Zbrka oko kurikularne reforme

Sanja Despot

Nastavit ćemo kurikularnu reformu – obećao je HDZ u svom predizbornom programu, svjestan činjenice da su nekoliko mjeseci ranije radi obrazovanja na ulice glavnog zagrebačkog trga, ali i  niza drugih gradova, izašli deseci tisuća ljudi te da bi to pitanje moglo biti važna tema uoči izbora.

„Nastavit ćemo s reformom sustava odgoja i obrazovanja u čije središte stavljamo razvoj svakog djeteta i učenika, osposobljavnje djece, mladih i odraslih za cjeloživotno učenje te prilagođavanje promjenama u svim područjima života. Kurikularna reforma i njezin nastavak osnova su kvalitetnih promjena i procesa modernizacije u sustavu odgoja i obrazovanja koji se u Hrvatskoj moraju dogoditi“, navodi se, uz dodatak kako se o toj temi mora postići širi društveni dogovor.

Proces reforme je zaustavljen

Provođenje cjelovite kurikularne reforme zacrtano je u Strategiji obrazovanja, znanosti i tehnologije na kojoj je 130 stručnjaka sa svih područja radilo dvije godine i koja je 2014. u Saboru prihvaćena bez glasa protiv.

Taj dokument navodi kako je za provedbu Strategije zaduženo Posebno stručno povjerenstvo. Na čelu tog povjerenstva još uvijek je profesor Neven Budak.

Tadašnji mirnistar obrazovanja i znanosti Vedran Mornar inzistirao je, potvrdio je Budak na prošlotjednom okruglom stolu organiziranom u sklopu Human Rights Film Festivala, da se užurbano krene u rad na provedbi kurikularne reforme kako Strategija ne bi ostala još jedan u nizu mrtvih dokumenata, dok se na drugim dijelovima Strategije nije ništa radilo. Na osnovi javnog poziva formirana je Ekspertna skupina za provedbu cjelovite kurikularne reforme (na javni poziv za voditelja skupine javio se samo Boris Jokić) i krenulo se u intenzivan rad koji je, kao što je poznato, stopiran tijekom vlade Tihomira Oreškovića.

„Oreškovićeva vlada u potpunosti nas je ignorirala“, potvrdio je Budak. Tijekom rada te vlade, voditelja  povjerenstva Nevena Budaka na razgovor nijednom nije primio tadašnji ministar znanosti, obrazovanja i sporta Predrag Šustar, a niti premijer Orešković – iako službeno Povjerenstvo djeluje pri kabinetu premijera. Nakon formiranja nove Vlade, s Budakom se jednom sastao novi ministar znanosti i obrazovanja Pavo Barišić, ali nije mu imao puno toga za reći s obzirom da čeka hoće li novi premijer Andrej Plenković potvrditi Budakovo povjerenstvo.

„Proces reforme je zaustavljen“, ocjena je voditelja Povjerenstva Budaka koji kaže da se on još uvijek nalazi na čelu Povjerenstva samo zbog činjenice da nije razrješen, ali da se zapravo ne događa ništa.

Jokić: Nitko me nije kontaktirao

Prilikom preuzimanja dužnosti ministra Pavo Barišić je najavio kako će se nastaviti s otpočetim reformama, uključujući kurikularnu reformu, zbog čega će, kazao je, na razgovor pozvati akademika Vladimira Paara (velikog protivnika Cjelovite kurikularne reforme koji radi na svojoj inačici reforme), Borisa Jokića te voditelje Povjerenstva za unapređenje reforme odgoja i obrazovanja formiranog u vrijeme Šustara Matka Glunčića i Dijanu Vican. To se nije dogodilo.

“Nitko me nije kontaktirao. Nikakvih službenih kontakata između mene i predstavnika nove Vlade nije bilo“, kazao je Boris Jokić za Faktograf, demantirajući da je uključen u bilo kakav novi dijalog za nastavak kurikularne reforme.

Povjerenstvo za unapređenje odgoja i obrazovanja koje je nakon pada Oreškovićeve vlade formirao ministar Šustar predalo je početkom studenog novom ministru svoju analizu Cjelovite kurikularne reforme u kojoj potiru sve što je napravljeno i zalažu se, zapravo, tek za kratkoročne korake, poput uvođenja strukovnog obrazovanja za ona zanimanja za koja znamo da će biti zapošljiva u EU i Hrvatskoj. „Naš sustav nije toliko loš da bi trpio eksperimente, ne trebaju nam skupi eksperimenti“, izjavila je predsjednica tog povjerenstva Dijana Vican. Prilikom istog susreta ministar Barišić je najavio kako „već sljedećeg tjedna ide s konkretnim akcijskim planom kojim će se nastaviti reforma cjelovite naobrazbe“.

Od tada je prošlo više od mjesec dana, a da akcijski plan nismo vidjeli. Isti akcijski plan ministar je najavio i tijekom aktualnog prijepodneva u Saboru 23. studenog.

Prilično jasan znak da se odustalo od reforme kakva je bila zamišljena Strategijom i zbog koje su ljudi izašli na ulice je činjenica da su za državne tajnike u Ministarstvu znanosti i obrazovanja potvrđeni ljudi koji su reformu opstruirali. Na mjesto državnih tajnika imenovani su Hrvoje Šlezak, član Hrasta  i Matko Glunčić koji se od ove nedjelje u nizu bisera može pohvaliti i izjavom da su za loše rezultate hrvatskih učenika na međunarodnim testovima kriva djeca iz redova nacionalnih manjina i djeca s posebnim potrebama. U istom nastupu na N1 Glunčić je naglasio da je kurikularna reforma „samo jedan od 38 ciljeva Strategije obrazovanja“ i da njenom provedbom ne bi bili ostvareni neki značajniji pomaci s obzirom da će ona samo „prebaciti sadržaje učenja u ishode učenja“ čime se, smatra on, ništa ne postiže. Glunčić naglasak stavlja na opremanje škola i kabineta, naročito onih iz STEM područja.

Budak raspisuje poziv za Ekspertnu skupinu

S obzirom da se još uvijek formalno nalazi na čelu Povjerenstva koje je predviđeno Strategijom, Budak je krajem prošlog tjedna najavio kako ide u raspisivanje novog javnog poziva ili natječaja za formiranje nove Ekspertne skupine za provođenje kurikularne reforme. Ne zna hoće li takav njegov potez prihvatiti i Ministarstvo znanosti i obrazovanja. Na pitanje plaši li se da bi novu Ekspertnu skupinu mogli pokušati preuzeti protivnici započete reforme, Budak kaže kako na to pitanje nitko sa sigurnošću ne može odgovoriti. Upozorava ipak kako će  biti raspisani jasni i zahtjevni kriteriji po kojima za voditelja skupine neće moći biti imenovana osoba koja nema iskustvo vođenja projekata iz područja obrazovanja te da bi u skupinu trebali biti imenovani i stručnjaci iz područja društveno-humanističkih znanosti i sa STEM područja, odnosno oni koji imaju iskustvo rada u školama. Takvih koji bi odgovarali strogim uvjetima za voditelja skupine u ovoj zemlji nema baš puno.

Nova Vlada, ako i naginje tumačenjima akademika Paara o pogubnosti promjena, poništenjem postojeće Strategije imala bi problema s povlačenjem predviđenih sredstava za obrazovanje iz europskih fondova, s obzirom da se projekti baziraju na prihvaćenoj Strategiji.

Europska komisija u svom redovitom Pregledu obrazovanja i osposobljavanja detaljno analizira zašto je hrvatsko školstvo ispod prosjeka EU i ispod zacrtanih ciljeva Unije. Pohvalnim riječima opisuje i Strategiju i kurikularnu reformu i mobilizaciju javnosti za njenu provedbu pa potom izražava žaljenje što je zbog političkih i ideoloških prijepora sudbina reforme postala neizvjesna. Možda će Komisija uvjeriti našeg Europi sklonog premijera da su promjene nužne?

 

*U mjesecima nakon pisanja ovog teksta dogodio se niz događaja, imenovanja i razrješenja poslije kojih i dalje nije jasno hoće li se ili ne nastaviti kurikularna reforma.

Najprije je 30.1.2017. imenovano novo Stručno povjerenstvo za provedbu Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije na čelu s Dijanom Vican. U prilično netransparentnom postupku na čelo Ekspertne radne skupine postavljena je konzervativna Jasminka Buljan Culej.  Prvog lipnja, na obljetnicu prošlogodišnjeg skupa, u Zagrebu je ponovo održan prosvjed za potporu kurikularnoj reformi. Uslijed razlaza s MOST-om, Plenković je ušao u koaliciju s HNS-om koji je taj savez uvjetovao provođenjem kurikularne reforme i na mjesto ministra znanosti i obrazovanja umjesto Pave Barišića predložio nestranačku Blaženku Divjak, pobornicu provođenja reforme. Novi ministri potvrđeni su u lipnju, a mjesece poslije toga obilježili su sukobi na relaciji Vican-Divjak koji su amortizirani premijerovom najavom da će on voditi Stručno povjerenstvo za provedbu strategije. Obraćajući se Saboru povodom godine dana Vlade, premijer Plenković je ustvrdio kako se reforma nastavlja te da od iduće godine kreću pilot projekti. S obzirom na njegovom inzistiranju kako treba „uvažiti i pomiriti različita stajališta“ pitanje je koliko će ta reforma biti slična onoj kakva je zamišljena, ali za sada, prije svega zbog ovisnosti HDZ-a o HNS-u, mičemo ocjenu „prekršeno“ te ostavljamo ovo obećanje neocijenjenim.


Iz kategorije "Obećanja"