Prije maršala Tita nije bilo ni Republike

Sanja Despot

Prijedlogom da se Trg maršala Tita preimenuje u Trg Republike Hrvatske Milan Bandić zapravo, namjerno ili ne, odaje priznanje upravo Josipu Brozu Titu.

Sve moderne republike koje se diče svojim republikanstvom, naime, znaju datume kada su im države iz nekog oblika monarhije postale republikama i slave taj dan.

Kad je o Hrvatskoj riječ, ona je kao republika izašla iz Drugog svjetskog rata, i to je bio rezultat antifašističke borbe koju je predvodila Komunistička partija.

Takvo tumačenje potvrdio je i povjesničar Hrvoje Klasić u svom gostovanju u HRT-ovoj emisiji Otvoreno.

„Hrvatska republikom postaje za vrijeme komunista – Ustavom iz 1946. kojeg je potpisao, između ostalih, Josip Broz Tito. Nikada prije Hrvatska nije bila republika, nego Hrvatska tim ustavom postaje republika“, naglasio je, dodajući usputno i drugi apsurd da smo već imali Trg Republike nekoliko stotina metara dalje da bi taj centralni trg u devedesetima promijenio ime u Trg bana Jelačića.

Hrvatska je do Tita bila monarhija

Ustavom Federativne Narodne Republike Jugoslavije iz 1946. godine formalno je prestao važiti dotadašnji Ustav Kraljevine Jugoslavije iz 1931. godine te je ustavnopravno potvrđena vlast pod vodstvom Saveza komunista koja je uspostavljena kao rezultat Drugog svjetskog rata.

FNR Jugoslavija bila je federalna država koja se sastojala od šest novih republika od kojih je jedna bila i Hrvatska.

Godinu dana kasnije (1947.) donesen je i Ustav Narodne Republike Hrvatske u kojem se u prvom članku NR Hrvatska definira kao „narodna država republikanskog oblika“.

U članku 2. se navodi: „Ostvarujući u svojoj oslobodilačkoj borbi, u hrvatskom jedinstvu sa Srbima u Hrvatskoj, i u zajedničkoj borbi svih naroda Jugoslavije svoju narodnu državu – Narodnu Republiku Hrvatsku, hrvatski se narod, izražavajući svoju slobodnu volju, a na temelju prava na samoodređenje – uključujući pravo na odcjepljenje i ujedinjenje s drugim narodima – ujedinio na temelju načela ravnopravnosti s ostalim narodima Jugoslavije i njihovim narodnim republikama: NR Srbijom, NR Slovenijom, NR Bosnom i Hercegovinom, NR Makedonijom i NR Crnom Gorom u zajedničku saveznu državu – FNR Jugoslaviju“.

Osnova za važeći Ustav RH

Dakle, i u tom prvom Ustavu kojeg je Republika Hrvatska imala spominje se pravo na samoodređenje. Današnji važeći Ustav RH u svojim izvorišnim osnovama spominje i taj ustav i odluke ZAVNOH-a iz 1943. (Wikipedia) koje su mu prethodile, kao i ustave Socijalističke Republike Hrvatske u razdoblju od 1963. do 1990. godine.

Tijekom Domovinskog rata hrvatska diplomacija nastojala je ishoditi priznanje granica kakve su utvrđene još tijekom Drugog svjetskog rata na zasjedanju AVNOJ-a, a to je, podsjetimo bila i osnova za priznanje Badinterove komisije.

Je li zagrebački gradonačelnik Bandić, koji je prije nekoliko godina uslikan s Titovim bedžom na reveru (Index.hr), sve to imao na pameti kada se odlučio za ime Trg Republike Hrvatske, umjesto imena Kazališni trg za kojeg se pretpostavljalo da bi mogao zamijeniti sadašnji Trg maršala Tita?


Iz kategorije "Aktualno"