Ministarstvo obrazovanja krši zakon ignoriranjem udžbenika kojim indoktriniraju djecu

Ana Benačić

Da je sekularnost u Hrvatskoj ozbiljno poljuljana vjeronaukom u školi, javnost je već uvelike navikla, ali činjenica da udžbenik iz hrvatskog jezika poziva sedmaše na molitvu i pozivanje Isusa u obitelj nije nešto što bi se ni izdaleka moglo opravdati čak ni spornim ugovorima sa Svetom stolicom.

Riječ je, dakako, o radnoj bilježnici “Snaga riječi” autorice Anite Šojat za sedmi razred osnovnih škola, zbog čega je jedan naš pratitelj na Twitteru prozvao pojedine dužnosnike Ministarstva obrazovanja. “Snaga riječi” u svom, nije pretjerano reći, indoktrinacijskom poglavlju “Vjera i domovina” poziva učenike na pisanje vlastitih molitvi, krasnoslovljenje duhovne glazbe u dogovoru s (vjero)učiteljima i svećenicima, na izmišljeni intervju sa svećenicima, traženje Evanđelja i otkrivanje osjećaju li se pozvani služiti Kristu, ali i pozivanje Krista u vlastitu obitelj.

“Ministarstvo će dati poseban naputak nastavnicima o korištenju navedenog udžbenika sukladno odredbama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi. Iz praktičnih razloga, s obzirom na to da je školska godina u tijeku, udžbenik neće biti povučen tijekom ove školske godine. Dodatno, razmotrit će se mogućnost izmjene/dopune udžbenika, odnosno njegovo povlačenje za sljedeću školsku godinu”, odgovorili su u Ministarstvu obrazovanja, suočeni s dvojbenim poglavljem. Međutim, je li naputak o kojem govore u skladu sa slovom zakona? Naime, Zakon o udžbenicima za osnovnu i srednju školu iz 2010. godine jasno u svom članku 16. opisuje proceduru brisanja udžbenika, koji nije usklađen s nacionalnim i predmetnim kurikulumom, Udžbeničkim standardom, tim i drugim zakonima.

Našem čitatelju se na Twitteru javio tek HNS-ov direktor strateških komunikacija Maro Alavanja, zaposlen u Ministarstvu, navodeći u obranu udžbenika da je jako popularan i, osim spornog dijela, OK. “[P]roblem je u sredini školske godine iz jasnih razloga povuci ga – zato za taj isti sporni dio ide poseban naputak… Sporan dio koji te muči se rješava naputkom, a s obzirom na to da je to važno, to i ide. Možda ne bude trebalo za iduću godinu ukinut udžbenik već samo izbaciti taj dio. Prije početka godine!”, odgovorio mu je Alavanja. Međutim, zakon ne poznaje opciju “čekanja do iduće školske godine zato što je udžbenik popularan i uglavnom OK”. To nam potvrđuje i socijalna pedagoginja Martina Horvat, voditeljica Edukacijskog centra GONG-a i članica GOOD inicijative. Nepostupanje po zakonu Blaženke Divjak najviše je zabrinjava zato što ministrica koja bi propise trebala provoditi, u trenutku kad postoji ozbiljna naznaka da udžbenik ne zadovoljava propisane uvjete, najavljuje odgađanja i otezanja sa zakonskom procedurom.

Nema ni čekanja niti posebnih naputaka

U Zakonu o udžbenicima za osnovnu i srednju školu, odnosno u članku 16. koji uređuje brisanje s Popisa udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava je jasno navedeno da ako udžbenik nije usklađen s nacionalnim i predmetnim kurikulumom ili Udžbeničkim standardom Ministarstvo po službenoj dužnosti provodi vrednovanje i donosi odluku o brisanju s popisa. Ako nastupe okolnosti za brisanje s popisa onda ministar/ica osniva posebno povjerenstvo koje utvrđuje postoje li činjenice za brisanje s popisa.

“Ni u jednom slučaju ne predviđa se čekanje nove školske godine ili odgađanje ovog postupka, a ni posebni naputci koji ponekad mogu biti praksa ministarstva nisu zadovoljavajuća reakcija kad vam u Zakonu jasno piše što vam je činiti. Ministrica treba pravovremeno provoditi propise vezane uz svoj resor. To joj je osnovna dužnost i minimum koji kao građanke/i očekujemo”, navodi Horvat.

No, Divjak ne samo da ne planira postupati u skladu sa stvorenim zakonskim uvjetima, nego pribjegava oprobanom receptu upiranja prstom u (jednog od) svojih prethodnika i političkih protivnika, bivšeg ministra obrazovanja Željka Jovanovića: “[V]ažno je istaknuti”, piše ministarstvo u odgovoru, da je udžbenik “odobren 15. svibnja 2014. godine”.

Jovanović s nestrpljenjem čeka ministričin potez

“Činjenica da je udžbenik odobren u moje vrijeme, ako je u njemu naknadno uočeno nešto sporno (kao u ovom slučaju) ne amnestira aktualnu ministricu od postupanja i s nestrpljenjem očekujem njen potez”, kaže na tu temu Jovanović. On, naprotiv, smatra da je važno istaći da ministar osobno ne čita udžbenike, nego rješenja o njihovom odobrenju potpisuje sukladno preporukama stručnih povjerenstava koja odrađuju taj posao i čiji je odabir i sastav propisan Zakonom o udžbenicima.

Željko Jovanović, SDP

“U ovome slučaju isto je očito zakazalo, i osobno sam znatiželjan čuti razloge za to. Razočaran sam što taj dio ministricu ne zanima i što je prvo predložila odlaganje rješavanja ovoga problema za neka nova, daleka vremena. Ne znam koliko joj je to mudro jer bez rasvjetljavanja ovog propusta postoji mogućnost da će se i njoj isti ponoviti. Konačno, ministrica ne može pilatovski prati ruke i bježati od odgovornosti koju sada ima. Recimo, postoji zakonska odredba koja dopušta mogućnost brisanja udžbenika s popisa. Štoviše, to bi ministarstvo moralo napraviti po službenoj dužnosti, ako utvrdi da udžbenik nije usklađen s Pravilnikom, nacionalnim i predmetnim kurikulom, udžbeničkim standardom ili ako se naknadno utvrde okolnosti koje predstavljaju izravno kršenje odredaba zakona. Stoga, zbilja ne razumijem čemu odgoda od službene dužnosti”, navodi on.

Podsjeća da je upravo na taj način riješio i pritužbe na knjigu “Bum Tomica 1” Silvije Šesto za 4. razred osnovne škole, zatraživši da povjerenstvo procijeni prikladnost tog naslova. Ono je utvrdilo da se knjiga opravdano nalazi na popisu izborne lektire. Ako se naknadno utvrdi da je neki naslov sporan, ističe, ministrica Divjak ima na raspolaganju alate da to pitanje uspješno riješi, bez politiziranja i demagogije, a pogotovo bez odlaganja.

Ministrica koja se bavi samo temama kojima se želi baviti

Za kraj smo zamolili Martinu Horvat da nam objasni s kojim se dijelovima hrvatskog zakonodavstva na poklapa vjerski sadržaj udžbenika za hrvatski jezik.

Navodi da on nije posve u skladu s duhom odgojno-obrazovnih ciljeva, koji su, između ostalog, odgajati i obrazovati učenike u skladu s općim kulturnim i civilizacijskim vrijednostima, ljudskim pravima te pravima djece, osposobiti ih za življenje u multikulturnom svijetu, za poštivanje različitosti i toleranciju te za aktivno i odgovorno sudjelovanje u demokratskomu razvoju društva, što propisuje Nacionalni okvirni kurikulum (NOK). Načela odgojno-obrazovnog sustav uključuju npr. poštivanje ljudskih prava i prava djece, demokratičnost i pluralizam te jednakost obrazovnih mogućnosti za sve bez obzira na etničke, vjerske i druge različitosti (NOK).

Udžbenički standard određuje da udžbenik mora biti usklađen s ciljevima i načelima nacionalnoga i predmetnoga kurikuluma odnosno nastavnoga plana i programa (2.2. Pedagoški i psihološki zahtjevi). Hrvatski jezik nema za zadaću razvijati duhovnost niti se baviti vjerom, a u poglavlju Vjera i domovina iz udžbenika Snaga riječi se kao samorazumljive nužnosti nameću molitva i vjera čemu po mom mišljenju nikako nije mjesto u udžbeniku hrvatskoga jezika”, navodi ona. I sama pretpostavlja da se tu dogodio propust stručnog povjerenstva koje je procjenjivalo udžbenik, kao i ministarstva koje utvrđuje usklađenost udžbenika s Pravilnikom o obveznim udžbenicima i pripadajućim dopunskim nastavnim sredstvima.

“Rekla bih da postoje vrlo ozbiljne naznake da je sadržaj udžbenika u neskladu s pojedinim ciljevima i načelima odgoja i obrazovanja stoga hitno treba pokrenuti postupak kako bi se utvrdilo koliko je situacija neprimjerena, a onda i udžbenik izmijeniti ili po potrebi obrisati s Popisa udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava”, ističe Horvat. Zaključuje da ministrica koja se bavi samo temama kojima se želi baviti, a odgađa primjenu propisanih postupaka u situacijama kad se pojave teškoće, nije dovoljno odgovorna prema svojoj funkciji te da takvo ponašanje “dodatno šteti već i tako dovoljno degradiranom odgojno-obrazovnom sustavu”.

 

Naknadni ispravak: U izvornoj verziji ovog teksta ime HNS-ovog direktora strateških komunikacija i posebnog savjetnika ministrice Divjak za odnose s javnošću Mare Alavanje netočno je bilo navedeno kao Marko Alavanja.

Imate prijedloge, pohvale ili kritike? Uočili ste neku izjavu za koju vjerujete da bi je Faktograf trebao obraditi? Želite nas upozoriti na neodgovorno ponašanje političara? Pišite nam na info@faktograf.hr.

Iz kategorije "Analize"