Europska komisija tuži Hrvatsku zbog Marićevog propusta koji ide na ruku Agrokoru

Petar Vidov

Europska komisija odlučila je protiv Hrvatske pokrenuti proces na Sudu Europske unije u Luksemburgu. Prema priopćenju koje je u srijedu upućeno iz Europske komisije, proces protiv Hrvatske pokreće se zato što nije na vrijeme implementirala direktivu koja bi postrožila zakonske odredbe o provođenju revizije u trgovačkim društvima i financijskim institucijama, s posebnim naglaskom na subjekte od javnog interesa.

A subjekti od javnog interesa u ovom slučaju su firme “čijim se prenosivim vrijednosnicama trguje na reguliranom tržištu bilo koje države članice”, odnosno “poduzeća koja su zbog prirode svojeg poslovanja, svoje veličine ili broja zaposlenika od velikog javnog značaja”. Nemoguće je ne primijetiti da je na gotovo istovjetan način Republika Hrvatska definirala ulogu koncerna Agrokor u domaćem ekonomskom sustavu, kad ga je proglasila sistemskim poduzećem.

Da je predmetna europska regulativa u hrvatski zakonski sustav bila implementirana na vrijeme, izgledno je da bi domaća javnost nešto ranije saznala za marifetluke u Agrokoru, odnosno da bi financijska izvješća koncerna Ivice Todorića bilo znatno teže “frizirati”. Zakon o reviziji Hrvatska je morala postrožiti najkasnije do 17. lipnja 2016. godine. Trebala je, dakle, to biti jedna od prvih dužnosti Zdravka Marića, ministra financija u vladi Tihomira Oreškovića, a zatim i u vladi Andreja Plenkovića. A ujedno i bivšeg izvršnog direktora u Todorićevom koncernu.

Kolaps Agrokora započeo mjesec dana nakon zadnjeg upozorenja

Nakon što je prvi rok probijen, Europska komisija je 15. veljače ove godine upozorila Vladu RH – kao i vlade Cipra, Estonije, Poljske, Rumunjske i Slovenije – da moraju izmijeniti svoja nacionalna zakonodavstva u roku od dva mjeseca ako žele izbjeći sudski proces. Nešto manje od mjesec dana kasnije, 14. ožujka ove godine, televizija N1 objavila je dotad strogo čuvanu informaciju da je Todorić na tajnom sastanku u Banskim dvorima tražio od Vlade RH pomoć u spašavanju svog koncerna. Bio je to trenutak u kojem je neminovni kolaps Agrokora i službeno postao javna stvar.

Direktiva koju Hrvatska tek treba implementirati donesena je još 16. travnja 2014. godine, kako bi pokrpala rupe u području revizije koje su primijećene za vrijeme nedavne financijske krize. Nova pravila omogućila bi bolju i transparentniju reviziju, kao i kvalitetniji državni nadzor nad revizorskim kućama. Firme koje se smatraju subjektima od javnog interesa tako bi, primjerice, morali redovito rotirati revizore. Pa se tako ne bi moglo dogoditi da za reviziju Agrokora nadležna bude isključivo malo poznata firma čija je direktorica svoju karijeru započela upravo u Agrokoru (Index.hr). Nova pravila omogućila bi i kvalitetniju prekograničnu suradnju, što bi velikim firmama koje posluju na različitim tržištima također značajno otežalo “friziranje” financijskih izvještaja.

Revizija u Hrvatskoj brine EU

“Budući da Hrvatska nije provela tu direktivu, ulagači i dioničari te ostali dionici trenutačno ne ostvaruju prednosti od novih pravila kojima se znatno poboljšala kvaliteta revizije. To loše djeluje i na uredno funkcioniranje tržišta na nacionalnoj razini i razini EU-a. Uz to, postoje razlozi za zabrinutost u pogledu pouzdanosti hrvatskog nacionalnog okvira s obzirom na to da nisu provedeni pojačani zahtjevi za neovisnost i objektivnost sadržani u Direktivi”, stoji u priopćenju Europske komisije u kojem je najavljeno da se predmet upućuje na postupanje Sudu Europske unije.

A da nema nikakve sumnje kako bi se zakonske promjene prvenstveno trebale odnositi na velika poduzeća poput Agrokora, ilustrira popis razloga za njeno donošenje, gdje druga točka glasi: “Zbog velike važnosti subjekata od javnog interesa za javnost koja proizlazi iz opsega i složenosti njihova poslovanja ili prirode njihove djelatnosti, potrebno je učvrstiti vjerodostojnost financijskih izvještaja subjekata od javnog interesa koji su predmet revizije. Slijedom navedenoga, posebne odredbe o zakonskim revizijama subjekata od javnog interesa, određene u Direktivi 2006/43/EZ, dodatno su razrađene u Uredbi (EU) br. 537/2014 od Europskog parlamenta i Vijeća (4). Odredbe o zakonskoj reviziji subjekata od javnog interesa utvrđene u ovoj Direktivi trebale bi se primjenjivati na ovlaštene revizore i revizorska društva u mjeri u kojoj oni provode zakonsku reviziju takvih subjekata”.

Ili promjene zakona, ili financijska kazna

Idući korak je sudski proces, u kojem će Hrvatska zasigurno biti proglašena krivom. Nakon toga se nacionalno zakonodavstvo po hitnom postupku mora promijeniti kako bi se uskladilo s predmetnom Direktivom. U suprotnom Hrvatskoj prijeti pokretanje novog postupka, koji onda može završiti i izricanjem financijske globe.

Podsjećamo, parlamentarna oporba u travnju ove godine tražila je glasanje o nepovjerenju ministru financija Mariću, upravo zbog sumnji da se nalazi u sukobu interesa, odnosno da je iskoristio svoj položaj kako bi pogodovao bivšem poslodavcu. Sumnje u sukob interesa dodatno su intenzivirala medijska otkrića (Index.hr) koja ilustriraju da je Marić u svojim ministarskim mandatima donosio odluke koje su Todorićevoj firmi itekako išle na ruku: od izmjena Zakona o faktoringu, preko skrivanja informacija o Agrokorovom poreznom dugu i izmjene pravilnika o dospjelim, a nenaplaćenim potraživanjima, do HBOR-ovih kredita koji su Todorićevom koncernu odobreni za vrijeme Marićevog predsjedanja HBOR-ovim Nadzornim odborom.

Izglasavanje (ne)povjerenja Marić je jedva preživio: 75 zastupnika diglo je ruku “za”, a isto toliko je bilo “protiv”. Ministra kojeg je premijer Plenković pod svaku cijenu želio sačuvati spasio je na kraju svojim glasom SDP-ov prebjeg Tomislav Saucha. Kad se u Saboru glasalo o Marićevoj sudbini, široj javnosti nije bila poznata informacija o njegovom propustu da Zakon o reviziji uskladi s europskom Direktivom.


Iz kategorije "Analize"