“Taj prijedlog zakona koji je izglasan po hitnom postupku u dnevni red Sabora je protuustavan. Ustavni sud je bio vrlo jasan vezano oko svog rješenja te je izričito rekao da se u ovoj godini naprosto više ne može odgađati realizacija prava koja proizlaze iz potpisanih kolektivnih ugovora i da Vlada mora naći sredstva kojima će se poštivati ono što piše u kolektivnom ugovoru”, izjavila je SDP-ova saborska zastupnica Gordana Sobol (Tportal).
Tim riječima Sobol je komentirala Prijedlog Zakona o uskrati isplate uvećanja plaća po osnovi ostvarenih godina radnog staža, a koji je vlada Tihomira Oreškovića u Sabor uputila sa svoje prve sjednice. Ukoliko bi ovakav prijedlog Zakona dobio većinu glasova u Saboru, državnim službenicima bilo bi uskraćeno pravo na postotno uvećanje plaća od 4, 8, i 10 posto po osnovi ostvarenog radnog staža do kraja 2016. godine.
“Obzirom da je u prvom tromjesečju Republika Hrvatska na privremenom financiranju, a da će se rashodi za zaposlene u Državnom proračunu za preostalo razdoblje 2016. godine, za koje se sredstva osiguravaju iz izvora financiranja opći prihodi i primici, doprinosi za obvezna osiguranja te namjenski primici od zaduživanja, morati planirati u iznosu manjem no što je to bilo planirano u 2015. godini, primjenu ove mjere neophodno je produžiti za preostalo razdoblje 2016. godine”, navela je Vlada u obrazloženju svog zakonskog prijedloga.
Ustavne osnove za donošenje ovakvog Zakona, prema tekstu Vladinog prijedloga, sadržane su u odredbi članka 2., stavka 4. podstavka 1. i članka 56., stavka 1. Ustava RH, koji propisuju da “Hrvatski sabor ili narod neposredno, samostalno, u skladu s Ustavom i zakonom, odlučuje o uređivanju gospodarskih, pravnih i političkih odnosa u Republici Hrvatskoj”, te da “svaki zaposleni ima pravo na zaradu kojom može osigurati sebi i obitelji slobodan i dostojan život”.
Ustavni sud: Intervencije u prava iz kolektivnih ugovora moraju imati jasan rok trajanja
Sobol se međutim poziva na odluku koju je Ustavni sud donio 30. ožujka 2015. godine. Tada je Ustavni sud odbacio prigovore sindikata na identičan zakon kojeg je bivša Vlada donijela 2014. godine pa zatim i produžila njegovu primjenu na 2015. godinu. No, istovremeno je Ustavni sud upozorio vlast kako se radi o odluci koja se ne bi smjela dodatno produživati jer bi to predstavljalo ugrozu načela pravne sigurnosti, pravne izvjesnosti i pravne predvidljivosti.
“Međutim, Ustavni sud dužan je naglasiti i sljedeće: eventualno daljnje opetovano produljivanje trajanja mjere propisane ZUPUP-om moglo bi dovesti do toga da se sama mjera, ponovljenim intervencijama državne vlasti, iz iznimne i privremene zapravo pretvori u trajniju odnosno trajnu, s neizvjesnim rokom njezina prestanka. Time bi se i cijeli problem vezan uz ‘uskratu’ povlastica na uvećanje plaće od 4, 8 i 10 posto po osnovi ostvarenih godina staža zaposlenima u državnim i javnim službama pretvorio u prvom redu u problem ostvarenja vladavine prava, osobito načela pravne sigurnosti, pravne izvjesnosti i pravne predvidljivosti, s kojim je najuže povezan i problem vjerodostojnosti obnašanja vlasti te povjerenja građana u nju.
Ustavni sud u tom smislu upozorava na nužnost odgovornog pristupa državnih vlasti kad je riječ o zakonskim intervencijama u materijalna prava koja proizlaze iz kolektivnih ugovora. Te intervencije uvijek moraju pratiti jasnoća, preciznost, izvjesnost i predvidljivost njihova trajanja, kako bi pogođeni adresati bili u mogućnosti prilagoditi im svoje vlastito ponašanje i svoja očekivanja”, stajalo je tada u odluci Ustavnog suda.
Upravo u ovoj odluci Ustavnog suda vjerojatno treba tražiti razlog zbog kojeg je prijedlog Zakona povučen s dnevnog reda Sabora jer “Vladi treba još vremena” (Večernji list).
