Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti širi teorije zavjere

Sanja Despot

Znanstveno vijeće za obrazovanje i školstvo HAZU-a u srijedu je predsjednici Republike, predsjedniku Vlade i Sabora te cjelokupnoj hrvatskoj javnosti poslalo izjavu u kojoj traži da se Istanbulska konvencija  ne ratificira ili se ratificira bez dijelova koji se njima čine spornima.

Iz njihovog priopćenja izdvojit ćemo najzanimljivije dijelove kako bismo pokazali da se Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti umjesto znanosti priklonila crkvenom tumačenju stvarnosti te kopira naputke koje su za odbacivanje Istanbulske konvencije kreirale strane udruge i „instituti“.

„Glavni je cilj toga dokumenta zaštita žena i obitelji od nasilja, što nikome dobronamjernome ne može biti sporno. No, isto je tako razvidno da se dijelovi Konvencije temelje na rodnoj ideologiji, što za odgojno-obrazovni sustav Republike Hrvatske smatramo neprihvatljivim jer u nj ne treba unositi zasade bilo kakve partikularne ideologije, pa ni rodne“, navodi HAZU u svom priopćenju.

Ova je teza u potpunosti netočna samim time što „rodna ideologija“ ne postoji. Ona je konstrukt koji je devedesetih godina osmislio Vatikan, a u njega klerikalne udruge i ultrakonzervativni pokreti upisuju značenje koje im u datom trenutku odgovara. O tome zašto se „rodna ideologija“ smatra običnom teorijom zavjere Faktograf je već pisao.

Rod je i u hrvatskom Ustavu

Da Istanbulska konvencija ne donosi neki novi pojam „roda“ i da ga ne nameće po prvi put ni u hrvatsko zakonodavstvo, a niti u međunarodne dokumente opširno je u svom otvorenom pismu početkom mjeseca objasnila Dubravka Šimonović, vodeća hrvatska i svjetska stručnjakinja kad je riječ o pravima žena i zaštiti žena od nasilja čiji rad na tom polju, usput rečeno, nije smetao nijednoj dosadašnjoj hrvatskoj Vladi, dakle niti u vremenu prijašnjih HDZ-ovih vlada.

„Glede takozvane rodne ideologije za koju se navodi da ju se uvodi u hrvatski pravni sustav putem IC-a, želim pojasniti da se pojam ‘rod’ već koristi u drugim zakonima u RH i međunarodnim dokumentima, a sama definicija nasilja nad ženama kao rodno utemeljenog nasilja ista je kao u ostalim UN-ovim dokumentima kao što su UN-ova Konvencija o uklanjanju svih oblika diskriminacije žena (CEDAW – Convention on Elimination of All Forms of Discrimination Against Women), UN-ova Deklaracija o uklanjanju nasilja nad ženama, Pekinška platforma za djelovanje i SDG agenda 2030.

Termin rod (gender) u međunarodnim se dokumentima redovito koristi samostalno ili u kovanicama kao što su to rodna jednakost (gender equality), rodna perspektiva (gender perspektive) ili ‘gender mainstreaming’ te za rodno utemeljeno nasilje ‘gender based violence’. Navedeni termini danas ulaze u uobičajenu UN-ovu terminologiju koja se bavi ljudskim pravima i pravima žena. U hrvatskom jeziku je termin ‘gender equality’ preveden kao ‘ravnopravnost spolova’, međutim, primjerice engleski prijevod Ustava RH navodi ‘gender equality’ kao temeljnu vrijednost te je upravo ‘gender equality’ (rodna jednakost) komunicirana od RH prema EU i UN-u kao dio našeg Ustava! Dapače, upravo je ugradnju načela ‘gender equality’ Hrvatska preporučila Odboru CEDAW-a nakon prvog inicijalnog izvješća i ono je poslije ugrađeno u Ustav RH, samo što je to na hrvatskom navedeno kao ravnopravnost spolova, a ne kao rodna jednakost.

U pogledu značenja samog pojma ‘rod’, u kontekstu nasilja nad ženama još 1992. je Odbor CEDAW-a usvojio Opću preporuku br. 19 o nasilju nad ženama, u kojoj je pojasnio da ‘’definicija diskriminacije iz članka 1 Konvencije uključuje rodno utemeljeno nasilje’ koje je ‘’… nasilje prema ženi zato što je žena ili zato što disproporcionalno pogađa žene. Ono uključuje akte kojima se nanosi fizičko, psihičko ili seksualno oštećenje ili patnja, prijetnje takvim aktima, prisila ili oduzimanje slobode’.

Godine 1993. UN je usvojio Deklaraciju o uklanjanju nasilja nad ženama koja koristi isti termin – ‘rodno utemeljeno nasilje nad ženama’. I Pekinška platforma za djelovanje iz 1994. godine usvojena na Četvrtoj svjetskoj konferenciji o ženama 1995. (na kojoj sam tada sudjelovala kao članica izaslanstva RH) također koristi terminologiju ‘rodno utemeljeno nasilje nad ženama’. Sveta Stolica je nakon njezina usvajanja izdala interpretativnu izjavu u kojoj prihvaća termin ‘gender’ u njegovoj uobičajenoj upotrebi u UN-ovim dokumentima.

Dakle, u pogledu korištenja pojma ‘rod’ IC preuzima uobičajenu terminologiju koja je općeprihvaćena na razini Ujedinjenih naroda. Ona uz to definira ‘rod’ da bi se objasnilo što je to ‘rodno utemeljeno nasilje nad ženama’. U IC-ovoj definiciji ‘rod’ označava društveno oblikovane uloge, ponašanja, aktivnosti i osobine koje određeno društvo smatra prikladnima za žene i muškarce. Dakle, spol je biološka kategorija, a rod je socijalna kategorija koja se odnosi na socijalnu ulogu žena i muškaraca u određenom društvu. IC dalje navodi da ‘rodno utemeljeno nasilje nad ženama’ označava ‘nasilje usmjereno na ženu zbog toga što je žena’ ili ‘nasilje koje nerazmjerno pogađa žene’. To je ista definicija koju imamo i u Općoj preporuci Odbora CEDAW-a br. 19, a razlika je jedino u pravnoj snazi ovih instrumenata, što za ovu terminološku raspravu i nije bitno”, objašnjava Dubravka Šimonović.

Druga teza HAZU koju smo izdvojili poklapa se s naputcima koji je utjecajni europski ogranak američkog ultrakonzervativnog instituta ADF proširio Europom – nije istina da nasilje uglavnom provode muškarci nad ženama. U tom su se smjeru kretali i komentari koje su GROZD, U ime obitelji i njima skloni pojedinci pisali tijekom javne rasprave o zakonu kojim se potvrđuje Istanbulska konvencija.

„Nasilje se definira isključivo rodno uvjetovanim s implikacijom da je isključivo muškarac nasilnik, a žena žrtva. Svaki odgojno-obrazovni djelatnik zna iz svakodnevnog iskustva da to nije tako, pa je očito da se i u Istanbulskoj konvenciji žele plasirati znanstveno nedokazane teze o osobnom i spolnom ustroju čovjeka“, navode akademici.

Ne ulazeći sad u statistike koje ih demantiraju treba naglasiti da je ova Konvencija pisana radi  zaštite žena i djevojčica od nasilja, pa je normalno i da se pojedine odredbe Konvencije tiču upravo zaštite žena, ne zaštite muškaraca.

Konvencija se ne može prekrajati

„Zbog svega navedenog smatramo da se Istanbulska konvencija može usvojiti djelomično, tj. u dijelu u kojem se odnosi na zaštitu žena i obitelji od nasilja, ali ne i u onim dijelovima koji sadržavaju postavke i terminologiju rodne ideologije“, sugeriraju akademici.

Ovaj savjet HAZU-a nemoguće je provesti iz dva razloga. Prvi, koji smo već elaborirali, jest da se ne mogu odbaciti „dijelovi koji sadržavaju postavke i terminologiju rodne ideologije“ s obzirom na to da u Konvenciji nema nikakve „rodne ideologije“, već ona sadrži konkretne mjere kako pomoći ženama protiv nasilja. Kao drugo, Istanbulska konvencija je međunarodni dokument koji se može prihvatiti samo onakav kakav je dogovoren i prihvaćen na razini Vijeća Europe te kakvog je nedavno prihvatila i Europska unija. Pojedine zemlje ne mogu mijenjati njen sadržaj, nego samo dati rezervu na pojedina, točno određena poglavlja koja se ne tiču pojma „rod“ već praktičnih problema. U prijedlogu zakona koji je Vlada ponudila na javnu raspravu stavljena je upravo takva jedna zadrška.

I naposljetku, umjesto zaključka, citiramo jedan dio pisma HAZU-a koje ne možemo kategorizirati nikako drugačije nego kao  izrazitu kreativnost ovog vijeća HAZU-a na području „rodne ideologije“. Krenuli su od tehničke opaske u Konvenciji koja navodi kako se termin „žena“ koristi i za djevojčice do 18 godina, a onda su to zavrtjeili u vrtuljku i isporučili nam sljedeći rezultat:

„Upozoravamo i na jezički aspekt pojma ‘žena’, koji se u Istanbulskoj konvenciji definira na sljedeći način:’žena uključuje i djevojčice mlađe od 18 godina’. No, kako se pojam roda u Istanbulskoj konvenciji definira isključivo ‘ponašanjima, aktivnostima, ulogama’, upozoravamo na nedosljednost ako se ne izostave elementi rodne ideologije iz teksta koji Republika Hrvatska može prihvatiti. U tome bi slučaju, naime, pojam ‘žena’ trebalo definirati ovako: ‘Naziv žena u ovoj Konvenciji uključuje osobu bilo kojeg spola koja je preuzela ponašanja, aktivnosti i uloge žene u obitelji i društvu‘. Nama se čini očitim da takva definicija nije prihvatljiva“.


Iz kategorije "Aktualno"

Sanja Despot