Hoće li Ustavni sud srušiti lex Agrokor?

S.D.

Vlada je jučer na zatvorenom dijelu sjednice, koji se odvijao istovremeno kada su mediji počeli prenositi priopćenje Ivice Todorića, Ustavnom sudu preporučila da ne razmatra prijedloge za ocjenu ustavnosti Lex Agrokora.

„Vlada predlaže Ustavnom sudu da ne prihvati prijedloge za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti s Ustavom Zakona o postupku izvanredne uprave u trgovačkim društvima od sistemskog značaja za Republiku Hrvatsku. Cjelovito očitovanje Vlade bit će objavljeno uz odluku Ustavnog suda“, priopćeno je sa zatvorene sjednice Vlade.

Prijedloge za ocjenu ustavnosti Ustavnom sudu su još u travnju, neposredno nakon donošenja Zakona, poslali kolumnist Indexa Goran Vojković i saborski zastupnik Peđa Grbin.

Vojković u svom prijedlogu navodi kako taj Zakon krši članak 49. Ustava koji navodi: „Poduzetnička i tržišna sloboda temelj su gospodarskog ustroja Republike Hrvatske. Država osigurava svim poduzetnicima jednak pravni položaj na tržištu. Zabranjena je zloporaba monopolskog položaja određenog zakonom. Država potiče gospodarski napredak i socijalno blagostanje građana i brine se za gospodarski razvitak svih svojih krajeva.

Prava stečena ulaganjem kapitala ne mogu se umanjiti zakonom niti drugim pravnim aktom. Inozemnom ulagaču jamči se slobodno iznošenje dobiti i uloženog kapitala“.

Peđa Grbin u svom prijedlogu navodi kako se Lex Agrokorom krši i Ustav RH, kao i pravo Europske unije.

Grbin objašnjava kako niz odredbi Zakona o izvanrednoj upravi krši Ustavom zajamčeno načelo o jednakosti svih pred zakonom jer na različit način tretira različite subjekte. Od činjenice da se primjenjuje samo na velika poduzeća, preko pogodovanja bankama koje će kreditirati Agrokor pa do diskrecijskog prava izvanrednog povjerenika da odabere kojim će vjerovnicima plaćati prethodna dugovanja i s kime će nastaviti poslovanje, Zakon, pojašnjavao je Grbin, vrvi od odredbi koje po svom karakteru promoviraju nejednako postupanje i arbitrarnost.

Navodi, također, kako se njime krše članci 48. i 49. Ustava jer se njime zadire u pravo vlasništva i poduzetničke slobode. Podsjeća i kako s 26. lipnjem 2017. na snagu stupa reformirana Uredba (EU) 2015/848 Europskog Parlamenta i Vijeća o insolvencijskim postupcima koja između ostalog uređuje insolvencijske postupke nad povezanim društvima te ne predviđa jedinstveni insolvencijski postupak nad imovinom povezanih trgovačkih društava i proboj pravne osobnosti na način kako je to predviđeno Zakonom o izvanrednoj upravi.

Ne postoji rok za odluku Ustavnog suda

Komentirajući za Faktograf jučerašnju preporuku Vlade upućenu Ustavnom sudu Peđa Grbin nam je rekao kako se radi o uobičajenom postupku kad je riječ o prijedlozima za ocjenu ustavnosti.

„Ono što je ključno jest da Ustavni sud svoju odluku donese u razumnom roku,  s obzirom na to da je riječ o zakonu koji ima izuzetno velike posljedice“, kaže Grbin. Ne bi imalo naročitog smisla da Ustavni sud čeka da cijeli postupak bude gotov i eventualna nagodba postignuta.

Predsjednik Ustavnog suda Miroslav Šeparović govoreći o toj temi još u travnju, prije nego je zaprimio konkretne prijedloge za ocjenu ustavnosti, rekao je načelno kako se „sva prava osim prava na život mogu ograničiti ako postoji legitimni cilj“.

„Je li toga bilo, to će se vidjeti. Pri tom se moraju poštivati ustavni zahtjevi, Vlada mora dobro obrazložiti legitiman cilj, da je ta mjera nužna, da se na drugi način nije moglo“, kazao je Šeparović. Predsjednik Ustavnog suda ustvrdio je kako ne postoji rok u kojem sud mora donijeti svoju odluku.

Nedostatak informacija

Na pitanje kako danas, s vremenske distance, gleda na sadržaj svog prijedloga, odnosno jesu li se dokazale neustavnosti u ponašanju izvanredne uprave, Peđa Grbin navodi kako mu je „teško bilo što ocijeniti s obzirom na nedostatak potrebnih informacija“. Ističe i kako će neki od učinaka nastupiti kasnije.

Grbin podsjeća kako je u lipnju predložio amandman na prijedlog Zakona o osiguranju radničkih tražbina u kojem je tražio da se osim u slučaju stečajnog postupka taj zakon primjenjuje i na postupak izvanredne uprave.

Taj je amandman, objašnjava, odbijen uz obrazloženje kako se u Agrokoru ne  radi o insolvencijskom postupku, a onda je u Sloveniji zakon o izvanrednoj upravi priznat kao insolvencijski postupak.

Nejednakost se pokazuje i u tome što prihvaćanjem roll up modela nisu svi stavljeni u istu poziciju kad je riječ o otplati kredita.

Imate prijedloge, pohvale ili kritike? Uočili ste neku izjavu za koju vjerujete da bi je Faktograf trebao obraditi? Želite nas upozoriti na neodgovorno ponašanje političara? Pišite nam na info@faktograf.hr.

Iz kategorije "Aktualno"