Posljednjih dana na društvenim mrežama ponovno svjedočimo nizu netočnih i neprovjerenih informacija o hantavirusu. Najviše se nagađa o njegovom porijeklu, načinu širenja i opasnosti za javno zdravlje.
Dok jedni u panici prenose dramatične vijesti o opasnim sojevima iz dalekih krajeva svijeta, drugi trijumfalno “dokazuju” kako opasnost uopće ne postoji jer se radi o poznatoj bolesti pod novim imenom.
“Hantavirus nije ‘novi supervirus’, nego stara poznata bolest pod drugim imenom. Ovih dana se u medijima često pojavljuje izraz hantavirus, uz dramatične naslove koji lako stvaraju utisak da se radi o nečemu novom, opasnom i nepoznatom. Međutim, to je klasičan primer senzacionalizma i preterivanja u javnom izveštavanju.
Za ovu bolest sam prvi put čuo još kao dete, i tada se kod nas uvek zvala „mišja groznica“. Ljudi su taj naziv koristili upravo zato što je bio jasan i razumljiv – povezan sa miševima i boravkom u prirodi, starim kućama, podrumima i sličnim mestima“, dio je Facebook statusa objavljenog 8. svibnja 2026. godine (arhiviran ovdje).

“Za razliku od respiratornih virusa koji se lako prenose sa čoveka na čoveka i mogu izazvati pandemije, hantavirus se ne širi na taj način. Infekcija nastaje uglavnom kontaktom sa izlučevinama zaraženih glodara, najčešće u zatvorenim ili zapuštenim prostorima ili pri radu u prirodi. Zato je važno napraviti razliku između stvarnog zdravstvenog rizika i načina na koji se informacije plasiraju u javnosti. Hantavirus nije nova pojava, niti ‘nepoznata opasnost koja preti čovečanstvu’, već stara poznata bolest koja se danas jednostavno opisuje drugačijim, stručnim imenom“, nastavlja korisnik Facebooka u svom statusu.
Nekoliko sličnih statusa cirkulira društvenim mrežama (1, 2), sugerirajući da mediji i zdravstvene organizacije prenapuhuju problem prijenosa hantavirusa, i tvrdeći kako je virus koji se pojavio na kruzeru u južnom Atlantiku isto što i varijanta koja uzrokuje “domaću” mišju groznicu.
Mišju groznicu uzrokuju Puumala i Dobrava
Svake se godine na našim prostorima bilježe pojedinačni ili sporadični slučajevi mišje groznice uzrokovane hantavirusima, odnosno hemoragijske groznice s bubrežnim sindromom (HGBS), a povremeno dolazi i do cikličkih epidemija. Veće epidemije u Hrvatskoj su zabilježene 1995. (preko 150 oboljelih) i 2002. godine (preko 400 oboljelih).
“Klinički manifestnu bolest u Hrvatskoj uzrokuju dvije vrste virusa: Puumala i Dobrava. Težina bolesti varira ovisno o tipu virusa koji je uzrokovao infekciju. Općenito, možemo reći da u Hrvatskoj infekcija virusom Dobrava obično rezultira težom, dok infekcija virusom Puumala blažom do umjereno teškom kliničkom slikom, no postoje i iznimke od ovog pravila. Za potpuni oporavak potrebno je od nekoliko tjedana do čak nekoliko mjeseci”, stoji u informativnom letku Klinike za infektivne bolesti “Dr. Fran Mihaljević”.
Simptomi HGBS-a, koji se javljaju tjedan-dva nakon izlaganja virusu, su iznenadna visoka temperatura, jaka glavobolja, bolovi u leđima i trbuhu te zamućenje vida. U težim slučajevima dolazi do privremenog zatajenja i oštećenja rada bubrega.
Prirodni rezervoar i prenositelji virusa su mišoliki glodavci: šumski, poljski i žutogrli miš te poljska voluharica. Nađu li se ljudi na području njihovog prirodnog žarišta, u određenim okolnostima mogu se zaraziti i razboljeti. Čovjek se zarazi izravnim kontaktom s izlučevinama glodavaca, ali i udisanjem prašine onečišćene izlučevinama. Ta se bolest ne prenosi s čovjeka na čovjeka.
Osobe koje su zbog prirode posla ili rekreativno (šumski radnici, poljoprivrednici, lovci, planinari, izletnici, komunalni djelatnici) učestalo u neposrednom ili posrednom kontaktu s malim divljim glodavcima najizloženiji su njihovu aerosolu pa tako i najizloženiji ovoj zarazi. Čovjek se također može zaraziti i u zatvorenim prostorima u kojima mogu boraviti glodavci te se može stvoriti velika koncentracija uzročnika u prašini (podrumske prostorije, garaže, tavani, ostave), pojašnjava Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ).
Andski virus: u rijetkim slučajevima prijenos s čovjeka na čovjeka
Hantavirusi (kojih ima preko 20 vrsta) uzrokuju i drugačije bolesti, primjerice hantavirusni plućni sindrom (HPS) – rijetku, ali iznimno tešku i potencijalno smrtonosnu respiratornu bolest. Započinje kao bolest slična gripi, a za nekoliko dana nastaje nekardiogeni edem pluća.
Jedan od sojeva uzročnika HPS-a je Andski virus i on je odgovoran za epidemiju na brodu MV Hondisu u kojoj su već umrle tri osobe. Glavni rezervoari virusa su, kao i kod mišje groznice, zaraženi glodavci.
HZJZ objašnjava kako je Andski virus specifičan po tome što je jedini hantavirus za koji je u rijetkim slučajevima opisan prijenos s čovjeka na čovjeka. Dosadašnji podaci pokazuju da se takav prijenos uglavnom događa među osobama koje su bile u vrlo bliskom i produljenom kontaktu s oboljelim osobama.
“Važno je naglasiti da u Europi ne postoji prirodni rezervoar Andes virusa, odnosno vrste glodavaca koje prirodno održavaju ovaj virus u okolišu. Stoga se ne očekuje unos Andes virusa u populacije europskih glodavaca niti uspostava trajnog lanca prijenosa s glodavaca na ljude u Europi”, piše HZJZ.
Unatoč ozbiljnosti bolesti, stručnjaci naglašavaju kako razloga za paniku nema. Vodeće svjetske zdravstvene organizacije pristupaju tom zdravstvenom problemu s oprezom, ali ne raspiruju zabrinutost. Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) naglašava da nema znakova da se radi o ranoj fazi pandemije. Postojeće mjere javnog zdravstva, uključujući praćenje kontakata, izolaciju i nadzor, ozbiljno su shvaćene i mogu učinkovito prekinuti lance prijenosa, priopćio je WHO.
Prijavite se na besplatni tjedni newsletter: FAKTUALNO
Prijavom pristajete na Uvjete korištenja i Politiku privatnosti.
Također, kako je za N1 objasnila HZJZ-ova epidemiologinja Iva Pem Novosel, zaraza se ne prenosi lako poput gripe ili koronavirusa. Najveći rizik, prema njoj, imaju osobe koje su bile u izravnom fizičkom kontaktu s oboljelima: članovi obitelji, partneri ili zdravstveni djelatnici koji skrbe o zaraženima.
“Recimo, kad bi netko od tih sad putnika [s kruzera MV Hondius] došao u Hrvatsku, onda bi eventualno mogao biti izvor, ali opet samo za svoje bliske kontakte. Zaista se ne očekuje da bi se sad taj virus mogao proširio u nekom velikom broju.” istaknula je Pem Novosel.
Zaključno, hantavirus ne označava samo jedan virus, već veliku skupinu različitih virusa koje prenose glodavci. Ključna razlika između Andskog virusa i virusa koji uzrokuju mišju groznicu leži u načinu prijenosa, geografskoj prisutnosti i organima koje napadaju. Također, za razliku od većine hantavirusa, andski se virus može se prenositi i među ljudima. Stoga ocjenjujemo da analiziranom Facebook statusu nedostaje kontekst.






