Panika i dezinformacije, ruku pod ruku, krenule su nakon što je na ekspedicijskom kruzeru MV Hondius zabilježeno više slučajeva zaraze virusom i nekoliko smrtnih ishoda. Ništa neobično s obzirom na to da se svijet tek nedavno oporavio od pandemije koronavirusa, čije posljedice – zdravstvene, ekonomske i društvene – osjetimo i danas.
Netočne i znanstveno nedokazane tvrdnje koje protivnici cijepljenja šire još od pandemije koronavirusa sada su podloga za nove teorije. Među njima je i ona da su hantavirusi prisutni u Covid-19 cjepivima.
“Ispada da je hantavirus nuspojava ‘cjepiva’ protiv COVID-19. Osim što slabi imunološki sustav do te mjere da osobu čini osjetljivom na mnoge virusne infekcije, hantavirus može biti prisutan u samom ‘cjepivu’ protiv COVID-19, zbog čega je GAVI predvidio novu lažnu pandemiju 2021. godine, kada je lansirano ‘cjepivo’ protiv COVID-19. To ne bi bilo bez presedana, jer su druga ‘cjepiva’, uključujući ‘cjepivo’ protiv dječje paralize, sadržavala virus SV40, kancerogeni virus majmuna, a sekvence ovog virusa pronađene su i u ‘cjepivu’ protiv COVID-19“, sadržaj je Facebook statusa objavljenog 7. svibnja 2026. godine (arhiviran ovdje).
Iako stručnjaci ističu da izbijanje hantavirusa nema ni približno velik potencijal za razvoj pandemije kao što je imao koronavirus, važno je imati provjerene i točne informacije. U ovom tekstu ćemo objasniti zašto je citirana tvrdnja pogrešna i što je medicina i znanost utvrdila o hantavirusu.
WHO: Ne radi se o početku pandemije
Prvi poznati pacijent razvio je simptome 6. travnja i kasnije je umro na brodu. Njegova supruga se također razboljela i umrla nakon što je evakuirana u Južnu Afriku, gdje su laboratorijska ispitivanja potvrdila infekciju hantavirusom. Prije ukrcaja, par je putovao kroz Argentinu, Čile i Urugvaj na putovanju promatrajući ptice, uključujući posjete mjestima gdje su prisutne vrste glodavaca za koje se zna da prenose virus.
Pojava virusa na brodu MV Hondius – trenutno usidrenog na španjolskim Kanarskim otocima, dok su putnici evakuirani – pokrenula je djelovanje zdravstvenih organizacija u skladu s Međunarodnim zdravstvenim propisima, globalnim okvirom osmišljenim za koordinaciju odgovora na prekogranične zdravstvene prijetnje.
Europski centar za prevenciju i kontrolu bolesti (ECDC) priopćio je kako je zbog izbijanja zaraze na kruzeru aktiviran krizni odgovor te da je na brod upućen stručnjak iz EU zdravstvenog tima radi istrage i koordinacije mjera s državama članicama. Virus je potvrđen kao Andski hantavirus, jedina poznata varijanta koja se može prenositi s čovjeka na čovjeka, i to uglavnom pri bliskom i duljem kontaktu.
Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) naglašava da nema znakova da se radi o ranoj fazi pandemije. Postojeće mjere javnog zdravstva, uključujući praćenje kontakata, izolaciju i nadzor, ozbiljno su shvaćene i mogu učinkovito prekinuti lance prijenosa, priopćio je WHO.
Tedros Adhanom Ghebreyesus, glavni direktor WHO-a u petak je poručio stanovnicima Tenerifa kako razumije njihovu zabrinutost s obzirom na to da su primili brod u svoju luku, ali da je rizik za njih jako malen.
“Znam da kada čujete riječ ‘izbijanje’ i gledate kako brod plovi prema vašim obalama, izranjaju sjećanja koja nitko od nas nije u potpunosti ublažio. Bol 2020. godine još je uvijek stvarna i ne odbacujem je ni na trenutak. Ali trebam da me jasno čujete: ovo nije još jedan Covid. Trenutni rizik za javno zdravlje od hantavirusa ostaje nizak. Moje kolege i ja smo to nedvosmisleno rekli, a sada ću vam to ponoviti”, izjavio je šef WHO-a.
Prema toj organizaciji, do infekcije je došlo u zatvorenom okruženju koje je uključivalo produljeni bliski kontakt među putnicima na brodu, slično ograničenoj epidemiji hantavirusa u Andama zabilježenoj u Argentini 2018. i 2019. godine. U tom slučaju, prijenos je bio povezan s društvenim okupljanjem, koje je uključivalo osobe sa simptomima i rezultirao je samo malim brojem slučajeva.
Prenose ga glodavci
Hantavirusi su skupina virusa koje prvenstveno šire glodavci (poput miševa, štakora i voluharica). Ljudi se zaraze udisanjem prašine kontaminirane urinom, izmetom ili slinom zaraženih životinja.
Virus je prvi put identificiran tijekom Korejskog rata 1950-ih, a ime je dobio po rijeci Hantan u Južnoj Koreji. Danas su poznate dvije glavne skupine bolesti koje uzrokuje: hemoragijska groznica s bubrežnim sindromom (češća u Europi i Aziji) te hantavirusni plućni sindrom (HPS/HCPS), koji se pojavljuje u Sjevernoj i Južnoj Americi i može biti smrtonosan u 30 do 50 posto slučajeva.
Istraživači već najmanje 30 godina znaju da se jedna varijanta hantavirusa može prenositi među ljudima, iako je takav prijenos rijedak.
Prva zabilježena epidemija hantavirusa s prijenosom s čovjeka na čovjeka dogodila se u Argentini 1996. godine. Radi se o varijanti Andskog virusa, koja je jedina poznata varijanta hantavirusa sposobna za prijenos s čovjeka na čovjeka.
Kako piše Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ), važno je naglasiti da naziv hantavirus ne označava jedan virus, već skupinu više od 20 različitih virusa iz roda hantavirusa koji mogu uzrokovati različite bolesti kod ljudi.
U Hrvatskoj i Europi češće se javlja hemoragijska groznica s bubrežnim sindromom (HGBS), poznata i kao “mišja groznica“, koju najčešće uzrokuju Puumala i Dobrava hantavirus. Od nje najčešće obolijevaju ljudi koji puno borave u prirodi kao što su šumski radnici, izletnici, poljoprivrednici, vojnici.
Dakle, to je poznat, prirodni virus i nema nikakve biološke veze s tehnologijom cjepiva.
mRNA cjepiva ne sadrže žive viruse
Zabluda o prenosu virusa cijepljenjem zaživila je tijekom pandemije koronavirusa, kada su otkrivena i puštena u javnu upotrebu nova cjepiva. Te se zablude oslanjaju na incident koji se dogodio 1955. i 1963. godine, kada su određene serije cjepiva protiv dječje paralize (polio) doista bile kontaminirane virusom SV40 jer su uzgajane na stanicama majmuna koje su prirodno nosile taj virus.
Međutim, moderni procesi proizvodnje cjepiva su drastično stroži. Kako ističe WHO, cjepiva sadrže oslabljene ili neaktivne dijelove određenog organizma (antigena) koji pokreću imunološki odgovor u tijelu. Druga cjepiva sadrže oslabljeni ili rekonstituirani virus ili bakteriju u cjelini.
Cjepiva na bazi mRNA ne sadrže živi virus i ne nose rizik od izazivanja bolesti u cijepljene osobe. Budući da su mRNA cjepiva potpuno sintetička i ne sadrže živu komponentu, ona biološki ne mogu uzrokovati širenje virusa na druge ljude.
“Novija cjepiva sadrže uputu za proizvodnju antigena (DNK ili RNA) umjesto samog antigena. Bez obzira na to je li cjepivo sastavljeno od samog antigena ili upute tako da će tijelo proizvoditi antigen, ova oslabljena verzija neće uzrokovati bolest kod osobe koja prima cjepivo, ali će potaknuti njihov imunološki sustav da reagira slično kao što bi to učinio prilikom svoje prve reakcije na stvarni patogen”, objašnjava WHO.
Također, među korisnicima društvenih mreža pojavila se dezinformacija proizašla iz pogrešnog čitanja Pfizerovog (jedan od proizvođača Covid-19 cjepiva) dokumenta o “popisu događaja od posebnog interesa”. No, kako su otkrili portali za provjeru točnosti tvrdnji (1, 2), hantavirus se na tom popisu nalazi jer su ga regulatori pratili (kao mjeru opreza), a ne zato što ga je cjepivo uzrokovalo.
Zaključno, hantavirus je zarazna bolest koja se prenosi s glodavaca na ljude, a ne nuspojava bilo kojeg cjepiva.
