo bi im kapu, dao ruku i rekao hrvatska ljevica je ozdravila, možemo ići zajedno u neke priče, a oni su zadojeni jugoslavenskim nacionalizmom”.
Kao što smo već napisali – Tomislav Tomašević već godinama dolazi u Knin, a isto su činili i čine i mnogi drugi političari s lijevog spektra hrvatske politike, bilo da su u vlasti ili oporbi. Kada spominje dvoje-troje lijevih zastupnika koji su mogli doći u Knin, a prema Miletiću od njih ne dolazi nitko, u galerijama s ovogodišnjeg obilježavanja mogu se vidjeti brojni političari s lijevog spektra. SDP je na Facebooku ove godine, 5. kolovoza, objavio cijelu galeriju fotografija svoje delegacije u Kninu predvođene predsjednikom Sinišom Hajdašem Dončićem i s još nekoliko saborskih zastupnika.
Navod Miletića da političari s lijevog spektra ne dolaze u Knin još je bizarniji s obzirom da postoji HRT-ova snimka s ovogodišnjeg obilježavanja na kojoj u delegaciji Sabora, na kraju u prvom redu stoji upravo Miletić, a malo iza njega su Siniša Hajdaš Dončić i Arsen Bauk, dok su u istom redu s Mostovcem i potpredsjednici Sabora iz redova SDP-a – Mišel Jakšić i Sabina Glasovac. U delegaciji predsjednika Zorana Milanovića, koja je malo prije saborske položila vijenac, bio je i zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević.
Tomislav Tomašević i Ivana Kekin u Koloni sjećanja
Što se tiče dana sjećanja na žrtvu Vukovara, koji se 18. studenog obilježava zajedno s Danom sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Danom sjećanja na žrtve Škabrnje, niti tu nije točno da oni prolaze bez zastupnika koje je Miletić nazvao ljevicom, odnosno političara iz SDP-a i platforme Možemo!. Prošle, 2024. godine, u vukovarskoj Koloni sjećanja sudjelovali su zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević i saborska zastupnica iz redova Možemo! Ivana Kekin te su položili položili vijence na Memorijalnom groblju i na Ovčari, uime saborskog kluba Možemo, odnosno Grada Zagreba.
Godinu dana ranije, a i 2022. godine u Koloni sjećanja bio je bivši predsjednik SDP-a Peđa Grbin, a ranije je to činio i njegov prethodnik Davor Bernardić. Naravno, i svi političari koji su prije njih obnašali najviše državne dužnosti, a bili su iz SDP-a, pohodili su upravo na 18. studenog Vukovar.
Milorad Pupovac 2013. položio vijenac na Ovčari
U Koloni sjećanja su predstavnici liberalno-lijeve vlasti bili i 2013. godine, u jeku prosvjeda protiv postavljanja dvojezičnih ploča, kada su veteranske udruge, prvi puta u povijesti, podijelile tu kolonu u dvije. Tada je predsjednik države bio Ivo Josipović, premijer Zoran Milanović, a predsjednik Sabora Ivan Leko, svi izabrani uz podršku SDP-a, a u koloni je sudjelovao i predsjednik Srpskog narodnog vijeća Milorad Pupovac te njegov zamjenik Saša Milošević koji su na mjesto masovne grobnice na Ovčari položili vijenac.
Kada se govori o braniteljima, Kninu, Vukovaru i Domovinskom ratu u kontekstu, kako je Miletić naziva “ljevicom koja je zadojena jugoslavenskim nacionalizmom”, treba reći i da je upravo koalicija predvođena SDP-om na čelu s premijerom Ivicom Račanom izmjenama iz 2001. godine 5. kolovoza nazvala Danom pobjede i domovinske zahvalnosti, dok je 90-ih godina to bio samo Dan domovinske zahvalnosti . Uz to, u vrijeme Račanove koalicije na vlasti u Saboru je donesena i Deklaracija o Domovinskom ratu kojom su individualizirana odgovornost i krivnja za ratne zločine te navedeno da “nakon što je Republika Hrvatska postala samostalna i suverena država nije spremna stupati ni u kakve jugoslavenske ili balkanske državne saveze”.
Na programu festivala “Nosi se” nije bilo dekonstrukcije Domovinskog rata
Potencijalni protukandidat Miletiću za nasljednika Bože Petrova, Nikola Grmoja, u svom intervju Novoj TV iznio je tezu da ljevica u Hrvatskoj nije i hrvatska. Govoreći o inicijativi za smjenu ministrice, i Grmoja je kazao da u Hrvatskoj ne postoji “zdrava hrvatska ljevica”, a na pitanje tko važe što je zdrava hrvatska ljevica, Grmoja je objasnio:
“Ako vi idete u jedan Benkovac i tamo idete ljude preodgajati i prodavati im priču o tome da ćete dekonstruirati Domovinski rat ili nekakve mitove o Domovinskom ratu, a tamo nemate uopće publiku za to i da vas financira država javnim novcem, to je po meni suludo. Idite tamo gdje imate, u Zagrebu sigurno ima publike za to, ili u nekom većem središtu, ali u Benkovcu sigurno nema”, kazao je Grmoja te dodao da nije zagovornik zabrana koncerata ili festivala, ali da ne bi financirao “postjugoslavenski književni krug koji je izgubio državu”.
Prvo treba reći da u programu ovogodišnjeg festivala “Nosi se” u Benkovcu koji nije održan zbog prosvjeda branitelja, nije bilo spomena o dekonstrukciji Domovinskog rata ili mitova o njemu. Tvorac i kreator festivala Juraj Aras kazao je u razgovoru za Index.hr da tema festivala nije bio Domovinski rat, nego rat općenito.
“Tema ovogodišnjeg festivala je bio rat. Rat se sam po sebi nametnuo jer živimo u takvim vremenima. Moja želja je bila da kroz profiliranje rata, mehanizma njegovog nastanka i rezultata koji on ostavlja na društvo, što rat može donijeti i još više – oduzeti, možemo prevenirati u najmanju ruku na sebi, a onda i u nekoj užoj grupi koja je u tome prisustvovala. Da se harmoniziramo i da nađemo načine da se s time nosimo u životu – zato se festival i zove ‘Nosi se’. No, on nije trebao biti temeljno orijentiran na Domovinski rat, osim što se film Mirotvorac o Josipu Reihlu-Kiru i njegovom ubojstvu događa u vrijeme početka Domovinskog rata. No, i dalje je to posredno tema, ali sadržajno je obrađivanje teme humanističkog mirotvorstva”, objasnio je Aras.
Zašto se “Nosi se” održava u Benkovcu
Kada Grmoja šalje antiratni festival iz Benkovca u Zagreb, on ne govori da se on nije trebao prvi puta održati baš u tome gradu. Aras je objasnio i zašto se festival “Nosi se” trebao i ove godine održati u Benkovcu:
“Zato što ja tu živim. Ovaj festival sam odradio i prošle godine u Benkovcu, i pretprošle. Družim se s ljudima u Benkovcu i zato sam odlučio program odraditi u Benkovcu. Mislim da je potrebno da se Benkovac suočava s nekim temama. Mislio sam da je važno da se u Benkovcu progovara o tako osjetljivim temama. Lako je pričati o tome u Zagrebu, ali mi ćemo ovako cijelu državu, izvan nekoliko većih središta, osuditi na pučke predstavice. Zašto Benkovac? Pa zašto onda ne Benkovac?”, kazao je Aras.
Što se tiče državnog financiranja festivala “Nosi se”, ministrica Obuljen Koržinek za Novu Tv je kazala da je državno sufinanciran s oko 1 200 eura. No, taj festival nije dobio samo državno sufinanciranje, već ga je sufinancirao i grad Benkovac na čijem čelu je HDZ-ov gradonačelnik Tomislav Bulić, kao i Zadarska županija, koju od lokalnih izbora u svibnju vodi HDZ-ov Josip Bilaver, a do tih lokalnih izbora ju je vodio HDZ-ov Božidar Longin.
Grmoja ne želi Most kao prirepak globalističkom HDZ-u
Iako niti Nikola Grmoja ne želi još jasno reći da će se kandidirati za nasljednika Bože Petrova, iz njegovog intervjua može se zaključiti da se ne slaže s Miletićem koji bi stranku, nakon koalicije s drugim desnim strankama, uveo u HDZ-ovu Vladu. Grmoja na tu Miletićevu inicijativu odgovora da je upravo Miletić prvi napao ministricu Obuljen Koržinek.
“Moja vizija za Most je da bude narodni pokret, koji neće biti prirepak niti globalističke ljevice, a ni globalističkog HDZ-a”, kazao je Grmoja te nastavio da želi da Most “u središtu svojih politika ima hrvatskog čovjeka i hrvatskog radnika”. “Volio bih da imamo ljevicu koja govori o problemima hrvatskih radnika, a volio bih i da imamo suverenističku opciju koja brine o nacionalnim interesima”, kazao je Grmoja. Na opasku da bi to mogli provoditi u Vladi, a da ih Domovinski pokret poziva u nju, Grmoja je kazao da je DP u poziciji “u kojoj ne mogu provoditi svoje politike nego moraju slijepo slijediti sve što kaže Andrej Plenković, a znamo da on uglavnom slijedi direktive iz Bruxellesa”.
Vezano uz unutarstranačke izbore u Mostu, Grmoja je kazao da oni još nisu niti raspisani. Nakon raspisivanja izbora potencijalni kandidati moraju prikupiti potpise članstva, a tek potom slijedi ona prava kampanja.
Iz pretkampanje se može zaključiti da u stranci postoje dva bloka ili dvije vizije – ona Miletićeva da se okupe manje stranke desnice i ide u Vladu s HDZ-om i Grmojina u kojoj prevladava mišljenje da se s HDZ-om u vlasti ne mogu na nacionalnoj razini provoditi stranačke politike.
Koja vizija će prevladati i hoće li se gubitnička strana moći pomiriti s rezultatima izbora – vidjet ćemo narednih mjeseci.
