Vlada nema puno manevarskog prostora oko ratifikacije Istanbulske konvencije

S.D.

Hrvatska Vlada, po svemu sudeći, neće imati baš velikog manevarskog prostora u poigravanju s ratifikacijom Konvencije Vijeća Europe o  sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji, tzv. Istanbulskom konvencijom.

Riječ je o međunarodnoj konvenciji koju je Hrvatska potpisala 2013., ali je nije ratificirala nego je prije mjesec i pol Vlada osnovala radnu skupinu za njenu ratifikaciju u koju je uključila i protivnike Istanbulske konvencije Ivana Munjina iz udruge U ime obitelji i Ivana Prskala iz Ordo Iurisa, hrvatske inačice poljske ultrakonzervativne udruge koja je osmislila zakon koji je u Poljskoj trebao potpuno zabraniti pobačaj, čak i u slučajevima kad je trudnoća opasna po zdravlje žene i djeteta.

Obiteljaši i srodne organizacije protive se prihvaćanju Istanbulske konvencije pod izgovorom da ona nameće „rodnu ideologiju“, iako se termini „roda“, „rodnog identiteta“ i „rodne ravnopravnosti“ već od ranije koristi u hrvatskom zakonodavstvu.

Svjestan prijepora oko sastava te radne skupine, kao i odgode ratifikacije Istanbulske konvencije, Nils Muižnieks, povjerenik Vijeća Europe za ljudska prava uputio je 24. ožujka pismo premijeru Andreju Plenkoviću u kojem izražava nadu da će Hrvatska što skorije ratificirati Konvenciju. U pismu pojašnjava smisao pojma „rod“ i osnovne intencije Konvencije te premijeru sugerira da sa sadržajem njegova pisma upozna i članove (sporne) radne skupine.

Muižnieks: Borba protiv rodnih stereotipa u suštini je Istanbulske konvencije

„Za vrijeme mojih posjeta susreo sam se s primjedbama oko same upotrebe pojma ‘rod’ u kontekstu promoviranja ratifikacije Istanbulske konvencije. Definicija sadržana u Konvenciji naznačava da se termin ‘spol’ odnosi na biološke karakteristike koje ljude definiraju kao žene i muškarce, dok ‘rod’ podrazumijeva društveno konstruirane uloge, ponašanja, aktivnosti i atribute koje neko društvo smatra odgovarajućima za žene i muškarce. Ta definicija koristi se i u Odboru za eliminaciju svih oblika diskriminacije žena  i u drugim UN-ovim tijelima. U tom značenju se koristi i kad je riječ o rodnim stereotipima“, pojašnjava Miužnieks, navodeći kako je svjestan da kritičari žele spriječiti vlade u propitkivanju tradicionalnih rodnih uloga i stereotipa jer smatraju da muškarci i žene moraju imati različite uloge u javnom životu i u obitelji.

„Takav pristup svodi žene na stereotipnu ulogu majki koje rađaju djecu i ostaju kod koće kako bi ih podigle. Kritičari idu tako daleko da tvrde kako Istanbulska konvencija ne bi trebala biti ratificirana jer će dovesti u opasnosti društva temeljena na tradicionalnoj obitelji. Želio bih, međutim, pojasniti da ne postoji takva opasnost. Suprotno tome, sve mjere predviđene Istanbulskom konvencijom jačaju obiteljske temelje i veze sprečavanjem i borbom protiv glavnog razloga razaranja obitelji, a to je nasilje“, navodi povjerenik Vijeća Europe.

Međutim, naglašava i kako je u samoj suštini Istanbulske konvencije borba protiv neravnopravnosti, a koja se zasniva na borbi protiv rodnih stereotipa i to kroz obrazovanje i jačanje svijesti kao oblika prevencije nasilja u obitelji.

„Sve su države obavezne poduzeti odgovarajuće mjere kako bi promijenile društvene i kulturne obrasce ponašanja muškaraca i žena da bi se eliminirale predrasude i običajna i druga ponašanja koja su bazirana na ideji inferiornosti ili superiornosti jednog od spolova ili na stereotipnim ulogama za muškarce i žene“, kaže povjerenik uz nabrajanje međunarodnih sporazuma u kojima se to navodi, a s kojima je Istanbulska konvencija usklađena.

Plenković: Ravnopravnost jedna od najvećih vrijednosti

Premijer Plenković odgovorio mu je na pismo 12. travnja, a iz prepiske je jasno i da se povjerenik Vijeća Europe sprema na skori novi posjet Hrvatskoj.

U svom odgovoru premijer Plenković naglašava da je “rodna ravnopravnost u Ustavu RH istaknuta kao jedna od najvažnijih vrijednosti, što implicira nužnost prevencije svih oblika nasilja i diskriminacije”, da je spomenuta radna skupina formirana po pluralističkom načelu i da je ratifikaciju Istanbulske konvencije Vlada planirala za kraj godine.

Nije povjereniku Vijeća Europe objasnio zašto je skoru ratifikaciju Istanbulske konvencije najavljivao još u studenom prošle godine, a sada mu je u redu da se mjesecima raspravlja o dokumentu čiju bit, vidljivo je i iz ovog pisma povjerenika Muižnieksa, hrvatska vlada ne može promijeniti.


Iz kategorije "Analize"