“Uvođenjem Rodnih studija rodna ideologija ulazi na velika vrata u hrvatski obrazovni sustav, u ovom slučaju u visoko obrazovanje. A sve je počelo s Istanbulskom konvencijom. Tada je rodna ideologija na mala vrata ušla u hrvatski pravni i odgojno obrazovni sustav i nikakva interpretativna izjava na koju se često vladajući pozivaju nije uspjela, niti je zaustavila ulazak i prodiranje rodne ideologije u hrvatsko društvo. Dosta mi je, evo stvarno mi je dosta terora manjine nad šutljivom većinom, u ovom slučaju namećanja rodne ideologije ostatku društva“, kazao je suverenist Marijan Pavliček na konferenciji za novinare koju je sazvao zbog vijesti da Filozofski fakultet u Zagrebu planira pokrenuti Rodne studije.
Dodajući kako ima “sina koji je muško, ja ne želim da on sutra bude žensko, a da prekosutra bude nebinarna osoba“, Pavliček je od ministra znanosti Radovana Fuchsa zatražio da “zaustavi i ne da zeleno svjetlo za uvođenje rodnih studija na zagrebačkom Filozofskom fakultetu, a time i uvođenje rodne ideologije u hrvatski odgojno-obrazovni sustav“. Najavio je da će u Sabor uputiti zahtjev za “deratifikaciju” Istanbulske konvencije.
Svoje neslaganje s pokretanjem Rodnih studija na javnom fakultetu izrazio je u programu N1 i mostovac Nikola Grmoja.
Uzbunu u desničarskim političkim krugovima pokrenula je ovih dana objavljena vijest kako je Filozofski fakultet u Zagrebu među brojnim novim programima zamislio pokrenuti i Rodne studije, interdisciplinarni diplomski studij (1, 2). Program studija prošao je na Vijeću fakulteta, a potom i kroz proces vrednovanja na Sveučilištu u Zagrebu, što uključuje i recenzentski postupak (inozemni i domaći recenzenti).
S Filozofskog fakulteta medijima su objašnjavali kako im predstoji još samo konačna odluka Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih kako bi se zaokružio proces akreditacije programa. Ako dobije zeleno svjetlo Ministarstva, studij, koji će upisivati 20 studenata, trebao bi početi s radom na jesen iduće godine.
To, međutim, ne znači da bi “uvođenjem Rodnih studija rodna ideologija ušla na velika vrata u hrvatski obrazovni sustav“, kao što to govori Pavliček.
Što je rod?
“Rodna ideologija“ je, kako je Faktograf već pisao više puta (1, 2, 3, 4) tzv. prazni označitelj, odnosno pojam u koji svatko može upisati značenje koje mu odgovara. Argumentaciju utemeljenu na denunciranju tzv. rodne ideologije u javni diskurs uveli su pripadnici katoličkog klera i aktivisti neokonzervativnih udruga, da bi je zatim prihvatili i konzervativni političari. Koriste ga stranke desnice za mobilizaciju pristaša, plašeći ih izjavama poput one Pavličekove da će im “sin koji je muško, sutra biti žensko, a prekosutra nebinarna osoba“.
Rodne ideologije nema u Istanbulskoj konvenciji, odnosno Konvenciji Vijeća Europe o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji. Rod se spominje prije svega jer se ta konvencija bori protiv rodno utemeljenog nasilja, prepoznajući da je nasilje nad ženama jedan od ključnih socijalnih mehanizama kojim se žene prisilno stavlja u podređen položaj u odnosu na muškarce.
U Konvenciji stoji kako “rod” označava društveno oblikovane uloge, ponašanja, aktivnosti i osobine koje određeno društvo smatra prikladnima za žene i muškarce, a “rodno utemeljeno nasilje nad ženama” označava nasilje usmjereno na ženu zbog toga što je žena ili koje nerazmjerno pogađa žene.
U objašnjenju pojedinih članaka Konvencije navodi se da se definicija roda donosi “budući da Konvencija nameće obvezu sprečavanja i borbe protiv nasilja nad ženama unutar šireg okvira postizanja ravnopravnosti između žena i muškaraca”.
Što bi učili studenti?
Prema pojašnjenjima Ankice Čakardić, izvanredne profesorice s Odsjeka za filozofiju koja bi trebala biti voditeljica studija, okosnicu studija čine tri obavezna kolegija: Feministička teorija, Rodna povijest i Feministička metodologija.
Uz obavezne kolegije, još je 28 izbornih kolegija i seminara, kako u medijima objašnjava Čakardić, od znanosti o književnosti, kulturalnih studija, mediologije i muzeologije, preko filozofije, antropologije, povijesti, psihologije, pedagogije i sociologije do – queer lingvistike i psihoanalize. Program će izvoditi nastavnice i nastavnici Filozofskog fakulteta u Zagrebu koji su slične sadržaje već predavali u sklopu drugih studija, s gotovo svih odsjeka fakulteta.
„Budući da se interdisciplinarna i transdisciplinarna istraživanja rodne problematike već duže vrijeme sustavno provode na različitim odsjecima Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, njihovo je usustavljivanje i umrežavanje u okviru zasebnoga studijskog programa postalo prijeko potrebnim“, kazala je za Srednju.hr Čakardić.
“Imajući u vidu prisutnu rodnu neravnopravnost (ekonomsku, socijalnu, političku), historijsko zaobilaženje ili prešućivanje autorica i teoretičarki u postojećim obrazovnim kurikulima, normalizaciju seksizma u učionicama i u literaturi, kao i stalne prijetnje za ukidanjem izborenih ženskih prava, rodni studiji postaju vrlo važni u prepoznavanju, analiziranju, istraživanju i korigiranju rodne nejednakosti”, kazala je Dolores Grmača, prodekanica za studijske programe i cjeloživotno obrazovanje na Filozofskom fakultetu, stavljajući i sama naglasak na rodnu ravnopravnost.
S Filozofskog podsjećaju da Rodni studiji na svjetskim sveučilištima postoje već desetljećima, a na europskima se izvode najčešće na diplomskoj razini.
Hoće li dobiti zeleno svjetlo?
“Nije to nikakvo uvođenje rodne ideologije na fakultet”, ustvrdio je i ministar Radovan Fuchs. Pa ipak, iako je ministar izrijekom odbacio Pavličekove tvrdnje, nije zapravo izvjesno da će Rodni studiji uspjeti dobiti akreditaciju. Neki drugi novi programi koje je Filozofski fakultet predlagao već su prošli cijelu proceduru za akreditaciju, ali ne i Rodni studiji.
Ministarstvo je Večernjem listu odgovorilo kako je prema Zakonu o osiguravanju kvalitete u visokom obrazovanju i znanosti u slučaju uvođenja novog studija visoko učilište obavezno pokrenuti postupak inicijalne akreditacije studija. „Inicijalna akreditacija studija pokreće se podnošenjem zahtjeva za izdavanje dopusnice za izvođenje studija Agenciji za znanost i visoko obrazovanje na obrascu i u skladu s uputama koje utvrđuje Agencija. Po provedenom postupku inicijalne akreditacije, Agencija bi ukoliko su ispunjeni svi uvjeti mogla donijeti rješenje o zahtjevu za izdavanje dopusnice. Tek nakon na taj način provedenog postupka može se pokrenuti izdavanje dopisnice i izvođenje spomenutog studija“, naveli su.
Slično je novinarima izjavio i ministar Fuchs koji je rekao kako je sljedeći korak upućivanje tog studijskog programa Agenciji za znanost i visoko obrazovanje. Nakon toga Agencija provodi postupak propisan Zakonom o osiguranju kvalitete u visokom obrazovanju i znanosti.
Ministar, tvrdi, nema ingerenciju zabraniti ili odbiti u startu neki od studijskih programa, već samo rutinski potpisuje ono što mu “spusti“ Agencija.
Međutim, jedna od inicijatorica Rodnih studija, Branka Galić s Odsjeka za sociologiju Večernjem listu je rekla kako procedura koja se sada spominje još uopće nije bila raspisana kad su oni podnijeli zahtjev za akreditaciju, da je novi pravilnik donijet tek u svibnju 2024. te da su oni prošli sve što je bilo potrebno po starom pravilniku.
Je li riječ tek o nužnim koracima koji se još moraju proći ili se iza birokratske zavrzlame kriju pravi razlozi za eventualno neodobravanje programa (neizazivanje koalicijskog partnera, Domovinskog pokreta?) trebalo bi se razjasniti u predstojećim mjesecima.
Činjenica je da su zadnjih godina i u drugim zemljama zabilježeni orkestrirani napadi desnice na rodne studije. Vlada Viktora Orbana 2018. je bez suvišnih objašnjenja oduzela akreditaciju rodnim studijima koji su se godinama odvijali kao dvogodišnji studij u sklopu Srednjoeuropskog sveučilišta (CEU) koje je naposljetku moralo i napustiti Budimpeštu i s radom nastaviti u Beču, gdje studenti i dalje mogu izučavati rodne studije. Napadi na znanstvenike koji se bave tim poljem zabilježeni su i u Poljskoj, Brazilu i Americi u vrijeme Donalda Trumpa, ali i u zemljama poput Njemačke gdje također postoje rodni studiji. Razlozi koji se navode istovjetni su onima koji se ovih dana čuju i u Hrvatskoj – da nije riječ o znanosti, već o ideologiji, da se tako nešto ne bi trebalo financirati javnim novcem i da ne postoji interes tržišta za zapošljavanje takvog kadra (1, 2, 3).
Nadopuna (12. 7.): Večernji list je objavio kako je Rodnim studijima stigla odbijenica iz Ministarstva jer se, navode, postupak inicijalne akreditacije (dakle akreditacije novog studijskog programa) trebalo provesti kroz Agenciju za znanost i visoko obrazovanje, a ne unutar Sveučilišta. Rodni studiji postupak akreditacije započeli su prema starom propisu, no on se u međuvremenu promijenio i u Ministarstvu smatraju da se po novom i treba provesti. Suverenist Pavliček time je zadovoljan, komentiravši odmah kako je odbijenica stigla jer FF krši inetrpretativnu izjavu uz Istanbulsku konvenciju, odnosno odredbe o neuvođenju “rodne idologije”.
