Nova etička kultura Hrvatskih studija (2)

Stela Jurišić, Paulina Mlinarić, Petra Miloš, Lana Radusin

U vrednovanju nekog fakulteta, sastavnice Sveučilišta ili odjela jedan od glavnih faktora svakako je izdavački i znanstveni rad ustanove i njezinih zaposlenika. Akademski kredibilitet i znanstveni rad okosnica su vrednovanja nekog fakulteta. Na Hrvatskim studijima, postoje upitnici nad radovima nekih od profesora.

Prije nekoliko godina znanstveni radovi profesora Hrvatskih studija uvelike su pridonosili ugledu te sastavnice Sveučilišta, iako to nije samo po sebi bilo dovoljno da Studijima osigura status fakulteta. Danas pak, pročelnik Studija prof.dr.sc. Mario Grčević uz rektora Damira Borasa najavljuje ostvarenje tog iščekivanog statusa u novom / starom profilu ustanove orijentirane na sve hrvatsko i uz nove / stare profesore Antu Čovića i Pavu Barišića. Oni su se na Hrvatske studije vratili bez pretjerane ceremonije, ali uz poneku zamjerku njihovom akademskom radu. Zanimljivo, obojica su ih zaradili zahvaljujući optužbama iz svoje filozofske zajednice i to od strane profesora koji su dio svojih karijera proveli na Hrvatskim studijima.

Foto: Hrvatski studiji

Jedan od njih, dr. sc. Pavel Gregorić, otvoreno komentira tu činjenicu: „Prije točno dvije godine izglasana je obustava upisa na studij filozofije jer, kako je to objasnio rektor Boras, ‘on nema budućnost’. Nakon što su otišli nepodobni nastavnici koji su još 2011. godine podnijeli etičke prijave protiv Čovića, Barišića i Kukoča (a prije toga i Radmana), ondje su zaposleni upravo ti nastavnici i odjednom studij filozofije opet ima budućnost. Radi se o grupi znanstvenika koje već desetljećima vežu zajednički interesi i niski etički standardi, na što smo višekratno upozoravali.“

Četvorica su spomenutih nepodobnih nastavnika 2011. pokrenuli dio ove sage kada su prijavili Antu Čovića, Lina Veljaka i Branka Despota „zbog neetičnog postupka iznošenja lažnih podataka o radovima dr.sc. Ante Čovića“ pomoću kojih je napredovao u zvanju. Točnije, profesora su Čovića optužili da su njegovi radovi višestruko vrednovani prilikom izbora u zvanje, a Veljaka i Despota optužili su da su mu izravno pogodovali kao članovi stručnog povjerenstva u tim izborima.

Etičko povjerenstvo Filozofskog fakulteta presudilo da je Čović prekršio kodeks

Sveučilište u Zagrebu osnovalo je etičko povjerenstvo da razmotri slučaj, no oni su odgovornost odluke prebacili na povjerenstvo odgovarajuće sastavnice, u ovom slučaju Filozofskog  fakulteta. Krajem 2017. godine, sad već privatno tuženi zbog klevete, filozofi Davor Pečnjak, Tomislav Janović, Pavel Gregorić i Tomislav Bracanović  prijavu prosljeđuju na Filozofski fakultet gdje je dekanica Vesna Vlahović Štetić pokrenula postupak pred Etičkim povjerenstvom Fakulteta.

Foto: Hrvatski studiji

Etičko povjerenstvo preporučilo je razmatranje stegovne odgovornosti u tom slučaju 9. srpnja 2018., a isti dan, na Etičkom savjetu Sveučilišta, koordinator Savjeta Ante Čović pak obrazlaže predložene izmjene Etičkog kodeksa. Među njima su mogućnost žalbe Etičkom savjetu, mogućnost za retroaktivan žalbeni postupak kojim se otvaraju vrata za žalbu na bilo koje mišljenje etičkih povjerenstava te se navodi kako povjerenstva moraju provjeriti navode iz zahtjeva iako nemaju istražne ovlasti. Prema zapisniku, dio kojeg objavljuje Srednja.hr, nakon komentara prof.dr sc. Alana Uzelca, Čović je branio brzinu predlaganja promjena i inzistirao na glasovanju za ili protiv, te je bio jedan od zaduženih  za doradu Prijedloga izmjena. Prof. Uzelac poslije je, kao jedini protivnik promjenama Etičkog kodeksa u Etičkom savjetu Sveučilišta, zamijenjen novim članom Savjeta, Hrvojem Jurićem.

Kako je tog, za etiku bogatog, dana u srpnju Etičko povjerenstvo Filozofskog fakulteta svoja mišljenja donosilo na osnovu Etičkog kodeksa Sveučilišta iz 2007. godine i navode iz prijava nije moralo samostalno istraživati (kako bi nalagao novi Etički kodeks) očitovalo se o Čovićevu izboru u redovitog profesora u trajnom zvanju 2010. na temelju njima dostavljenih informacija.

U mišljenju Etičkog povjerenstva stoji kako je prof.dr.sc. Ante Čović povrijedio Etički kodeks Sveučilišta. Profesor Čović je kao novu publikaciju za izbor u zvanje naveo prijevod knjige „Etika i bioetika“ iako se u prethodnim izborima za napredovanje u zvanju već vrednovalo preko pedeset posto njezina sadržaja. Etičko povjerenstvo zaključilo je da „je riječ o krupnom i opetovanom kršenju spomenute svrhe i načela Etičkog kodeksa Sveučilišta“.

Ustavni sud osporava autonomiju Sveučilišta

Fakultetsko vijeće Filozofskog fakulteta u listopadu prošle godine pokrenulo je postupak za oduzimanje znanstveno-nastavnog zvanja prof. dr. sc. Anti Čoviću koji je Etičko povjerenstvo pak tužio Ustavnom sudu i Upravnom sudu u Zagrebu. Upravni sud tužbu je odbacio kao nedopuštenu dok Ustavni sud osporava Ustavom garantiranu autonomiju Sveučilišta ukinuvši mišljenje Etičkog povjerenstva i vraćajući predmet na ponovni postupak.

Valja spomenuti kako je, prije pokretanja tog postupka, na adresu dekanice Filozofskog fakulteta stigao dopis rektora Sveučilišta kojim ju obavještava da bi njezino imenovanje stručnog povjerenstva u provođenju postupka moglo predstavljati zloupotrebu ovlasti. Na temelju njemu dostavljenih dokumenata, rektor Boras zaključio je kako se „prilikom navedenog izbora prof. dr. sc. Ante Čovića u cijelosti poštovao Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju“. Kako su rektor Boras s jedne strane i Etičko povjerenstvo Filozofskog fakulteta s druge isti slučaj uspjeli tumačiti tako oprečno možemo samo nagađati.

Na sjednici održanoj 13. studenoga 2018. Senat Sveučilišta u Zagrebu donio je Odluku o izmjenama i dopunama Etičkog kodeksa, na temelju prijedloga Etičkog savjeta.

Prorektor se Čović unatoč svim optužbama, sudskim i etičkim peripetijama pridružio kolegi filozofu, profesoru Etike na Hrvatskim studijima Mislavu Kukoču, kao redoviti profesor u trajnom zvanju. Već spomenuta četvorka filozofa njega je prijavila Odboru za etiku u znanosti i visokom obrazovanju. Kako je u rujnu 2017. ekskluzivno objavio portal Srednja.hr, taj Odbor mišljenja je kako su u članku ‘Liberal Philosophy and Globalization’ (Synthesis Philosophica, god. 24, br.1, 2009, str. 65-78) utvrđeni elementi autoplagijata iznošenjem dijelova vlastitih ranijih članaka (‘Liberal democracy and the rule of law. U: Milardović et. al.(ur): The globalization of politics.’ iz 2008. i ‘Democracy and neoliberal globalization. Synthesis Philosophica’ iz 2006.) bez njihova citiranja.

Isti se Odbor očitovao u često izvještavanom slučaju bivšeg ministra obrazovanja Pave Barišića, sada vanjskog suradnika na Hrvatskim studijima. I njega je prijavila ista četvorka, no Odbor je u oba slučaja iznio mišljenje i o njima te kako su stvorili „neprijateljsko radno, nastavno i akademsko okruženje uznemiravanjem“ jer su prijave dostavili na dvanaest adresa.

Kutleša: Tipičan slučaj Ante Čovića

Doc. dr. sc.  Janović, jedini iz četvorke još uvijek u radnom odnosu na Hrvatskim studijima, u razgovoru se s nama osvrnuo na činjenicu kako je „ mjerodavnost mišljenja koje taj Odbor donosi osporena, odnosno ograničena određenim tumačenjem Ustavnog suda. Zašto je i u kojim okolnostima Ustavni sud donio takvo tumačenje, pitanja su koja zahtijevaju široku elaboraciju.“

U društvu prozvanih možemo naći i Zdravka Radmana, redovitog profesora te još jedno ime uz koje se veže nepovoljno mišljenje nekog etičkog odbora, točnije opet Odbora za etiku u znanosti i visokom obrazovanju. Ovo je pak doneseno 2009. i zaključuje kako je Radman u radu objavljenom u časopisu Synthesis Philosophica preuzeo značajan dio drugog članka bez navođenja izvora.

Taj časopis objavio je i sporni rad Mislava Kukoča. Izdaje ga Hrvatsko filozofsko društvo, a od 2006. glavni mu je urednik Ante Čović. Ulogu je preuzeo od kolege Pave Barišića.

Jedan je od sedmorice filozofa koji su podnijeli prijavu protiv Radmana i dr. sc. Stipe Kutleša, bivši vanjski suradnik na Hrvatskim studijima. Svoje mišljenje o pitanju dijela kadra Hrvatskih studija iznio je vrlo jezgrovito: „Onima koji imaju iskustva s akademskom zajednicom i pozorno prate situaciju, ili mlađima koji su čuli o tome što se događalo i događa u akademskoj zajednici u filozofiji prošla tri-četiri desetljeća sve će biti jasno. I svoj akademskoj javnosti je jasno. Ali moć je moć i protiv nje teško možete ostvariti pravdu. […]Sadašnje vodstvo Hrvatskih studija zna kako se vlada. Na sva relevantna mjesta postavi se svoje ljude koji onda odrađuju posao vraćajući dug glavnom šefu za radno mjesto, povlastice i slične stvari. Što vrijedi da je veći dio znanstvene zajednice uvjeren i siguran da postoje plagijatori kada stvar dolazi na krajnje instance u kojima sjede njihovi ljudi koji neće dopustiti nikakve presude. Tipičan slučaj je s Antom Čovićem kojega je Povjerenstvo Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu optužilo za neispunjavanje uvjeta, za krivi izbor u zvanje i sl. Slučaj ide na višu instancu, tj. na Matični odbor gdje su imenovani mnogi Čovićevi ljudi. O Barišiću je sve poznato. Slučaj Radmana o plagiranju prije nekoliko godina nije mogao ni doći na dnevni red sjednice znanstvenog vijeća Instituta za filozofiju gdje je bio zaposlen samo zato jer se preglasavanjem nije dopustilo da se o tome raspravlja. Svi ti ljudi danas su kao umirovljenici (osim Barišića) glavna radna snaga Odjela za filozofiju Hrvatskih studija.“

 

Imate prijedloge, pohvale ili kritike? Uočili ste neku izjavu za koju vjerujete da bi je Faktograf trebao obraditi? Želite nas upozoriti na neodgovorno ponašanje političara? Pišite nam na info@faktograf.hr ili nas kontaktirajte putem Twittera ili Facebooka.


Iz kategorije "Analize"