Mjesec dana nerada

Petar Vidov

U ponedjeljak 22. veljače proći će točno mjesec dana otkad je Sabor ukazao povjerenje vladi Tihomira Oreškovića. U tom je periodu koalicijska vlada HDZ-a, MOST-a i stranke Milana Bandića održala četiri sjednice – na kojima nije učinjeno skoro pa ništa.

Najbolje to odražava dnevni red aktualne sjednice Sabora, koja će trajati do 26. veljače. Izabrani zastupnici za sada se prvenstveno bave raspravama o zaostalim izvješćima o radu i revizijskim nalazima raznih institucija, koji se uglavnom odnose na pretprošlu godinu.

Ničim drugim praktički se i ne mogu baviti, s obzirom da je Oreškovićeva vlada u prvih 30 dana Saboru poslala tri zakonska prijedloga, od kojih je samo jedan bio sadržajno relevantan, dok druga dva služe tek tehničkom i terminološkom usklađivanju.

S prve sjednice je Vlada u Sabor poslala Prijedlog Zakona o uskrati isplate uvećanja plaća po osnovi ostvarenih godina radnog staža, kojim je državnim službenicima i treću uzastopnu godinu trebalo zamrznuti uvećanje plaća od 4, 8, i 10 posto po osnovi ostvarenog radnog staža. No, ovaj zakon do saborske rasprave nikad nije ni došao i to zato što se pokazalo da je protuustavan.

Zakoni i amandmani za mijenjanje naziva

Prvi zakon kojeg je nova Vlada RH uspjela progurati kroz Sabor je Prijedlog zakona o izmjeni zakona o upravljanju i raspolaganju imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske. Doduše, ne poteškoća. Ovaj zakon mogao je doduše biti donesen i ranije (izglasan je u petak 19. veljače), da se ministar gospodarstva Tomislav Panenić (MOST) 9. veljače pojavio – kao što je trebao – na sjednici saborskog odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav (Večernji list). Na predlagatelju zakona je, naime, obveza da zastupnicima obrazloži zbog čega su zakonske izmjene upućene u proceduru.

Nakon što smo apsolvirali formu, red je da se pozabavimo i sadržajem prve, dugo iščekivane zakonske izmjene koju je Sabor donio po prijedlogu Oreškovićeve vlade. Kompletnu proceduru je, naime, trebalo proći da bi se u 45. članak postojećeg zakona uvela odredba prema kojoj će u Vladinom Povjerenstvu za upravljanje strateškim trgovačkim društvima sjediti “potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske kojeg odredi Vlada Republike Hrvatske”. Do sada je, naime, u zakonu stajalo da ta konkretna fotelja pripada potpredsjedniku Vlade RH zaduženom za gospodarstvo, ali “reformska vlast” HDZ-a i MOST-a takvu poziciju u Oreškovićevom kabinetu nije predvidjela. A s obzirom da nema potpredsjednika za gospodarstvo, trebalo je i promijeniti zakon kako bi Povjerenstvom za upravljanje strateškim trgovačkim društvima mogao ravnati jedan od dvoje postojećih potpredsjednika Vlade – Tomislav Karamarko ili Božo Petrov.

No, ni ta se solucija nije pokazala dovoljno dobrom pa je Vlada RH tjedan dana nakon što je 4. veljače Saboru uputila izvorni prijedlog zakonskih izmjena isti dopunila amandmanom kako bi u Povjerenstvu za upravljanje strateškim firmama ipak mogla sjediti oba postojeća potpredsjednika Vlade – i Karamarko, i Petrov. Jednom će pripasti funkcija predsjednika povjerenstva, drugi će biti njegov zamjenik.

Sadržajno vrlo sličan je i drugi Vladin zakonski prijedlog koji je stigao do saborskih klupa – Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o strateškim investicijskim projektima Republike Hrvatske. Iz ovog je zakona također trebalo izbaciti nepostojećeg potpredsjednika Vlade za gospodarstvo, a kako bi na čelu Povjerenstva za procjenu i utvrđivanje prijedloga strateških projekata sjedio jedan od dvojice postojećih predsjednika.

Barem je tako bilo izvorno zamišljeno, dok zastupnik MOST-a Maro Kristić nije predložio amandman kojim bi se u zakon uvele i odredbe prema kojima potencijalni investitor mora dokazati da nije pravomoćno osuđen za kaznena djela iz sfere gospodarskog poslovanja. Dodatni amandman na zakon stavio je i saborski Odbor za zakonodavstvo, predloživši da se u čitavom tekstu zakona izraz “odluka o stavljanju izvan snage” zamijeni izrazom “odluka o poništenju”. Bila je to, dodajmo, reakcija na izvorni zakonski prijedlog kojim je Vlada RH predložila istu stvar, ali ne u čitavom tekstu zakona, već samo u 9. i 11. članku.

Vlada i dalje kadrovira

S obzirom da opipljive zakone evidentno nije donosila, potrebno je odgovoriti i na pitanje čime se Vlada RH u svojih prvih mjesec dana bavila? Uglavnom kadroviranjem, ali tek s djelomičnim uspjehom. Pozicija ministra branitelja i dalje je upražnjena nakon ostavke Mije Crnoje, jedini ministar koji ima zamjenicu je Zlatko Hasanbegović, a u ministarstvima nedostaje još i pozamašan broj pomoćnika.

Mimo kompletiranja državnog vrha, Vlada RH do sada se uglavnom bavila tek naslijeđenim tehničkim pitanjima. Na prvoj sjednici su tako primjerice donesene odluke o pružanju humanitarne pomoći u Siriji i dozvoli oružanim snagama država saveznica da prijeđu granicu radi zajedničkih vježbi, na drugoj sjednici na dnevnom redu bilo je između ostalog potvrđivanje Poslovnika Povjerenika za informiranje, na trećoj sjednici se raspravljalo o usklađivanju s europskom pravnom stečevinom, na četvrtoj sjednici odlučivalo se o osnivanju partnerskih vijeća za Jadransku i Kontinentalnu Hrvatsku…

Reforma za idući mandat

Nužno se na koncu postavlja pitanje gdje su u svemu tome obećane reforme? Na dnevnom redu Sabora zasad je tek jedna, sadržana u Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o pravima i dužnostima zastupnika u Hrvatskom saboru. Radi se o zakonskom prijedlogu kojeg u proceduru nije uputila Vlada RH, već ga je pokrenuo Klub zastupnika MOST-a, a kojim se traži da se zastupnicima oduzme pravo na naknadu plaće nakon prestanka obnašanja zastupničke dužnosti.

Prema postojećem zakonu, podsjećamo, zastupnici po isteku mandata imaju pravo šest mjeseci primati punu plaću, a narednih šest mjeseci iznos u visini od 50 posto plaće. MOST je izvorno tražio da se to pravo oduzme već zastupnicima aktualnog, osmog saziva Sabora, da bi u petak 19. veljače uložili amandman u kojem stoji da će se ova zakonska odredba, ukoliko uopće bude izglasana, primjenjivati tek na zastupnike narednog, devetog saborskog saziva.


Iz kategorije "Obećanja"