Samo tri godine od donošenja Zakona o suzbijanju neprijavljenog rada i godinu dana od objave prve „crne liste“ poslodavaca koji nezakonito zapošljavaju radnike, Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike odlučilo je pokrenuti izmjene i dopune zakonskih odredbi.
Trenutačno se na listi poslodavaca kod kojih je utvrđen neprijavljeni rad nalazi čak 686 poslodavaca (lista je ažurirana 6. svibnja), ali kako resorno ministarstvo nikada listu nije posložilo u skladu s odredbama Pravilnika o objavi podataka o poslodavcima kod kojih je tijekom inspekcijskog nadzora utvrđen neprijavljeni rad, nije poznato koje su nepravilnosti utvrđene kod tih poslodavaca, kada su kod njih provedeni inspekcijski nadzori i kada su uneseni u evidenciju kršitelja zakona.
Aktualna „crna lista“ poslodavaca uskoro će biti desetkovana. Naime, predložene zakonske izmjene, početkom tjedna predstavljene u Ministarstvu rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike koje su potom upućene na dvotjedno javno savjetovanje, predviđaju znatno skraćivanje perioda javne objave prekršitelja – s aktualnih šest godina, na jednu godinu. Velika čistka „crne liste“, koja je od same najave njenog uvođenja bila „trn u oku“ poslodavcima, vjerojatno će nastupiti tijekom ljeta, jer resorno ministarstvo predviđa donošenje zakonskih izmjena u hitnoj proceduri.
Bilo je prerigidno
Sada propisanih šest godina, koliko bi poslodavac kod kojeg je utvrđen nezakonit rad trebao provesti na “crnoj listi”, kako se objašnjava u prijedlogu zakonskih izmjena – rigidan je rok.
“Duljina razdoblja javne objave od čak šest godina do uklanjanja podataka o utvrđenom neprijavljenom radu ocjenjuje se previše rigidnim zakonskim rješenjem, odnosno predugim vremenskim periodom koji nije usklađen s dinamičnim promjenama na tržištu rada”, stoji u obrazloženju predloženih zakonskih izmjena.
Zbog čega se, pak, u promjene ide u hitnom postupku objasnio je novi ministar.
„Ove izmjene donosimo sada uoči turističke sezone, svjesni potreba za radnom snagom koja je pojačana, ali ostvarujemo i težnju kojom želimo zaštititi radnike“, poručio je Alen Ružić, ministar rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, predstavljajući zakonske izmjene.
Poslodavac koji ne plati kaznu po svakom zatečenom neprijavljenom radniku, dakle, ulazi na „crnu listu“. Novina je da takav poslodavac neće moći koristiti mjere aktivne politike zapošljavanja. Kada je, pak, riječ o novčanim kaznama, kao i do sada poslodavac zatečen u prekršaju prvi put, po svakom neprijavljenom radniku, uplatit će u državni proračun kaznu od 2 650 eura, odnosno od 6 630 eura po radniku ako ga inspektori i drugi put uhvate u prijestupu. Novina je kazna od 8 000 eura po radniku ako se kod istog poslodavca u periodu od tri godine tri puta utvrdi da nezakonito zapošljava radnike.
Bijela lista se ukida
I dok se period javnog sramoćenja poslodavaca na „crnoj listi“ skraćuje na jednu godinu, nikad saživjela „bijela lista“ bit će ukinuta. Naime, poslodavci kod kojih inspektori rada nisu utvrdili nepravilnosti tijekom izvida uopće nisu imali interesa za javnom objavom.
Kako resorno ministarstvo obrazlaže, „ocijenjeno je neopravdanim isticati pozitivne primjere prijavljivanja rada u okolnostima kada je kod istih poslodavaca utvrđeno kršenje drugih obveza, a koje su nerijetko ozbiljne naravi“.
Zbog problema u praksi, predloženim izmjenama i dopunama Zakona o suzbijanju neprijavljenog rada, regulira se i postupak prijave radnika na obavezno mirovinsko osiguranje. Naime, inspektori su na terenu imali problema u slučajevima kada zatečeni neprijavljeni radnik kod poslodavca već ima prijavu na mirovinsko osiguranje kod drugog poslodavca, ali u nepunom radnom vremenu. Postojeće zakonske odredbe onemogućavaju prijavu do punog radnog vremena kod drugog poslodavca (kod kojeg je radnik zatečen u neprijavljenom radu). Stoga se sada jasnije propisuje postupanje inspektora u takvim slučajevima, odnosno postupanje drugog poslodavca koji je radnika obavezan prijaviti na mirovinsko osiguranje do punog radnog vremena.
Predloženim zakonskim izmjenama dodatno se uređuje mogućnost korištenja podataka iz Jedinstvene elektroničke evidencije rada (JEER). Riječ je o sustavu putem kojeg se evidentiraju sve platforme i agregatori koji rade za platforme i putem kojeg se evidentira opseg njihova rada.
Lani je poslovalo čak 2 336 agregatora
Lani su, prema podacima iz Izvješća o platformskom radu, u Hrvatskoj djelovale četiri digitalne radne platforme koje su do konca godine registrirale 2 336 agregatora. Osobe koje rade putem digitalnih radnih platformi lani su obavljale dvije vrste poslova – vožnja, odnosno taxi prijevoz, i dostava. Pritom je taxi prijevoz bio dominantan oblik rada (65 posto svih obavljenih poslova evidentiranih u sustavu JEER).
Tijekom cijele prošle godine, ili u nekom razdoblju godine, za platforme je radilo 21 704 osoba – 16 925 hrvatskih državljana i 4 727 strana radnika. Njihovo prosječno dnevno radno vrijeme bilo je u prosjeku 4 sata i 16 minuta dnevno, odnosno 21 sat i 39 minuta tjedno.
„Primjenom sustava JEER postignuti su izuzetno pozitivni učinci u praćenju rada i nepravilnosti u radu putem digitalnih radnih platformi“, navodi se u obrazloženju zakonskih izmjena. Stoga će se taj sustav „nadograditi“ kako bi se mogao koristiti i u drugim djelatnostima u kojima postoje nestalna mjesta, poput građevine.
Ministarstvo u obrazloženju zakonskih izmjena priznaje „poraznu statistiku neprijavljenog rada“ u zemlji evidentnu u protekle tri godine. Naime, prema podacima Državnog inspektorata, od početka primjene zakona 2023. godine do kraja 2025. godine, doneseno je ukupno 1 197 rješenja o utvrđivanju neprijavljenog rada s nalogom za prijavu radnika, plaćanje kazne i isplatu plaće radnicima. U 1 168 slučajeva utvrđeno je da je riječ o prvom zabilježenom neprijavljivanju, dok je kod 29 poslodavaca utvrđeno da opetovano ne prijavljuju radnike. Ukupno je kod poslodavaca zatečeno 1 953 radnika koji rade neprijavljeno, od kojih je 911 stranaca.
Osim toga, poslodavcima je naloženo da plate gotovo 5,4 milijuna eura kazni. Od toga su poslodavci dobrovoljno uplatili ukupno 3,4 milijuna eura, dok su za ostatak iznosa izvršna rješenja dostavljena na ovrhu Financijskoj agenciji.
