I dalje ne staju odjeci iznenadnih smjena čelnih ljudi Samostalnog sektora za financijske istrage (SSFI), kolokvijalno poznatog i kao “Porezni Uskok”, a protiv kojih su se pobunili gotovo svi zaposlenici tog tijela. U izdanju od 9. rujna tjednik Nacional tako čak nagađa i kako je “nova sistematizacija radnih mjesta kao smokvin list za čistku provedena da se osujeti rad SSFI-a na velikom predmetu koji bi mogao uzdrmati kompletnu Vladu, a možda čak i srušiti hrvatskog premijera”.
Također navode i kako se nadležni HDZ-ov ministar financija Marko Primorac, navodno, “preznojavao” na sastanku s djelatnicima Sektora za financijske istrage – a nakon što su ga oni upozorili da je smijenjene kolege ranije hvalio. Nacional tvrdi da je prema njihovim izvorima djelatnike SSFI-a na tom sastanku izrazito iritiralo kada je Primorac ustvrdio da su smjene, koje oni smatraju “krajnje neprimjerenim te uperenim prema slabljenju Poreznog Uskoka”, zapravo “nagrada za njihov dobar rad”.
Do gotovo dvosatnog sastanka, navodno održanog 1. rujna, došlo je nakon što su djelatnici SSFI-a ministru Primorcu poslali pismo u kojem su mu postavili niz pitanja o reorganizaciji tog sektora. Ministar financija je sadržaj pisma odbio objaviti, a medijima je izjavio da su promjene koje se događaju unutar SSFI-a “uobičajene” i da mu nije jasno “odakle takav interes za ovu temu”.
“Pitanje nacionalne sigurnosti”
Za objasniti interes valja se vratiti sve do 2015. godine. Tada je, na inicijativu ondašnjeg SDP-ova ministra financija Borisa Lalovca, u sastavu Ministarstva financija formiran Samostalni sektor za otkrivanje poreznih prijevara. Lalovac je tada kazao da će, Porezni Uskok, kako je odmah nazvan u medijima, “nadzirati velike igrače i biti središnje mjesto svih istraga o poreznim prijevarama pri čemu će surađivati s DORH-om i ostalim institucijama”. Kako je u feljtonu od dva nastavka 2019. godine pisao Net.hr Lalovac je bio mišljenja da je osnivanje tog ureda “pitanje nacionalne sigurnosti”.
Ured je bio ustrojen kao središnje nacionalno mjesto prikupljanja, kontrole, analitičke obrade i razmjene podataka, radi otkrivanja organiziranih poreznih prijevara i utaja osobito u međunarodnim prijevarama s PDV-om, otkrivanja fizičkih osoba koje posjeduju imovinu znatne vrijednosti, stečenu na nezakonit način.
Tijelo je navodno osnovano u tijesnoj suradnji s SAD-om i na temelju njihovog iskustva. Osnovna ideja bila je da Porezni Uskok bude neovisno tijelo posve lišeno utjecaja politike i sastavljeno od ponajboljih kadrova koji će bez pritisaka istraživati i otkrivati velike slučajeve poreznih prijevara.
Pritisci i pripajanje Poreznoj upravi
Na čelu s Anom Dorić Škevom porezni USKOK je do 2016. godine svojim istragama doveo do podizanja sedam kaznenih prijava protiv više desetaka okrivljenika koje se teretilo da su utajama i drugim poreznim prijevarama oštetili državu za milijardu kuna. “Najpoznatiji slučajevi bili su onaj Blaža Petrovića, osumnjičenog za utaju 15 milijuna kuna od PDV-a, zatim Zdravka Mamića protiv kojeg su nakon istrage Poreznog Uskok-a podignute tri kaznene prijave zbog prijevara zajedno teških 226 milijuna kuna i afere ‘suhi led’ u kojoj se bivšeg zagrebačkog pročelnika za zdravstvo Zvonimira Šostara sumnjičilo da je gradski proračun oštetio za 40 milijuna kuna”, pisao je Net.hr.
Nakon parlamentarnih izbora 2015. godine i odlaska s vlasti SDP-a i partnerskih stranaka krenuli su pritisci da se to tijelo preustroji ili čak ugasi što je pak, pisali su mediji, navodno bio razlog ostavke dotadašnje načelnice Dorić Škeve u travnju 2016. godine. Samostalni sektor za otkrivanje poreznih prijevara je potom 1. srpnja 2017. godine pripojen Središnjem uredu Porezne uprave, preustrojen i nazvan Samostalnim sektorom za financijske istrage.
Bivši ministar unutarnjih poslova Vlaho Orepić, koji je ranije predlagao da se taj sektor stavi u nadležnost MUP-a, tvrdio je kako je njegovim pripajanjem Poreznoj upravi napravljena “eutanazija”.
“Takvim stručnjacima kakvi su u Poreznom Uskoku treba dati potpunu autonomiju od politike, a politika uopće ne bi smjela znati što oni rade. Iako se taj sektor zove ‘samostalni’ on nema nikakve veze sa samostalnošću jer ima političkog supervizora. Zašto im je smetalo da ostane kako je bilo? Da postoji državna politika, ona bi ušla u otvoreni obračun sa svima pa i s ministrima koji su u sukobu interesa do grla”, izjavio je Orepić 2019. godine.
U svakom slučaju, u srpnju 2018. tadašnji ministar financija Zdravko Marić je za ravnatelja tijela sada službenog naziva “Samostalni sektor za financijske istrage Porezne uprave Ministarstva financija” postavio dotadašnjeg poreznog revizora iz zagrebačkog Područnog ureda Porezne uprave Antuna Matkovića. On je vodio to tijelo sve donedavno, odnosno do kraja srpnja.
Matković prvo nije prestar, a onda odjednom je
Da će biti maknut s te pozicije i zamijenjen svojom dotadašnjom pomoćnicom iz Sektora za nadzor, Silvanom Zovko Marić, izvijestio je Nacional u tekstu objavljenom 29. srpnja. Tvrdili su kako je smjenu Matkovića njegovom šefu, ravnatelju Porezne uprave Božidaru Kutleši, naložio sam premijer Andrej Plenković kako bi mu se osvetio zbog angažmana tog tijela u radu na rasvjetljavaju uloge Ministarstva kulture i medija ministrice Nine Obuljen Koržinek u aferi Geodetski fakultet.
Prema navodima Nacionalovog izvora, Plenković je Matkovića navodno tada napao jer su djelatnici Poreznog Uskoka utvrdili nepravilnosti u toj aferi te ustvrdili da se radi o pronevjeri europskih sredstava, a čime je potpala pod nadležnost EPPO-a. Spominju i da je na Matkovića vršen pritisak da se “sve to skupa drugačije proknjiži kako bi se moglo tvrditi da je ta afera u nadležnosti Uskoka, a ne EPPO-a.” Navodno je Plenković Matkovića pitao tko ga plaća – “njegova Vlada ili EU?”
Isti izvor je Nacionalu tvrdio da će Matković biti smijenjen kroz novu sistematizaciju radnih mjesta – sve kako u javnosti ne bi ostao dojam da je smijenjen radi osvete. Da je ipak u pitanju možda ovo potonje ukazuje činjenica da je Matković uvjete za odlazak u mirovinu stekao u travnju ove godine, ali da je nakon toga, i to od ravnatelja Porezne uprave, u svibnju dobio dodatno dvogodišnje produženje svog mandata.
S druge strane, ministar Primorac je medijima kasnije izjavio da upravo zbog navršavanja dobi za odlazak u mirovinu Matković nije više mogao biti na tom radnom mjestu. Dakle prvo nije bio prestar, a onda odjednom je – ali ne i za drugu funkciju. Upitno je i zašto je rađena nova sistematizacija radnih mjesta unutar SSFI-a budući da je posljednja bila prije otprilike dvije godine.
Ostali djelatnici su se pobunili
Nakon provođenja sistematizacije, Matković je doslovno degradiran i sada je voditelj službe u drugom sektoru. S vodećih mjesta u SSFI-u tim manevrom preraspoređeni su i Tina Plazibat, koja je vodila službu za suradnju s tijelima kaznenog progona i obavještajnim agencijama, Paulino Lonza, koji je vodio službu za otkrivanje i financijske istrage nezakonito stečene imovine te Silvija Hiti, koja je vodila službu za istraživanje prikrivene imovine i izbjegavanje plaćanje poreza. Sve tri bivše šefice imale su potrebne sigurnosne provjere. S druge strane, ljudi koji su ih naslijedili te provjere tek moraju proći.
Nagla smjena čelnih ljudi Poreznog Uskoka ponukala je djelatnike da se pismom obrate ministru Primorcu. Jutarnji list je kasnije objavio kako su dobili uvid u njegov sadržaj. Prema njima, djelatnici su podsjetili ministra kako je SSFI od 9. veljače 2015. do 30. lipnja 2025. prema tijelima kaznenog progona podnio ukupno 81 kaznenu prijavu protiv 816 prijavljenih fizičkih i pravnih osoba, a koje su počinile kaznena djela ukupne vrijednosti od 459 540 700 eura.
Jutarnji list je naveo i kako su zbog smjena 24 službenika poreznog USKOK-a postavili Primorcu niz pitanja te dali niz primjedbi. Zanimalo ih je koja je svrha preseljenja uspješnih voditelja na druga radna mjesta na kojima se ne zna kakvi će im biti radni učinci te zašto su preraspoređeni na rukovodeća radna mjesta nižeg koeficijenta složenosti poslova? Naglasili su da, prema njihovim saznanjima, troje od četvero novih rukovodećih službenika nema sigurnosnu provjeru te da će smjene negativno utjecati na međunarodne procese i usporiti trenutačno otvorene istrage unutar SSFI-ja – budući da je višegodišnje iskustvo u takvim slučajevima, s obzirom na specifičnost područja, od iznimne važnosti.
Ministra financija pitali su kako nakon svega odgovoriti na reputacijski rizik i narušeno povjerenje koje je nastalo navedenim promjenama na strani kaznenopravnih partnera SSFI-ja, “prije svega PNUSKOK-a, USKOK-a i EPPO-a, kao i SOA-e, povjerenja koje je građeno godinama uspješne suradnje, a za koje postoje ozbiljne naznake smanjenja, odnosno potpunog prestanka suradnje sa SSFI-jem, odnosno Poreznom upravom?”. Dodali su i kako je narušeno povjerenje samih službenika SSFI-ja, od kojih nemali broj ozbiljno razmišlja o odlasku iz SSFI-ja, kao i iz sustava Porezne uprave.
Inače, zahvaljujući radu ovoga tijela Hrvatska je u lipnju skinuta sa sive liste zemalja rizičnih za pranje novca i financiranje terorizma.
“Redoviti proces”
Nakon sjednice Vlade 28. kolovoza ministar financija Marko Primorac je na konferenciji za medije negirao tvrdnje da smjene u Poreznom Uskoku imaju veze s aferom Geodetski fakultet te se zapitao odakle takve teze. Štoviše, tvrdio je i kako nema govora o smjenama, već je riječ o redovitom procesu u kojemu je donesena nova uredba o unutarnjem ustrojstvu ministarstva. Iako je priznao da je primio pismo pobunjenih službenika, tvrdio je i kako se nije dogodilo baš ništa neuobičajeno. Prema njemu, Matković je zamijenjen zbog toga što je navršio 65. godina a oni su tražili “dugoročnije rješenje za sustav”. Naglasio je i kako je Ministarstvu itekako u interesu da se “kvalitetno provode sve istrage” te da “nema apsolutno nikakvih razloga za zabrinutost”.
Saborski zastupnik MOST-a, Nikola Grmoja, u to nije uvjeren. “Dvije trećine djelatnika, ne političara, je pisalo ministru financija jer žele znati zašto je došlo do smjena. Ako vam dvije trećine djelatnika potpiše pismo, to pokazuje njihovu hrabrost, ali i duboko uvjerenje da se događa nešto što nije dobro za tu instituciju”, naglasio je Grmoja.
U razgovoru za Index.hr, saborska zastupnica Možemo! Sandra Benčić izjavila je kako smjene vidi kao samo još jedan dokaz “koruptivne naravi HDZ-ove vlasti” i nastavak pritiska na instituciju koju su već ranije degradirali. Tvrdi kako je jasno da se kvalificirane i obrazovane stručnjake za razotkrivanje poreznih prevara miče kako bi se zaštitilo HDZ i njihovu klijentelu.
“HDZ razara i porobljava sve nezavisne institucije i tjera iz njih ljude koji profesionalno rade svoj posao, čine to kontinuirano, strateški od 2016. godine”, naglasila je Benčić za Index.hr te najavila kako će Možemo! kao stranka kroz svoj saborski klub reagirati i pokrenuti zahtjev za interpelacijom Vlade zbog novih smjena.
Interpelacija završava glasanjem o povjerenju Vladi ili pojedinom ministru. Budući da Plenković ima stabilnu većinu jasno je da je cijela procedura tek simbolika – no simbolika koja će ipak natjerati vladajuće da konkretnije pred saborskim zastupnicima i javnošću pokušaju objasniti da smjene čelnih ljudi jednog od najuspješnijeg državnog tijela, a protiv kojeg su se pobunili i gotovo svi njegovi službenici, nisu čistka već redoviti proces.
