U doba kada društvenim mrežama masovno kolaju dezinformacije o zdravlju i potkopavaju temelje znanosti i medicine, pod posebnim se povećalom nalazi i liječnička struka.
Dok opravdana zabrinutost zbog liječničkih krivih procjena i pogrešaka otvara vrata raspravi o sigurnosti pacijenata, ona istovremeno postaje plodno tlo za manipulativne narative. Jedan od takvih upravo se tiče liječničkih pogrešaka, tvrdnja da su one jedne od vodećih uzroka smrti, odmah iza srčanih bolesti i raka.
“GREŠKE DOKTORA SU TREĆI, NAJČEŠĆI UZROK SMRTI, IZA RAKA I SRČANOG UDARA❗️
Dakle, pazimo na ishranu, stil života, odričemo se mnogih “nezdravih” navika i užitaka, kako bi izbjegli srčane probleme i karcinome…ali i dalje posjećujemo doktore i disciplinirano slijedimo njihove upute, riskirajući sopstveni život⁉️
Pa gdje je tu logika⁉️
Na našu sreću, razvojem vještačke inteligencije, doktori postaju potpuno bespotrebni❗️
Osim hirurga, koji mogu spojiti ono što je puklo, ostale grane medicine nemaju budućnost❗️
Sigurnije i djelotvornije je ukucati simptome te pratiti instrukcije AI, nego ići i plaćati neke šarlatane kojima je jedini cilj naplatiti vašu posjetu, a ne izliječiti vaše fizičko stanje❗️“, sadržaj je Facebook posta objavljenog 5. travnja 2026. godine (arhiviran ovdje).
U post su umetnuti screenshotovi s različitih internetskih stranica koji su prenijeli rezultate analize iz 2016. godine koja upozorava na probleme liječničkih pogrešaka i iznosi podatke o broju smrti izazvanih tim pogreškama.
Rezultati na temelju podataka drugih studija
Analiza “Liječnička pogreška – treći vodeći uzrok smrti u SAD-u” objavljena u British Medical Journalu (BMJ) 2016. godine izričito je tvrdila, kao što se vidi u samom naslovu, da su medicinske pogreške treći vodeći uzrok smrti u SAD-u.
U tom se radu, koji su napisali kirurg Martin Makary i istraživač Michael Daniel s Medicinskog fakulteta Johns Hopkins, proučavalo znanstvenu literatura o liječničkim pogreškama. Autori su izračunali su da je više od 250.000 smrtnih slučajeva godišnje uzrokovano medicinskim pogreškama.
Ispitali su četiri odvojene studije koje su analizirale podatke o stopi smrtnosti uzrokovane medicinskim zahvatima od 2000. do 2008. godine. Zatim su, koristeći stope prijema u bolnicu iz 2013. godine, ekstrapolirali da je na temelju ukupno 35 416 020 hospitalizacija 251 454 smrtnih slučajeva proizašlo iz medicinske pogreške, što, prema riječima istraživača, predstavlja 9,5 posto svih smrtnih slučajeva svake godine u SAD-u.
S obzirom na to da nacionalna zdravstvena statistika (koju provodi službeno tijelo, Centar za kontrolu i prevenciju bolesti, CDC) ne klasificira medicinske pogreške zasebno na smrtovnici, autori su se zalagali za ažurirane kriterije za klasifikaciju smrtnih slučajeva na smrtovnicama.
Upozoravaju da većina medicinskih pogrešaka nije posljedica inherentno loših liječnika te da prijavljivanje tih pogrešaka ne bi trebalo biti rješavano kažnjavanjem. Umjesto toga, kažu, većina pogrešaka predstavlja “sistemske probleme, uključujući loše koordiniranu skrb, fragmentirane mreže osiguranja, odsutnost ili nedovoljno korištenje sigurnosnih mreža i drugih protokola, uz neopravdane varijacije u obrascima liječničke prakse kojima nedostaje odgovornosti”.
Povratne informacije njihovih kolega (vidljivi kao prilog članku na stranici BMJ-a), sugeriraju manjak povjerenja u metodologiju, ograničenu količinu podataka i nejasnu definiciju tih pogrešaka.
Još jedan kritičar tog rada (na portalu Allergy and Respiratory Republic), koji je pročitao i četiri studije koje su izvor podataka primjećuje da promatrane skupine nisu ni približno usporedive s američkom populacijom u cjelini. Dio njih se oslanja na podatke Medicarea, federalnog programa zdravstvenog osiguranja, dio na specifičnu regiju ili specifične bolnice.
“Primatelji Medicarea po definiciji stariji i/ili osobe s invaliditetom. Mali uzorak hospitaliziranih pacijenata u jednoj državi očito nije reprezentativan za cijelu zemlju. Čak i ako zanemarimo sve te probleme, autori su pomnožili stopu smrtnosti s ukupnim brojem hospitalizacija u SAD-u, što uključuje djecu, ali sve ove studije provedene su na odraslima. Ukratko, ekstrapolacija je apsurdna. Ne možete jednostavno zaključivati iz ovih jako pristranih uzoraka na cijelu populaciju SAD-a, to uopće nema smisla”, stoji u tekstu.
Nejasno kad je pogreška uzrok smrti
U kritičkom komentaru, glavni urednici časopisa BMJ Quality & Safety (1, 2) zaključili su kako je procjena koju su iznijeli Makary i Daniel vrlo vjerojatno pogrešna. “Ne samo da je pogrešna, već riskira potkopavanje, a ne jačanje, sigurnosti pacijenata”, pišu.
Također su istaknuli da je oslanjanje na druge studije, čija ideja nije ni bila procijeniti stopu smrtnosti povezanu s medicinskom pogreškom, ne može donijeti precizne rezultate.
“U skladu sa svojom primarnom svrhom, ove studije nisu uključivale metodologiju za donošenje procjena o stupnju u kojem su štetni događaji igrali ulogu u bilo kojim smrtima koje su naknadno uslijedile.
Na primjer, pacijent primljen na jedinicu intenzivne njege s multisistemskim zatajenjem organa zbog sepse mogao bi razviti osip od lijeka od antibiotika na koji je u prošlosti pokazao alergijsku reakciju. Ovaj pacijent je sigurno doživio štetni događaj koji se mogao spriječiti. Ali, ako pacijent na kraju umre od progresivne disfunkcije organa tjedan dana nakon promjene antibiotika, medicinska pogreška vjerojatno nije uzrokovala smrt.
Pogreška koja se dogodila neposredno prije smrti nije dovoljna osnova za zaključak da je pogreška uzrok smrti”, naglašavaju autori i dodaju kako citirana analiza ne razlikuje smrtne slučajeve u kojima je pogreška primarni uzrok od smrtnih slučajeva od onih u kojima su se pogreške dogodile, ali nisu uzrokovale smrtonosni ishod.
Lakovjerni naslovi
Rezultate te analize prenijeli su tada poznati svjetski mediji, stavljajući bombastičnu informaciju u naslov (1, 2, 3). Takav je pristup kritizirala novinarka Mary Chris Jaklevic na portalu Udruženja zdravstvenih novinara (AHCJ), ističući kako su njeni kolege nekritički prenijeli informaciju, izostavljajući ograničenja tog rada.
Zanimljivo, screenshot njenog naslova “‘Medicinske pogreške treći su vodeći uzrok smrti’ i druge statistike koje biste trebali dovesti u pitanje“, objavio je i korisnik Facebooka kojeg smo gore citirali.
“U izvještavanju je izostala analiza manjkavih metoda istraživača, koje su uključivale ekstrapolaciju stopa smrtnosti iz nereprezentativnih populacija pacijenata i uspostavljanje neutemeljenih uzročno-posljedičnih veza između [liječničkih] pogrešaka i smrtnih slučajeva.
Malo osnovne matematike moglo je potaknuti novinare da postave više pitanja. U radu se navodi da najmanje 251 454 ljudi godišnje umire u američkim bolnicama zbog pogrešaka u njezi. To je trećina ili više svih ljudi koji umiru u bolnici, što je nevjerojatan udio”, pisala je Jaklevic.
Iako je spomenuti rad objavljen prije deset godina, i u međuvremenu raskrinkan, nestabilne brojke i dalje pune naslovnice.
“Novinari nisu jedini krivci. Mnogi istraživači nerado javno kritiziraju napuhane procjene svojih kolega jer senzacionalni naslovi skreću pozornost na problem medicinskih pogrešaka. No kritičari se brinu da pretjerivanje sa štetom može obeshrabriti ljude da traže pomoć i ponuditi izgovor za umanjivanje drugih ozbiljnih rizika”, zaključuje novinarka.
Zaključno, tvrdnja da su medicinske pogreške treći vodeći uzrok smrti temelje se na analizi objavljenoj prije deset godina u jednom medicinskom časopisu, a široko je kritizirana zbog metodologije, odabira podataka i nepreciznih definicija. Zbog toga zaključujemo da statusu nedostaje kontekst.
