Razotkriveno

Od neistraženog navoda o kutijama s krpeljima do nedokazane teorije o namjernom širenju alergije

Holistička influencerica objavila je da se farmeri iz Missourija žale na pronalazak kutija punih krpelja. Vlasti tvrde da nemaju ni jednu prijavu o njima.
Foto: Pixabay

Rubni portal Epoha, 6. svibnja objavio je članak (arhivirano ovdje) naslovljen: “Amerikanci pronalaze kutije krpelja koje padaju s neba dok u isto vrijeme raste broj slučajeva alergije na crveno meso, a pitanja se gomilaju”. Portal je članak podijelio i na svojoj Facebook stranici.

Uz članak podijeljen je i video muškarca koji u šumi pronalazi kutiju, u kojoj se, prema tvrdnjama, nalaze krpelji. Video je preuzet s X profila američkog voditelja Alexa Jonesa, poznatog po širenju teorija zavjere, uključujući one o navodnoj inscenaciji napada 11. rujna 2001. godine i pucnjave u američkoj školi Sandy Hook.

“Video koji sada kruži internetom naveo je ljude da postave pitanje koje bi prije samo nekoliko godina zvučalo apsurdno: koristi li vlada krpelje?

Isječak je jednostavan, ali uznemirujući. Lovac u udaljenom šumovitom području nailazi na nešto što izgleda kao zatvorena posuda koja leži u zemlji – kao da je upravo pala unutra. Kad je otvori, kamera uhvati gustu, kipuću masu unutra.

‘Ima ih milijune’, kaže, povlačeći se. Kutija je prepuna krpelja – zbijenih na način koji se ne događa u prirodi.

Krpelji se ne organiziraju u spremnike. Ne padaju s neba. I ne pojavljuju se u takvoj koncentraciji bez domaćina. Pa što je točno ovo?“, navodi se u članku objavljenim uz video.

Influencerica navodi da su se žalili farmeri iz Missourija, vlasti nemaju ni jednu dojavu

Krpelji su paraziti srodni paucima koji žive u prizemnim slojevima šume, najčešće na lišću, granama grmlja i niskom raslinju do oko jednog metra visine. Najaktivniji su u proljeće, rano ljeto i ranu jesen, a njihova brojnost ovise o temperaturi i vlažnosti. Za njihovu aktivnost ključni su povoljni klimatski uvjeti, navodi se na stranicama HZJZ-a. Iako se uglavnom, kreću pojedinačno, na određenim vlažnim i sjenovitim područjima moguće je pronaći veći broj krpelja na malom prostoru, osobito kada je područje pogodno za pronalazak domaćina. Također, krpelji u larvalnom stanju mogu se zadržavati u skupinama i istovremeno napasti jednog domaćina kao što je objašnjeno u studiji slučaja iz 2019. godine, objašnjava Medical News Today.

Teorija o navodnim kutijama punim krpeljima u SAD-u počela se širiti društvenim mrežama u ožujku 2026. godine, nakon objave holističke influencerice Sare Outlaw da „farmeri prijavljuju kutije s krpeljima pronađene na poljima”. Istu je objavu Outlaw objavila na Facebooku, Instagramu i TikToku. Kako bi saznao više o tvrdnjama factcheckerski portal Snopes kontaktirao je Outlaw, ali ona nije htjela dati konkretne izvore informacije ni okrug u kojemu su kutije navodno pronađene. Objasnila je da izjave dolaze od “pouzdanog kolege koji radi s farmerima u Missouriju”, ali bez dodatnih detalja te je dodala da informacija dolazi iz amiških zajednica stoga ne postoje fotografije pronađenih kutija s krpeljima. Snopes je također kontaktirao i lokalne vlasti u Missouriju, koje su potvrdile da nisu zaprimile ni jednu takvu prijavu.

Od neistražene kutije do teorije zavjere

Što se tiče snimke iz statusa Alexa Jonesa – u kojoj iz kutije navodno izlaze krpelji – niti o njoj nema nikakvih daljnjih informacija gdje je ona nastala i što se na njoj zapravo vidi. Tu snimku je na TikToku prvi objavio korisnik cbcollins11 početkom travnja. Mnogi komentatori mu pišu da to nisu krpelji nego mravi.

Znači, priča o kutijama s krpeljima je potekla od holističke influencerice koja osim navodne američke savezne države u kojoj su se poljoprivrednici na njih žalili, nije otkrila ništa više, a nije objavila niti dokaze o tim navodnim kutijama. Potom je Alex Jones podijelio snimku s jednom kutijom, a ne više njih, ali ponovno bez konteksta o toj snimci – znamo samo da je kutiju s krpeljima (iako neki tvrde da su to mravi) pronašao tiktoker dok je brao gljive. No, bez obzira što se cijela priča temelji na neistraženoj priči o jednoj kutiji na snimci, autor članka na Epohi u nastavku taj, kako ga naziva “incident”, povezuje s konkretnim medicinskim stanjem, odnosno iznosi teoriju da je snimka jedne kutije povezana sa širenjem bolesti.

“Na internetu se incident sudara s manje poznatim, ali vrlo stvarnim medicinskim stanjem koje se tiho širi posljednjih godina: Alfa-gal sindromom. Izazvan određenim ubodima krpelja, ovo stanje uzrokuje da ljudsko tijelo odbacuje crveno meso – ponekad nasilno. Ljudi koji su jednom jeli odrezak bez razmišljanja iznenada razvijaju alergijske reakcije, od osipa do po život opasne anafilaksije. Drugim riječima: zalogaj koji vam može reprogramirati prehranu. Glavni krivac povezan je s krpeljem Lone Star, vrstom čije se geografsko rasprostranjenje širi. Zdravstvene vlasti to su uokvirile kao ekološku promjenu – toplija klima, migracija divljih životinja, promjena staništa”.

Nakon što je neistraženu snimke kutije u kojoj su navodno krpelji potpuno neutemeljeno povezani s bolešću koju krpelji zaista šire, autor teksta ide i dalje pa za pojavu kutije neizravno optužuje određene organizacije koje su upozoravale na vezu između konzumacije mesa i klimatske promjene.

“Vrijeme je ono što potiče sumnju. Godinama prije nego što je ‘alfa-gal’ postao javna svijest, globalni politički krugovi već su otvoreno raspravljali o načinima smanjenja konzumacije mesa. Na forumima povezanim s organizacijama poput Svjetskog ekonomskog foruma, govornici su iznosili ideju da bi preusmjeravanje stanovništva s crvenog mesa moglo biti korisno – ne samo za klimatske ciljeve, već i za dugoročnu održivost”.

Alfa-gal sindrom je rijetka alergija na crveno meso

Alfa-gal sindrom rijetka je alergija na crveno meso i druge proizvode podrijetlom od sisavaca, prepoznata početkom 2000-ih godina. U SAD-u alergija se uglavnom razvija nakon ugriza Lone Star krpelja, koji u tijelo domaćina unosi molekulu šećera galaktoza-α-1,3-galaktoza (alpha-gal) prisutnu u tkivima većine sisavaca. Nakon ugriza, imunološki sustav može prepoznati alf-gal kao prijetnju i izazvati alergijsku reakciju.
Simptomi mogu varirati od blagih do teških, a uključuju mučninu, osip proljev, žgaravicu, povraćanje, bolove u trbuhu, nadutost pa čak i anafilaktički šok. Iako za alfa-gal sindrom ne postoji lijek, stanje se poboljša ili povuče nakon jedne do dvije godine. Ponovni ugriz može ponovo aktivirati alergijsku reakciju, objašnjava CDC.

Lone Star krpelj autohtona je vrsta krpelja široko rasprostranjena na sjeveroistoku, jugu i srednjem zapadu Sjedinjenih Država. Prepoznatljiv je po bijeloj točki na leđima ženke te po agresivnom ponašanju u odnosu na druge vrste krpelja. Znanstvenici upozoravaju da se, kao i mnoge druge vrste, širi prema sjevernijim područjima zbog klimatskih promjena uzrokovanih ljudskim djelovanjem. Tako su područja koja su nekada bila prehladna za njegov opstanak postala pogodna za njegovo širenje, navodi The Guardian.

Iako se alfa-gal sindrom u početku gotovo isključivo povezivao s ugrizom Lone Star krpelja na jugoistoku SAD-a, danas je Alfa-gal sindrom zabilježen na svim kontinentima osim Antarktike. Znanstvenici njegovo širenje objašnjavaju klimatskim promjenama, migracijom životinja domaćina i širenjem staništa pogodnih za krpelje. Među najvažnijim domaćinom smatra se bjelorepi jelen, čija brojnost i kretanje značajno pridonose širenju populacije krpelja.

U kontekstu internetskih rasprava o smanjenju konzumacije mesa zbog ekološkog opterećenja često se spominje rad bioetičara dr. S. Matthew Liaoa. U svojem akademskom radu iz 2012. naslovljenom “Ljudski inženjering i klimatske promjene”, Liao je razmatrao teorijske biomedicinske intervencije kojima bi se smanjila potrošnja mesa radi smanjenja zagađenja okoliša. Među hipotetskim primjerima naveo je
mogućnost izazivanja blage intolerancije na crveno meso, uspoređujući koncept s nikotinskim flasterima. Nekoliko godina kasnije, 2016. Liao proširuje svoje ideje na alfa-gal sindrom, ali nakon negativnih reakcija, naglašava da je to samo akademski misaoni eksperiment, a ne prijedlog stvarne politike ili medicinske prakse.

Prijavite se na besplatni tjedni newsletter: FAKTUALNO

Prijava

Prijavom pristajete na Uvjete korištenja i Politiku privatnosti.

Istraživanja kukaca kao oružja

Nakon što je autor na Epohi snimku neistražene kutije povezao sa širenjem zaraze, a potom neutemeljeno naveo i kome bi bilo u interesu da se ta zaraza širi, na kraju teksta iznosi teoriju i tko je glavni sumnjivac za njezino ostavljanje u okolišu – a to je država.

“Slučajnost? Ili nešto drugo? Skeptici ističu da vlade već dugo eksperimentiraju s kukcima kao vektorima. Tijekom Hladnog rata, programi su istraživali mogu li se krpelji, komarci i drugi prijenosnici koristiti za širenje bolesti među populacijama. To nije nagađanje – to je dokumentirana povijest.

Što otežava potpuno odbacivanje ovog otkrića. Naravno, vlasti se nisu oglasile, a uobičajena objašnjenja ostaju utemeljena na uobičajenom priručniku: pogrešno identificirani otpad, ilegalno odlaganje otpada ili prijevara osmišljena za klikove. Ali to ne objašnjava razmjere. Ili zadržavanje. Ili zašto bi itko uopće premještao toliko krpelja. I definitivno ne objašnjava kako bolest koja učinkovito eliminira crveno meso iz ljudske prehrane tiho raste u isto vrijeme kada globalne elite javno zagovaraju upravo taj ishod”.

Entomološko ratovanje, odnosno korištenje kukaca kao oružja nije suvremeni koncept. Poznato je još od drevnih civilizacija poput Grka, Rimljana i Kineza koji su koristili insekte poput pčela i stršljena kako bi ometali i dezorganizirali neprijateljske snage. Tijekom Drugog svjetskog rata nacistička Njemačka razmatrala je mogućnost masovne proizvodnje i širenja krumpirove zlatice radi uništavanja neprijateljskih usjeva, iako nema dokaza da je taj plan ikada proveden u praksi.

Tijekom Hladnog rata SAD i Sovjetski Savez ulagali značajna sredstva u istraživanje mogućeg korištenja insekata poput komaraca, buha i krpelja kao mogućih prijenosnika patogena. Sovjetski programi uključivali su istraživanja širenja bolesti među stokom i uništavanja usjeva, dok je američka vojska tijekom 1950-ih provodila terenske eksperimente sa zaraženim komarcima i buhama kako bi proučila njihovu učinkovitost kao prijenosnika bolesti poput malarije, žute groznice i denge. Ovi su programi povijesno dokumentirani i ne predstavljaju dokaz da se danas takve aktivnosti i dalje provode. Bitno je napomenuti da razvoj, proizvodnja i gomilanje biološkog oružja međunarodno zabranjena još od 1975. godine stupanjem na snagu Konvencije o biološkom oružju Ujedinjenih naroda, koju je do danas ratificiralo 183 država.

Zaključno, članak portala Epoha koji sugerira da vlade namjerno šire krpelje kako bi stanovništvo prisilila da smanji konzumaciju crvenog mesa nije točna. Priča o kutijama punim krpelja koje se pronalaze na poljima u Missouriju potekla je od holističke influencerice bez konkretnih izvora, a lokalne vlasti nisu zaprimile ni jednu prijavu takvog slučaja. Alfa-gal sindrom stvarna je, već dugo poznata alergijska reakcija na crveno meso čije se širenje objašnjava klimatskim promjenama, a ne vladinim djelovanjem. Zato tvrdnje portala Epoha ocjenjujemo netočnima.
Facebook
WhatsApp

Uočili ste objavu na društvenim mrežama i želite da provjerimo je li točna? Želite nas upozoriti na netočnu ili manipulativnu izjavu političara? Imate prijedloge, pohvale ili kritike? Pišite nam na [email protected] ili nas kontaktirajte putem Twittera ili Facebooka.