Privatna korisnica Facebooka je prenijela status (arhiviran ovdje) u kojem se tvrdi da Europska unija obavezuje države članice da povećaju iznose poreza u svojim zemljama kao i da je šef NATO-a Mark Rutte tražio veća izdvajanja za Ukrajinu. Njezin status (arhiviran ovdje) od 11. lipnja prenosimo u cijelosti:
“Ako ste se pitali zašto EU, između ostalog, daje naloge zemljama članicama za sve većim oporezivanjem svoj državljana.
Glavni tajnik NATO-a Rutti fruti koji kao u Hitchcockovom “Psiho” još uvijek živi sa svojom majkom, upravo je izjavio da ni 90 milijardi koje je odobrila EU, ni 109 milijardi koje je dijagnosticirao Wall Street Journal, niti bilo koji drugi iznos od milijardi neće biti dovoljan za zadovoljavanje “financijskih potreba” Ukrajine. Zato poziva na neodređeno trajno oporezivanje od 0,25% gospodarskog učinka svih država EU i NATO-a. Za Njemačku bi to bilo dodatnih 10 – 12 milijardi eura godišnje, za cijeli EU oko 50 milijardi…”
EU ne može nametati poreze državama članicama
Europska unija, kao što se navodi na internetskim stranicama EU, ne može nametati i ne nameće poreze građanima ili tvrtkama. Ta odgovornost leži isključivo na pojedinačnim državama članicama. To znači da visinu poreza koji plaćaju Europljani, određuju njihove vlastite nacionalne vlade. EU nema ovlasti za uvođenje ili naplatu poreza, kao ni za “davanje naloga zemljama članicama”.
Glavni fokus porezne politike EU-a, navodi se na stranicama Europske unije, je nesmetano funkcioniranje jedinstvenog tržišta, tj. osiguravanje da porezne barijere ne ometaju prekograničnu gospodarsku aktivnost i da se izbjegava narušavanje konkurencije. Cilj je osigurati da građani i poduzeća nemaju poteškoća s dvostrukim oporezivanjem, narušavanjem konkurencije, traženjem povrata poreza i dobivanjem informacija o poreznim pravilima u odnosu na druge države članice.
Kao što je naglašeno na stranicama Porezne uprave, svaka država članica EU-a ima slobodu u kreiranju svog poreznog sustava, s naglaskom na zabranu uvođenja štetnih poreznih mjera na račun drugih država članica. “Politiku oporezivanja određuju samostalno države članice te je na razini EU-a usklađen samo onaj dio poreza koji je vezan uz jedinstveno tržište, kako bi svi gospodarski subjekti diljem EU-a imali ravnopravne uvjete u tržišnoj utakmici. Obveza usklađivanja postoji na području neizravnih poreza, tj. poreza na dodanu vrijednost te trošarina na energente, duhanske proizvode i alkoholna pića. Za te proizvode određuju se minimalne stope poreza, u interesu poštenog tržišnog natjecanja”, objašnjava se.
Velike države protiv Rutteova prijedloga
Kao argument za svoju tvrdnju da “EU daje naloge članicama za većim oporezivanjem”, privatna korisnica je navela zahtjev glavnog tajnika NATO-a Marka Ruttea za “neodređeno trajno oporezivanje od 0,25% gospodarskog učinka svih država EU i NATO-a”. Prvo treba objasniti da su NATO i EU odvojeni savezi država s odvojenim institucijama te da pojedine članice EU-a nisu u članstvu NATO-a pa tako glavni tajnik NATO-a na sastancima toga saveza ne može predlagati ništa što će se odnositi na sve države EU.
Istina je da je Mark Rutte predložio NATO saveznicama na zatvorenom sastanku krajem travnja izdvajanje najmanje 0,25 posto svog BDP-a za vojnu pomoć Kijevu, no prijedlog je odmah naišao na otpor. Kako piše Politico, navodno je Rutte iznio ovu ideju nakon što se nekoliko država članica pobunilo da za pomoć Kijevu izdvajaju više od drugih. Prema istraživanju vodećeg njemačkog ekonomskog instituta, Kiel Institute for the World Economy (IfW) – Institut za svjetsku ekonomiju Kiel, najviše izdvajaju nordijske zemlje, baltičke zemlje, Nizozemska i Poljska. Isti podaci pokazuju da su njihova izdvajanja već dosegnula ili premašila prag od 0,25 posto BDP-a.
Međutim, izvori iz NATO-a su za Politico otkrili da su se Francuska i Velika Britanija odmah usprotivile toj ideji. U svibnju je Rutte priznao da njegov plan nema dovoljnu potporu među članicama, a prema informacijama iz NATO-a protiv izdvajanja od 0,25 posto BDP-a su Velika Britanija, Francuska, Španjolska, Italija i Kanada. Budući da se u NATO-u sve ključne odluke donose jednoglasno, protivljenje nekoliko velikih članica dovoljno je da se plan blokira.
Povećanje obveznog izdvajanja za Ukrajinu na 0,25 posto BDP-a zemalja saveznica prvi je spomenuo ukrajinski ministar energetike i bivši premijer Denis Šmihal na sastanku ministara obrane i drugih visokih dužnosnika u Bruxellesu prošle godine.
U ožujku je šef NATO-a predstavio izvješće prema kojem su sve članice NATO-a po prvi put ispunile cilj iz 2014. – da na obranu troše najmanje 2 posto BDP-a. No, na summitu Saveza u Haagu prošle godine donesena je odluka o povećanju izdvajanja za obranu na 5 posto BDP do 2035. godine – 3,5 posto za čisto obrambene izdatke i dodatnih 1,5 posto za infrastrukturu koja ima dvojnu namjenu, civilnu i obrambenu. Potvrdu ovog cilja Rutte očekuje na novom summitu koji će se uskoro, 7. i 8. srpnja, održati u Ankari, kad se očekuje i konačan rasplet i potvrda o odbijanju 0,25 posto BDP-a za vojnu pomoć Kijevu.
Zaključno, nije točno da Europska unija daje naloge zemljama članicama o visini poreza u njihovim zemljama. EU nema ovlasti za uvođenje ili naplatu poreza, ta odgovornost leži isključivo na pojedinačnim državama članicama. Također, prijedlog o izdvajanju najmanje 0,25 posto BDP-a za potporu Ukrajini, koji je iznio glavni tajnik NATO-a Mark Rutte, odnosi se na članice tog vojno-političkog saveza, a ne na sve države Europske unije. Zbog toga ocjenjujemo da statusu nedostaje kontekst o poreznoj politici EU i ovlastima glavnog tajnika NATO-a.
