Kandidati koji će se u buduće javljati na natječaje za bilo koje radno mjesto na Ustavnom sudu morat će proći i psihološko testiranje. Do sada je odabir kandidata bio na temelju testa znanja i intervjua, a sada se uvodi i tzv. psihološka procjena.
Jedna je to od novina koju je uveo novi predsjednika Ustavnog suda Frane Staničić u prvih mjesec dana od kada je stupio na dužnost.
Psihološko testiranje prilikom zapošljavanja državnih službenika i namještenika nije od jučer u Hrvatskoj. Mogućnost takvog testiranja uvedena je još prije dvadesetak godina kao dio selekcijskog postupka prilikom apliciranja za posao u državnoj službi..
Psihološke provjere pri zapošljavanju, međutim, ne prolaze kandidati u svim državnim tijelima, nego samo u onim državnim službama i institucijama u kojima je to propisano internim pravilnikom o unutarnjem redu. To je u skladu sa Zakonom o državnim službenicima i Uredbom o postupku zapošljavanja u državnoj službi.
Na Ustavnom sudu do sada nije bilo u internim aktima odredbe o obaveznom psihološkom testiranju. Kandidati su prilikom javljanja na natječaj trebali proći samo testove znanja i intervjue.
Tako je bilo i za vrijeme dok je na čelu Ustavnog suda bio donedavni predsjednik Ustavnog suda Miroslav Šeparović. Iako je tijekom svog osmogodišnjeg mandata na čelu Ustavnog suda čak deset puta mijenjao Odluku o nazivima i uvjetima za radna mjesta u Ustavnom sudu (1, 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8, 9, 10), Šeparović u nju nije unio odredbu o obaveznom psihološkom testiranju.
Sada je to, već u prvom mjesecu mandata, učinio njegov nasljednik Frane Staničić.
Važno je napomenuti da se pravila o selekcijskom postupku pri zapošljavanju na Ustavnom sudu, pa i ova najnovija odredba o psihološkom testiranju, odnose isključivo na državne službenike, ali ne i na ustavne suce i glavnog tajnika Ustavnog suda, jer su oni dužnosnici.
Zanimalo nas je koji su uvjeti za zapošljavanje državnih službenika na nekim drugim sudovima. Provjerili smo javno dostupne interne pravilnike na nekoliko sudova. Ustanovili smo da je praksa neujednačena, barem što se tiče Vrhovnog suda i visokih specijaliziranih sudova.
Od savjetnika do spremača
Samo četiri tjedna nakon što je stupio na čelo Ustavnog suda, Frane Staničić je donio Odluku o dopuni Odluke o nazivima i uvjetima za radna mjesta u Ustavnom sudu RH. Unesena je dopuna kojom je propisano da će se „u postupku novog zapošljavanja provesti psihološko testiranje kandidata za svako radno mjesto iz ove Odluke (psihološka procjena)“.
To znači da će prilikom budućeg zapošljavanja psihološku procjenu morati proći kandidati za sva radna mjesta bez razlike: od predstojnika Ureda predsjednika Ustavnog suda, ustavnosudskih i drugih savjetnika, voditelja raznih službi na Ustavnom sudu i referenata, pa do prevoditelja, lektora, knjižničara, vozača, dostavljača, konobara i spremača.
Psihološko testiranje, ipak, neće morati prolaziti svi koji se jave na natječaj za zapošljavanje na Ustavnom sudu. Na psihološko testiranje bit će upućeni samo kandidati s konačne rang-liste, odnosno samo određeni broj najbolje plasiranih nakon provedenog testa i intervjua kako je propisano člankom 34. Uredbe o postupku zapošljavanja u državnoj službi.
Rezultati psihološkog testiranja će tako biti još jedan dodatni kriterij za one koji su ušli u uži krug.
To znači da psihološka procjena na kraju može biti odlučujuća prilikom donošenja odluke hoće li se nekoga zaposliti ili ne.
„Željeli smo izbjeći diskriminaciju“
Uputili smo više pitanja Ustavnom sudu o odluci novog predsjednika Frane Staničića. Željeli smo dobiti jasniju sliku o motivima i ciljevima uvođenja novih pravila pri zapošljavanju na Ustavnom sudu.
„Psihološko testiranje (psihološka procjena) uvedeno je u svrhu utvrđivanja sposobnosti za obavljanje poslova radnog mjesta kako bi se povećala kvaliteta postupka zapošljavanja na Ustavnom sudu“, stoji, među ostalim, u odgovoru s Ustavnog suda.
Zatražili smo i objašnjenje zašto je psihološko testiranje uvedeno za sva radna mjesta na Ustavnom sudu, bez razlike.
„Psihološka procjena je obavezna za sva radna mjesta jer bi izdvajanje nekih radnih mjesta za koje se provodi takvo testiranje predstavljalo diskriminaciju kandidata koji se javljaju u postupku zapošljavanja na ta radna mjesta, u odnosu na kandidate za druga radna mjesta. Posljedično, predstavljalo bi i diskriminaciju zaposlenika“, odgovoreno nam je u dopisu.
Zamolili smo i pojašnjenje kako se do sada vršio izbor kandidata koji su se javljali na natječaje. Odgovoreno nam je da je i do sada postupak bio u skladu s važećim propisima za državne službenik i namještenike, dakle putem testa znanja i intervjua. Oslikali su to primjerom kako je izgledao postupak za zapošljavanje savjetnika na Ustavnom sudu.
„Za prijam savjetnika provodilo se testiranje rješavanja ustavne tužbe, stranog jezika i rada na računalu, nakon čega je slijedio razgovor s komisijom (intervju)“, naveli su u odgovoru.
Uputili su nas i na Odluku o popisu kompetencija za radna mjesta u Ustavnom sudu. U njoj su pobrojana znanja, vještine, sposobnosti i ponašanja državnih službenika potrebna za uspješno obavljanje poslova na nekom radnom mjestu. Za svako radno mjesto utvrđene su opće, rukovodeće i specifične kompetencije. One su se do sada provjeravale testovima znanja i razgovorom s kandidatima, a sada se za njihovu ocjenu uvodi i psihološko testiranje.
Pitali smo i na temelju čega je ocijenjeno da dosadašnji izbor kandidata nije dostatan ili nije zadovoljavajući. Odgovoreno nam je da je uvođenje psihološke procjene još bolji način da izaberu najboljeg kandidata.
„Iako su dosadašnji načini izbora kandidata davali mogućnost Ustavnom sudu izabrati najboljeg kandidata s obzirom na rezultate testiranja i intervjua, u težnji poboljšanja i optimiziranja tog postupka, kao i dobivanja dodatnih objektivnih informacija potrebnih za raspored na određeno radno mjesto (primjerice, motivacija, brzina usvajanja novih vještina, sposobnost rada u kolektivu, komunikacija s kolegama i nadređenima, preuzimanje odgovornosti i sl.), ocijenjeno je da bi, uz dosadašnje, takvo testiranje dalo bolje rezultate za izbor najboljeg kandidata“, stoji u odgovoru kojeg je potpisala Sanja Trgovac, glavna tajnica Ustavnog suda.
Vanjska institucija
U odluci o uvođenju psihološkog testiranja nema detalja o tome tko će vršiti psihološke provjere kandidata. Takve odredbe nema ni u aktualnom Zakonu o državnim službenicima ni u Uredbi o postupku zapošljavanja u državnoj službi iz 2024. godine.
Na Ustavnom sudu samo kratko navode da će psihološko testiranje provoditi „vanjska institucija“.
U nekim ranijim uredbama (1, 2, 3, 4) stoji da psihološku procjenu daje psiholog Hrvatskog zavoda za zapošljavanje odnosno psiholog zaposlen u državnom tijelu, ali da to može učiniti i drugi psiholog koji ima odgovarajuću dopusnicu sukladno posebnom zakonu.
Stoga pretpostavljamo da će, u slučaju Ustavnog suda, psihološku procjenu raditi psiholozi Zavoda za zapošljavanje, nekog doma zdravlja ili neke druge stručne javne institucije. Naravno, kako to nije određeno nekim aktualnim aktom, uvijek ostaje mogućnost da taj posao rade i psiholozi u privatnim ordinacijama.
U novoj Odluci koju je donio predsjednik Ustavnog suda ne navode se ni pojedinosti o vrsti psihološkog testiranja kojem će biti podvrgnuti kandidati za radno mjesto u Ustavnom sudu ni od čega se psihološka procjena sastoji.
Za usporedbu, prilikom prvog imenovanja psihološko testiranje od 2015. godine moraju proći i kandidati za suce općinskog, trgovačkog ili upravnog suda, ali tu su pravila jasno propisana – i Zakonom o Državnom sudbenom vijeću i Pravilima o sadržaju metodama i načinu provedbe psihološkog testiranja. Za psihološku provjeru državnih službenika nema jasno propisanih pravila ni u Zakonu o državnim službenicima ni u Uredbi o postupku zapošljavanja u državnoj službi.
Nije poznato planira li se uskoro raspisivanje natječaja za neko radno mjesto na Ustavnom sudu koje bi po novom uključivalo i psihološku procjenu. No, posljednji koji to neće morati proći su osobe koje će se javiti na nedavno raspisani javni natječaj za spremača/icu na Ustavnom sudu. Natječaj je objavljen samo par dana prije nego je nova odluka o psihološkoj procjeni stupila na snagu. Natječaj je objavljen 14. studenog, a nova odluka o psihološkom testiranju stupila je na snagu osam dana kasnije, 22. studenog.
Vrhovni sud
Poput Ustavnog suda, i Vrhovni sud je tek nedavno uveo obavezu psihološkog testiranja za popunjavanje svih radnih mjesta na tom sudu.
Gordana Jalšovečki, sutkinja ovlaštena za obavljanje poslova sudske uprave, koja je kao svojevrsna v.d predsjednice Vrhovnog suda imenovana na tu funkciju nakon što je u ožujku preminuo tadašnji predsjednik Vrhovnog suda Radovan Dobronić, donijela je u proljeće novi Pravilnik o unutarnjem redu Vrhovnog suda .
U njemu je i nova odredba o tome da će se „u postupku popunjavanja svih radnih mjesta službenika i namještenika u Sudu provesti psihološko testiranje kandidata“.
I Vrhovnom sudu smo uputili pitanja o razlozima uvođenja psihološke procjene kao još jednog instrumenta za ocjenu kandidata.
Odgovor koji je potpisao Željko Pajalić, glasnogovornik Vrhovnog suda, bio je vrlo kratak. Do sada se izbor kandidata provodio nakon obavljenih razgovora, što će i dalje ostati, sukladno Zakonu o državnim službenicima, ali će se provoditi i psihološko testiranje „uvedeno radi boljeg odabira kandidata, kao unaprjeđenje cijelog postupka izbora“.
I Vrhovni sud će za to angažirati „vanjsku specijaliziranu instituciji“. Ni oni, poput Ustavnog suda, ne navode koja će to institucija biti.
Što se tiče visokih specijaliziranih sudova, ni na Visokom upravnom sudu ni na Visokom prekršajnom sudu, a niti na Visokom trgovačkom sudu odredbe o psihološkoj procjeni kandidata (još) nema. Pravilnik o zapošljavanju na Visokom kaznenom sudu nije objavljen na stranicama tog Suda, pa nismo mogli provjeriti tamošnje uvjete.
Uredništvo web stranice Ustavnog suda
Osim uvođenja psihološkog testiranja pri zapošljavanju, predsjednik Ustavnog suda Frane Staničić donio je, u prvim tjednima na novoj funkciji, još nekoliko odluka koje tiču rada Ustavnog suda.
Jedna od zanimljivijih je ona o uspostavi uredništva za uređivanje mrežnih stranica Ustavnog suda.
Do sada je to bila radna skupina, imenovana još za mandata predsjednice Ustavnog suda Jasne Omejec 2011. godine. U njoj je prvo bilo 7, a potom 9 zaposlenika raznih ustavnosudskih odjela koji su jednim dijelom bili angažirani i na ažuriranju i održavanju web stranice Ustavnog suda.
Sada se to, po Odluci novog predsjednika Ustavnog suda, više ne naziva „radna skupina“ nego „uredništvo“ u kojem je angažirano čak 13 zaposlenika Ustavnog suda, od glavne tajnice Ustavnog suda, voditelja službi i ustavnosudskih savjetnika pa do referenta za informatičke poslove.
Kako je navedeno u Odluci, uredništvom „predsjedava i koordinira“ glavna tajnica Ustavnog suda. U prilogu Odluke je i detaljna tablica s pojedinačnim „zaduženjima i odgovornostima“ svakog člana uredništva.
