Sabor bi uskoro trebao raspravljati o tri kandidatkinje za novu pravobraniteljicu za djecu, među kojima je i dosadašnja dječja pravobraniteljica Helenca Pirnat Dragičević. Uz nju, kandidatkinje su i Tatjana Katkić Stanić i Marina Katinić Pleić.
Rad aktualne pravobraniteljice Pirnat Dragičević redovito su kritizirali (1, 2, 3) desni, obiteljaški krugovi, a proteklu godinu obilježili su i pritisci Domovinskog pokreta (DP), člana HDZ-ove vladajuće koalicije, koji je zazivao njezinu smjenu. S druge strane, Tatjana Katkić Stanić među tzv. lijevom opozicijom slovi kao HDZ-ova favoritkinja. Treća kandidatkinja, Marina Katinić Pleić, dolazi iz čvrstih, desnih klerikalnih krugova.
Raster kandidatkinja je takav da HDZ-u ostavlja dovoljno prostora želi li, kao i prije osam godina, zadovoljiti razne interese, od onih umjerenijih u svojim redovima do krajnje desnih partnera i njihovih „nevladinih“ inačica, pa i Crkve. Pitanje je samo čiji će interes prevagnuti.
Helenci Pirnat Dragičević osmogodišnji mandat istječe 17. studenog. Na javni poziv javilo se 11 kandidatkinja. Tri su u međuvremenu odustale, tako da je na razgovoru pred saborskim Odborom za obitelj, mlade i sport na kraju bilo njih osam.
Odbor je prošlog tjedna, tajnim glasanjem, suzio listu na tri kandidatkinje koje su na saborskom odboru dobile natpolovičnu većinu, dakle minimalno šest glasova.
Od 11 prisutnih članova Odbora, Helenca Pirnat Dragičević dobila je devet, a Tatjana Katkić Stanić i Marina Katinić Pleić po sedam glasova.
Ispod crte su ostale Alma–Marija Rovis Brandić s tri glasa te četiri kandidatkinje (1, 2, 3, 4) koje nisu dobile nijedan glas.
Ishod glasanja može navesti na zaključak da aktualna dječja pravobraniteljica ostaje još jedan mandat, ali to ne treba biti tako. Naime, svaki član Odbora mogao je zaokružiti od jednog pa do svih osam imena, a u glasanju je sudjelovalo sedam zastupnika HDZ-ove većine i četiri iz SDP-a, Možemo! i GLAS-a.
Pravo stanje stvari vidjet će se tijekom saborske rasprave i na kraju – ishodom glasanja u Saboru.
Bivša pravobraniteljica prisiljena na povlačenje
Ovogodišnji izbor nove dječje pravobraniteljice ni izbliza nema medijsku pažnju kao prije osam godina. Tada je je HDZ zakonskim vratolomijama i političkim pritiscima uspio, nakon manje od polovice mandata, izgurati dotadašnju pravobraniteljicu Ivanu Milas Klarić i postaviti aktualnu Pirnat Dragičević.
Upravo je taj kontekst bitan za razumijevanje i sadašnje situacije koja je, iako ne identična, u glavnim crtama slična onoj prije osam godina.
Te 2017. godine, sve je počelo kada je Ustavni sud u ožujku ukinuo (1, 2) Zakon o pravobranitelju za djecu jer još 2003. nije donesen potrebnom većinom zastupnika. Dao je rok Saboru da do 1. kolovoza izglasa Zakon potrebnom većinom.
Umjesto da istovjetni Zakon samo izglasa s potrebnih 76 ruku, jer njegov sadržaj nije bio ustavno sporan, HDZ-ova većina iskoristila je tih nekoliko mjeseci i za donošenja novog Zakona.
U novi propis uvedene su odredbe koje su još više oslabile neovisnu poziciju institucije pravobraniteljice za djecu, a u prijelaznim odredbama dodan je i članak da donošenjem novog Zakona prestaje mandat aktualnoj pravobraniteljici te da mora biti proveden novi izbor.
Bilo je to vrijeme prvog mandata vlade Andreja Plenkovića, kada su se, i u HDZ-u i u društvu, itekako osjećale posljedice prethodne ultrakonzervativne vlade Tihomira Oreškovića, a zapravo Tomislava Karamarka. Plenković je, slično kao i sada, lavirao između centrističkih i krajnje desnih HDZ-ovih struja potpomognutih političkih strančicama i obiteljaškim udrugama bliskim Crkvi.
Ivana Milas Klarić je i prije tog zakonskog blitzkriega bila izložena napadima s desna. Zamjerali su joj navodnu političku pristranost, jer je sudjelovala u izradi Obiteljskog zakona kojeg je kasnije Ustavni sud suspendirao (1, 2).
Prozivali su je da je zakon išao na štetu djece, a da se Milas Klarić na to nije ni osvrnula, da ne poštuje Sabor i da omalovažava Ustavni sud.
Prozivali su je i da želi izbaciti vjeronauk iz škola, uvesti građanski i zdravstveni odgoj kao obavezni predmet te da roditelji nemaju pravo o tome odlučivati. Njezin izvještaj o radu za 2015. godinu nije prošao u Saboru, zahvaljujući angažmanu HDZ-a i HRAST-a.
Sve te akcije na kraju su dovele do toga da se Ivana Milas Klarić nije javila na novi javni poziv pa je bila primorana otići nakon samo tri godine.
Naslijedila ju je sadašnja pravobraniteljica za djecu Helenca Pirnat Dragičević. Na tu je funkciju došla iz Državnog odvjetništva. Uz pomoć HDZ-ove većine, naravno.
Mandat Pirnat Dragičević: blagi istupi, naknadno reagiranje
Mandat Helence Pirnat Dragičević, magistre prava, bio je puno tiši. Reagirala je uglavnom oprezno i post festum. Najčešće je javno slala načelne poruke o nužnosti poštivanja dječjih prava, bez jasnog prozivanja odgovornih institucija.
Početak njezinog mandata obilježila je neugodna situacija. Mediji su otkrili da je, kao predstavnica roditelja, bila članica Školskog odbora u zagrebačkoj osnovnoj školi „Matija Gubec“ u kojoj je vjeroučitelj Krešimir Bagarić na vjeronauku pričao djeci o likvidaciji političara. Ona je naknadno ustvrdila da je, čim je saznala za slučaj, istupila iz Školskog odbora te da nedvosmisleno osuđuje Bagarićevo ponašanje.
U fokusu su joj bili obiteljsko i vršnjačko nasilje, vjerojatno i zbog prethodnog posla u Državnom odvjetništvu, gdje se bavila kaznenim predmetima vezanim za djecu i maloljetnike.
Svojim najvećim uspjesima na mjestu dječje pravobraniteljice Pirnat Dragičević smatra uvođenje skandinavskog Barnahaus modela, odnosno „Dječje kuće“ kao interdisciplinarnog centra za djecu žrtve seksualnih delikata, promjenu Protokola o postupanju u slučaju nasilja među djecom i mladima, kao i pomake u predškolskom odgoju, poput uvođenja sufinanciranja svih dječjih vrtića.
Njezini izvještaji u prvo su vrijeme vrlo brzo dolazili na dnevni red Sabora i prihvaćani su bez problema (1, 2, 3), da bi negdje na sredini mandata, počevši od izvještaja za 2021. godinu, oni bili raspravljani tek nakon više od godinu dana (1, 2, 3) od podnošenja. Posljednji izvještaj, za 2023. godinu, raspravljan je u Saboru tek u ožujku ove godine. Samo je primljen na znanje, što je jedan korak do odbijanja. Da se to ostvarilo, bio bi to zakonski temelj za smjenu Pirnat Dragičević i prije redovitog isteka mandata u studenom.
Takva promjena odnosa vladajućih prema Pirnat Dragičević, rezultat je promjene političkih odnosa, posebno nakon lanjskih parlamentarnih izbora kada je HDZ ušao u koaliciju s desnim DP-om.
Prošle jeseni Stephen Nikola Bartulica (DP) najavio je prikupljanje 30 potpisa zastupnika za smjenu dječje pravobraniteljice nezadovoljan, kako je rekao, njezinom reakcijom „na problematične scene na Povorci ponosa kada su vrlo mala djeca bila izložena stvarima koje ne bi smjela“ te da je riječ o preranom seksualiziranju djece.
Akcija DP-ovog zastupnika bila je kratkog daha. Potpise nije uspio skupiti, ali je u javnosti zakotrljao kritike na račun pravobraniteljice s klasičnim optužbama koje se kreću od navodnog promoviranja rodne ideologije i LGBTIQ+ prava do protjerivanja vjerskih sadržaja iz javnih škola.
HDZ: Sumnja u ideološku obojenost
Što se mandat Pirnat Dragičević više bližio kraju, oponenti su postajali sve glasniji. Uključio se i Most, a zamah su uzele i obiteljaške udruge i njihove medijske izvedenice (1, 2).
Naposljetku se tome otvoreno pridružio i HDZ tijekom intervjua pred saborskim Odborom za obitelj.
Zastupnica Anamarija Blažević zamjerila joj je što u njezinom izvještaju za prošlu godinu nema ništa o djeci u ruralnim područjima. Zoran Gregurović predbacio joj je da nikada nije bila u Krapinsko-zagorskoj županiji, nego je samo „tražila statističke podatke za izvještaje ili je slala neke opće preporuke“. Rekao je i da se „u javnosti stječe dojam da je ideološki obojana“, što se vidi i po njezinom „problematičnom stavu“ prema obilježavanju Dana kruha u školama. Danica Baričević zapitala ju je smatra li da je njezinoj zamjenici bilo mjesto na promociji „karata seksalica“ i u radnoj skupini za izradu kurikuluma zdravstvenog odgoja u Zagrebu.
Odgovarajući na prozivke HDZ-ovih zastupnika, Helenca Pirnat Dragičević pokušavala je pridobiti naklonost većine. Više puta je naglašavala da je „obitelj najbitnija u odgoju djece“, a da je oko ideoloških pitanja „došlo do nesporazuma“, da nije govorila protiv vjerskih priredbi i vjeronauka u školama.
„Navela sam samo da postoje djeca kojima je potrebno osigurati alternativu. Moram zagovarati najviše međunarodne, ustavne i zakonske standarde u zaštiti prava svakog djeteta“, branila se Pirnat Dragičević.
Za „karte seksalice“ rekla je da se i nju „dojmio“ njihov sadržaj. Njezin Ured je želio reagirati, ali su dobili informaciju da se one neće koristiti pa su odustali. Za zagrebački program zdravstvenog odgoja odgovorila je da se još ne zna kakav će biti, ali da se slaže da pohađanje treba biti dobrovoljno, uz prethodnu suglasnost roditelja. Njezina zamjenica je u radnoj skupni jer su „procijenili da je važno da iz prve ruke saznaju kakav će biti zdravstveni program u Zagrebu“, iako inače nerado sudjeluju u radnim skupinama za izradu propisa.
Tatjana Katkić Stanić: navodna favoritkinja HDZ-a
Duga kandidatkinja, Tatjana Katkić Stanić, magistra socijalnog rada, veći dio svog radnog vijeka provela je u sustavu socijalne skrbi, od centara za socijalnu skrb do matičnog ministarstva. Radila je i u pravosuđu, odnosno zatvorskom sustavu. Posljednjih pet godina bila je ravnateljica Zavoda za socijalnu skrb, a od travnja ove godine je ovlaštena za obavljanje poslova ravnateljice Uprave za socijalnu politiku Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike.
Tijekom razgovora pred saborskim Odborom za obitelj, SDP-ovi zastupnici prozvali su je da slovi kao favoritkinja HDZ-a, da je odabrana „vjerojatno jer je poslušna, što dolazi iz sustava i što bi, u novoj funkciji, trebala nadzirati svog sadašnjeg šefa ministra Marina Piletića“, što dovodi u pitanje njezinu neovisnost. Podsjetili su i da ju je kaznilo Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa zbog nepodnošenja imovinske kartice.
HDZ-ovi zastupnici odmah su stali u njezinu obranu, rekavši da su „takve insinuacije degutantne, smiješne i na nivou tračanja na kavi“.
„Ne mislim da trebam štiti svog ministra. On se može štititi sam. Posao pravobranitelja je neka posve druga funkcija. Cijeli svoj profesionalni život se trudim odmaknuti od politike i baviti se svojom strukom. Ne bih voljela da se moje stručne kompetencije zasjene zbog političkih prepucavanja“, odgovorila je Katkić Stanić, dodajući da je čitav život nestranačka, da se može pogledati njezin životopis i 12 preporuka koje ima.
Zamjereno joj je i loše stanje (1, 2, 3) u Odgojnom zavodu Turopolje dok mu je ona bila na čelu. Pokazao je to i izvještaj Pučke pravobraniteljice nakon obilaska Zavoda, na temelju kojeg je Ministarstvo pravosuđa 2013. godine promijenilo rukovodeći kadar, pa i nju.
Katkić Stanić je odgovorila da loša situacija u Odgojnom zavodu vuče korijene još od 1992. godine kada je, zbog rata, Zavod iz Gline prebačen u drugi dio kaznionice u Turopolju, ali da je ona potaknula korištenje EU fondova za adaptaciju prostora. Inicirala je i aktivnosti nevladinih udruga u Zavodu, među kojima su bili i udruga Status M i Udruga za kreativni socijalni rad, koje su maloljetne štićenike i policiju podučavali nenasilnom rješavanju sukoba. Ona je podučavala odgajatelje provođenju psihosocijalnog tretmana, potaknula je rješavanje postpenalnog stambenog zbrinjavanja i stručnog usavršavanja štićenika.
Katkić Stanić bila je na čelu radne skupine koja je izradila skandalozan prijedlog Obiteljskog zakona 2017. godine, za vrijeme HDZ-ove ministrice Nade Murganić, s uvredljivom definicijom da bračni parovi bez djece nisu obitelj. Nakon medijskih napisa, prijedlog je u manje od 24 sata povučen iz javne rasprave.
Marina Katinić Pleić: Od Radio Marije do prosvjeda Karte na stol
Među kandidatkinjama koje su ušle u uži izbor je i Marina Katinić Pleić, koja je doktorirala filozofiju s temom „Filozofiranje s djecom i mladima u integrativno-bioetičkoj edukaciji“. Inače radi kao srednjoškolska profesorica hrvatskog jezika, etike i filozofije. Pored toga, članica je uredničkog kolegija Glasa Koncila te urednica i voditeljica emisije „Bijela kronika“ na Radio Mariji.
Na portalu Večernjeg lista vjerujem.hr ima kolumnu „Njezina promenada“ (1, 2, 3, 4). Česta je govornica (1, 2) na tribinama Katoličke crkve i njoj bliskih udruga.
Preokupacija su joj promoviranje obiteljskih vrijednosti nasuprot „konzumerističkog pristupa“, kritizira „normaliziranje LGBTIQ+ prakse“ i „odvajanje spolnosti od ljubavi i vrijednosti“. Ne zaboravlja upozoriti i na bauk tzv. rodne ideologije koja „potpuno redefinira čovjeka i društvo“.
Predsjednica je Hrvatskog katoličkog društva prosvjetnih djelatnika, udruge koja je izradila popis nepoćudne školske lektire kojeg je pokušala osporiti i na Ustavnom sudu. Pokušaj je neslavno završio o čemu je pisao Faktograf.
Katinić Pleić je jedna od organizatorica nedavnog prosvjeda „Karte na stol“ protiv uvođenja zdravstvenog odgoja u zagrebačke škole. Smatra da je tema seksualne edukacije „jedna od najvrućih globalnih tema, odmah poslije rata u Gazi i Ukrajini“.
U svojim javnim istupima pod upitnik stavlja sve – od UNESCO-ovih smjernica za seksualnu edukaciju do istraživanja udruge CESI o rodno uvjetovanom nasilju i neravnopravnom položaju žena u društvu. Zagovornike seksualnog odgoja proziva da promoviraju pobačaj, transrodnost, istospolne zajednice i kontracepciju, nasuprot „ljubavi i rađanju“.
Jedno od svojih predavanja završila je parafrazom Biblije s porukom „Pustite malene k meni , ne priječite im identitet“, odnosno pustite mlade Kristu jer to znači „dati im vrijednosti, kompas, ljubav i istinu“.
Na razgovoru pred saborskim Odborom za obitelj pohvalila je mjeru roditelj odgojitelj „kao jednu od rijetko dobrih demografskih mjera“, jer žene, kako je rekla, moraju imati pravo odlučiti kako će si urediti dinamiku života, pa i ostankom kod kuće. Smatra da institucije poput vrtića nisu uvijek najbolje za odgajanje djece, nego je to sigurno obiteljsko okruženje.
Ako bude izabrana za dječju pravobraniteljicu, prioriteti bi joj bili problemi zlostavljanja na internetu, vršnjačko nasilje i mentalno zdravlje djece.
Priznala je da nije čitala izvještaje aktualne pravobraniteljice te da ne zna koje su najčešće povrede dječjih prava, ali da ona to zna iz prakse, a da bi se u svom radu svakako savjetovala sa stručnjacima.
Da je Marini Katinić Pleić jako stalo do nove funkcije pokazuje i svojevrsna medijska kampanja ovih dana, učestala gostovanja u podcastima, emisijama i na tribinama.
Do sada nitko nije reizabran
Ako Helenca Pirnat Dragičević na kraju ipak bude reizabrana bit će to prva pravobraniteljica za djecu koja je uspjela dobiti novi mandat od uspostavljanja te institucije 2003. godine.
Prva dječja pravobraniteljica Ljubica Matijević Vrsaljko, razriješena je (1, 2) nakon samo dvije godine na osobni zahtjev. U medijima je tada izjavila da odlazi zbog prijetnji. Neki su ipak ostavku povezivali i sa slučajem zlostavljanja mališana u Caritasovom domu u Brezovici i političkim pritiscima.
Njezina nasljednica, Mila Jelavić, odradila je čitav mandat (1, 2) od 2006. do 2014. godine, ali nije uspjela u novoj utrci. Naslijedila ju je Ivana Milas Klarić koja je, kako smo naveli, morala otići nakon samo tri godine.
