Vlada bi do kraja mjeseca trebala donijeti odluku o minimalnoj bruto plaći u visini od 1 050 eura, najavio je u četvrtak predsjednik Vlade Andrej Plenković, prerezavši tako rasprave koje je u javnosti započela Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) koja je početkom tjedna zatražila da se minimalne plaće za iduću godinu “zamrznu”. Nakon toga, u petak, Vlada je donijela Uredbu o visini minimalne plaće za 2026. godinu.
U uredbi se visina minimalne plaće za 2026. godinu utvrđuje u iznosu od bruto 1 050 eura, “što je uvećanje iznosa minimalne plaće za 2026. godinu za 80,00 eura, odnosno za 8,25 % u odnosu na prethodnu godinu, čime će udio minimalne plaće u prosječnoj mjesečnoj bruto plaći isplaćenoj u pravnim osobama u Republici Hrvatskoj od siječnja do srpnja 2025. godine iznositi 52,76 %, a udio u bruto medijalnoj plaći za srpanj 2025. godine iznositi 61,69%”, izračunala je Vlada.
“Usporedba kretanja plaća za prvih sedam mjeseci 2025. pokazuje kako je prosječna mjesečna bruto plaća za razdoblje od siječnja do srpnja 2025. u odnosu na isto razdoblje prethodne godine nominalno viša za 11 %, a realno za 7,1 %. Dodatno, medijalna bruto plaća za srpanj 2025. godine veća je za 10,7 % u odnosu na medijalnu bruto plaću za srpanj 2024. godine.
Također, projekcija inflacije mjerena indeksom potrošačkih cijena prema podacima Hrvatske narodne banke za 2025. iznosi 3,6 %, a za 2026. iznosi 2,6 %”, navela je Vlada u obrazloženju.
Minimalna plaća regulirana je Zakonom o minimalnoj plaći. Njena visina utvrđuje se najkasnije do 31. listopada tekuće godine za iduću kalendarsku godinu, nakon konzultacija koje uobičajeno traju u rujnu i listopadu.
“Nakon vrlo pažljivih razmatranja više prijedloga posebnog povjerenstva, u kojem su profesori, predstavnici sindikata, kao i predstavnici poslodavaca i stručnjaci, Vlada i različita ministarstva donose procjenu koliko bi to moglo biti. Mi smo smatrali da je za iduću godinu primjereno da bruto minimalna plaća bude u iznosu od 1 050 eura”, rekao je Plenković prije donošenja Uredbe.
Kompromisno je to, srednje, rješenje između zahtjeva za “zamrzavanje” i zahtjeva sindikata da minimalac poraste na 1 130 eura bruto.
Premijer je kazao da u Hrvatskoj minimalnu plaću prima nešto više od 70 000 ljudi te dodao da je Vlada, kao i svake godine, spremna usvojiti tzv. prateće mjere, odnosno potpore poslodavcima koji isplaćuju minimalne plaće. Prema procjenama sindikata, pak, radnika na minimalcu je oko 150 000.
Primijenjena statistika
“Nakon rekordnog rasta primanja i eksplozivnog rasta minimalne plaće za čak 92 % u prethodnih pet godina, trošak rada natjerao je poslodavce u prerađivačkoj industriji na zaustavljanje investicija i zatvaranje radnih mjesta. Poslodavci stoga traže jednogodišnju odgodu novog povećanja minimalne plaće“, HUP je poručio 20. listopada, dodavši da bi “nastavak strelovitog rasta troška rada izravno ugrozio radna mjesta, investicije i konkurentnost hrvatskog gospodarstva, osobito u prerađivačkoj industriji te bi generirao dodatni rast stope inflacije”.
U svom apelu dalje navode: “Suprotno narativu prisutnom u javnosti kako kompanije izvlače ‘rekordnu’ dobit i slabo plaćaju radnike, realnost je sasvim drugačija. Mnoge tvrtke u industriji zbog prebrzog rasta troška rada posluju ‘na nuli’ ili s minimalnim profitnim maržama pa su u dijelovima proizvodne industrije već počela otpuštanja. Profitabilnost hrvatskih tvrtki niža je od EU prosjeka za čak 55 %, a dobit koju ostvaruju nije dovoljna za daljnji brzi rast plaća i za nužno investiranje u proizvodne kapacitete i tehnologiju, posebno u radno intenzivnim tvrtkama u prerađivačkoj industriji koje zapošljavaju preko dvjesto tisuća radnika. Investicije privatnog sektora u Hrvatskoj rasle su samo 0,4 % u 2024. godini, što pokazuje da su gotovo sve nove investicije zapravo zaustavljene.
S druge strane, ukupna primanja po zaposlenom povećala su se najviše u EU, rekordnih 72 %, odnosno umanjeno za stopu inflacije realno 42 %, a minimalna plaća se gotovo udvostručila s rastom od čak 92 % u samo pet godina. Realni rast kupovne moći samo prošle godine od čak +21 % u Hrvatskoj bio je najviši u EU, a značajno su rasli i depoziti građana na računima u bankama.”
Velika štednja građana u bankama kao argument protiv povećanja minimalnih plaća?
Vezano za “narativ prisutan u javnosti kako kompanije izvlače rekordnu dobit” kojeg spominju poslodavci, red je da podsjetimo da je sam premijer Plenković, podnoseći nedavno Godišnje izvješće o radu Vlade pred zastupnicima, ustvrdio kako su “naša poduzeća u 2024. ostvarila rekordne prihode od 170 milijardi eura i rekordnu dobit od 10 milijardi eura”, a oboje je, kako je ustvrdio, “dvostruko više nego 2016. godine”, obuhvaćajući i u ovom izvještaju razdoblje od početka svog prvog mandata.
Plenković je tom prilikom naglasio i da je “prvi put u povijesti inozemni dug države manji od ukupne štednje građana i poduzeća u bankama”.
Koristio je, dakle, sličan podatak kao i udruga poslodavaca, ali teško da su tu štednju u banke položili oni s najmanjim plaćama, kako bi se to moglo pomisliti iz priopćenja poslodavaca koji o tome govore u argumentaciji zašto ne bi trebalo povećati minimalac.
Minimalna plaća u ovom je trenutku 970 eura, što je u netu – ako bismo gledali samca koji živi u Zagrebu – 755 eura. Ako na sebe ima prijavljeno jedno dijete, može neznatno prijeći i 800. S ovim povećanjem, plaća bi mu iduće godine rasla za pedesetak eura mjesečno. Teško da takav radnik ima veliku štednju u banci. Prije će biti da su je tamo položili oni koji su u zadnjih nekoliko godina ostvarivali “rekordnu dobit”. Podatak o rekordnoj štednji u bankama ne može biti ništa drugo nego dokaz rastućih nejednakosti u društvu.
Osvrćući se na apel poslodavaca da zbog povećanja minimalne plaće neće biti prostora za investicije, Mladen Novosel, predsjednik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske rekao je da je “šteta što poslodavcima nije palo na pamet povećanje investicija svih prijašnjih godina” jer su imali prostora za ulaganja i usvajanje novih tehnologija.
Sindikati su, naime, izračunali da je neto dobit hrvatskih poduzeća u razdoblju od 2019. do 2024. godine rasla za 112 %, dok je prosječna neto plaća rasla za 54 %.
“Iako su bruto plaće rasle po visokim stopama, što je povećalo troškove rada, iznosi dobiti rasli su osjetno više. Podaci Fine pokazuju da je profitabilnost poduzeća koja posluju u Hrvatskoj 2023. i 2024. godine bila najveća od osnutka države mjereno pokazateljima kao što su marža dobiti prije oporezivanja, neto profitna marža i povrat na kapital. Povećanje profitabilnosti vidljivo je i ako se četverogodišnje razdoblje 2021.-2024. usporedi s četverogodišnjim razdobljem 2016.-2019. Profitne marže su u 2024. godini bile više u odnosu na relativno uspješnu 2019. godinu u svim područjima NKD-a, osim u dva koja zapošljavaju zanemariv broj radnika”, jedan je od zaključaka koje iznosi ekonomist Viktor Viljevac za ideje.hr.
“Ovi rezultati impliciraju da se rast troškova rada do kraja 2024. godine ne može smatrati prevelikim te da on nije ugrozio poslovanje poduzeća promatrano na razini cjelokupnog gospodarstva. Da je poslovanje poduzeća bilo ozbiljno ugroženo prevelikim troškovima rada, profitne marže bi pale, a ne porasle. Važno, profitne marže su rasle i skupinama poduzeća koje isplaćuju najniže plaće. U tom se kontekstu analizira točnost nekih podataka i tvrdnji koje je Hrvatska udruga poslodavaca iznijela u javnost u okviru rasprave o ovoj temi, kao što je tvrdnja da prosječno europsko poduzeće posluje s dvostruko većim profitnim maržama od hrvatskog. Zapravo su, primjerice, profitne marže u Hrvatskoj veće nego u Njemačkoj”, navodi.
Lijeve stranke traže povezivanje minimalne plaće s potrošačkom košaricom
Udruga poslodavaca provela je anketu među svojim članovima i došla do zaključka da gotovo polovica tvrtki ne bi mogla podnijeti teret povećanja minimalne plaće, naročito zbog “efekta harmonike”, odnosno nužnog lančanog povećanja i drugih plaća.
Istine radi treba reći da su se tada referirali na Plenkovićeve najave da će do 2028. minimalna plaća narasti na 1 250 eura bruto jer do tada još Plenković nije izašao s cifrom za nadolazeću godinu od 1 050 eura.
Ta je odluka Vlade kompromisna, odnosno politička, administrativna mjera koja svoje utemeljenje nema na konkretnim pokazateljima. Poslodavci apeliraju da se to više ne radi tako, već da se radi automatska indeksacija. Najveći broj anketiranih poslodavaca (40 %), kako se to vidi iz grafikona koje su pokazali, uvjetovali bi povećanje minimalne plaće s povećanjem produktivnosti. Kao da za lošu produktivnost nikakvu odgovornost ne snose menadžeri poduzeća, već isključivo radnici koji rade za minimalac s kojim jedva preživljavaju. HUP je naposljetku izašao sa zajedničkim zahtjevom da se u prvoj godini plaća “zamrzne”, a potom da se ide na indeksaciju po formuli koja bi u obzir uzimala i inflaciju i rast produktivnosti. Za sad im nije udovoljeno.
Lijeve stranke također smatraju da sve ne bi trebalo ovisiti o političkoj odluci Vlade. Možemo i SDP zalažu se da se iznos minimalne place formira na osnovi realnih životnih troškova.
Upitan što misli o najavljenih 1 050 eura minimalca, bivši SDP-ov ministar financija Boris Lalovac je rekao: “Naravno da to nije dovoljno kad imate europske cijene, a većinu dohotka naši građani troše na hranu. Nedavno je Eurostat pokazao izvješće da su cijene hrane u Hrvatskoj veće nego u prosjeku Europe”. Lalovac smatra da ovakve minimalne plaće i minimalne mirovine nisu dovoljne. Zapitao se koji to građanin u Hrvatskoj može preživjeti s 800 eura te poručio: “Ljudi moji, pa kakav si ti to menadžer ako ćeš propasti za 50 eura? “
Kada se računa, treba se računati prema potrošačkoj košarici, kazao je, a cijene hrane rastu dvostruko više od opće inflacije.
Rujanska košarica Hrvatske udruge za zaštitu potrošača za tročlanu obitelj pokazala je da je temeljna košarica u kojoj se nalaze samo najosnovniji prehrambeni artikli i higijenska potrepštine blago pojeftinila na prosječnih (ovisno o mjestu stanovanja) 386,24 eura, dok je za samca prosječno ona bila 249,42 eura. Nešto bogatija, ali i dalje umjerena standardna prehrambeno-higijenska košarica (raznovrsniji izbor voća, povrća, higijenskih potrepština) za tročlanu je obitelj iznosila prosječno 576,70 eura, a za samca 326,28 eura. Sve je to, naravno, bez troškova stanovanja, režija, obrazovanja, odjeće i obuće.
Mjereno indeksom potrošačkih cijena, cijene su u razdoblju od srpnja 2021. do srpnja 2025. godine u prosjeku porasle 28,34 %. Međutim, u spomenutom je razdoblju kruh poskupio 57,8 %, čokolada 63,1 %, a usluge brze hrane i gotove hrane za ponijeti čak 78,4 %, ponovno u prosjeku, što je osjetno više od spomenutih 28,34 %, navodi i Viljevac nejednakosti cijena koje ulaze u prosjek, iako u svojoj analizi i on zaključuje da su realne plaće rasle.
Ovaj članak sufinanciran je sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.
