Plenkovićevo izbjegavanje izbora sasvim je besmisleno

Petar Vidov

Ogromnih 73 posto hrvatskih birača, odnosno punoljetnih građana, vjeruje da se Hrvatska kreće u pogrešnom smjeru. Izvađen iz šireg konteksta, taj podatak, do kojeg je u CRO Demoskopu za lipanj došla agencija Promocija plus, čini se prilično poraznim za vladu Andreja Plenkovića.

No, usprkos raširenoj percepciji da se na nacionalnom političkom planu ništa ne odvija kako bi trebalo, vladajući HDZ i dalje je uvjerljivo najpopularnija hrvatska stranka. Štoviše, trend je trenutno takav da im popularnost – raste. Prema zadnjem CRO Demoskopu, HDZ trenutno može računati na podršku čak 34 posto biračica i birača. U odnosu na isto istraživanje iz svibnja, radi se o velikom porastu od 3,2 postotna boda.

Ispada tako da HDZ oporbenom SDP-u bježi skoro deset postotnih bodova. Stranku Davora Bernardića početkom lipnja podržavalo je 24,8 posto anketiranih birača, što je za 0,7 posto više nego u svibnju. Istovremeno gotovo sve preostale relevantne političke opcije – izuzetak su tek Živi zid i u manjoj mjeri HSS – bilježe pad ili u najboljem slučaju stagnaciju rejtinga.

Prema istom istraživanju, Plenkovića birači i dalje percipiraju najpozitivnijim hrvatskim političarem. Premijera pozitivcem smatra 16,3 posto anketiranih birača, ali njegov osobni rejting ipak je u padu. U svibnju je više od petine birača (20,8 posto) Plenkovića okarakteriziralo najpozitivnijim domaćim političarem.

No, treba napomenuti da je ovo istraživanje provedeno između 1. i 3. lipnja, prije nego što je potvrđeno da će HNS koalirati s HDZ-om i tako spasiti vladajuću većinu od izvanrednih izbora. Za očekivati je da će se rezultati ove neprincipijelne političke trgovine početi osjećati već u idućem istraživanju javnog mnijenja, koje će Promocija plus provesti početkom srpnja.

Plenković i savršeni trenutak

Upravo zbog toga ostaje nejasno zbog čega je Plenković inzistirao na rekonfiguriranju Vlade, odnosno sklapanju nove parlamentarne većine. U rukama je imao savršen politički trenutak za izlazak na izbore, i pustio ga je da propadne. Da su izbori održani u najranijem mogućem srpanjskom terminu, obilježila bi ih vjerojatno niska izlaznost koja HDZ-u tradicionalno ide na ruku. Što bi značilo i da bi Plenkovićeva stranka gotovo sigurno poboljšala lanjski izborni rezultat.

Trenutno HDZ-ov klub zastupnika u Saboru broji 56 ruku, ne računajući naravno Brunu Esih i Zlatka Hasanbegovića. Na prošlogodišnjim izvanrednim izborima su, zajedno s partnerima iz Hrasta, HSLS-a i HDS-a osvojili 61 mandat. Ne čini se pretjerano ambicioznim pretpostaviti da je HDZ, samo da je umjesto koalicije s HNS-om izabrao izvanredne izbore u srpnju, mogao dogurati i do 68 mandata. U tom bi im slučaju za saborsku većinu bila dovoljna suradnja s klubom zastupnika nacionalnih manjina. Pa utoliko Plenkovićeva tvrdnja o ograničenom koalicijskom potencijalu kao razlogu neizlaska na izbore (N1) ne zvuči naročito uvjerljivo.

S druge strane, Plenković je za izlazak na izbore imao niz dobrih razloga. Dobio bi priliku da očisti HDZ-ov zastupnički klub u Saboru od tvrde stranačke desnice koja samo čeka priliku da se pobuni protiv lidera kojeg ne percipiraju kao organskog HDZ-ovca. Esih i Hasanbegovića ulovio bi nespremne, bez ikakve stranačke infrastrukture, što bi ozbiljno utjecalo na njihov izborni rezultat. Nestanak HDSSB-a s političke mape omogućio bi HDZ-u da dodatno ojača svoju poziciju na istoku Hrvatske. Od sadašnje oporbe također ne bi morao strahovati: SDP je ozbiljno oslabljen unutarstranačkom pobunom protiv Bernardića, MOST bi teško uspio prebaciti prošlogodišnji rezultat, a HNS bi u slučaju samostalnog izlaska na izbore teško mogao računati na onaj broj zastupnika koji im je osiguravao pakt sa SDP-om. Što bi značilo i da bi HDZ u naknadne dealove s novopečenim partnerom ušao iz znatno jače pregovaračke pozicije.

Većina koja bi se lako mogla raspasti

No, umjesto da konsolidira vlast, Plenković je vrijeme za konsolidaciju dao svojim protivnicima. Nije potrebna kristalna kugla da bi se predvidjelo kako će buduća stranka Esih i Hasanbegovića, koji svoj politički identitet grade isključivo na tvrdnju da predstavljaju “čišću” varijantu “stožerne hrvatske stranke”, ojačati na krilima općenarodnog nezadovoljstva koalicijom HDZ-a s HNS-om. Iz istog razloga se može očekivati i pad HDZ-ovog rejtinga, kao i jačanje SDP-a. A da pritom i dalje nema nikakve garancije kako će trenutna vladajuća većina uspjeti izgurati preostalih tri i pol godine Plenkovićeva mandata.

Novi su ministri u Saboru potvrđeni glasovima 78 zastupnika i zastupnica. Uz HDZ, HNS i manjince, te ranije spomenute HDZ-ove partnere, podržali su ih zastupnici koji su u Sabor ušli na koalicijskoj listi Milana Bandića i Radimira Čačića, kao i Ivica Mišić iz stranke Ivana Lovrinovića te SDP-ov otpadnik Tomislav Saucha. Većina je to koja je ne samo izrazito tanka, već potencijalno i vrlo nestabilna. Kojoj će biti izazov iz tjedna u tjedan i formirati kvorum, a kamoli postići usuglašavanje oko donošenja odluka. Izvanredni izbori prije kraja Plenkovićevog mandata utoliko su i dalje realna mogućnost, samo što će HDZ na njih izaći u puno slabijoj poziciji s obzirom na onu koju je imao prije nekoliko dana.


Iz kategorije "Analize"