Vlada na mala vrata ipak uvodi porez na nekretnine

Petar Vidov

Trebalo je šest mjeseci, koliko je prošlo otkad je Andrej Plenković objavio da Vlada odustaje od tzv. jednostavnog poreza na nekretnine, da se pokaže kako premijer ipak nije bio sasvim iskren. Ovaj oblik nameta hrvatski će građani ipak plaćati, samo pod drugim imenom, proizlazi iz ovotjedne najave Predraga Štromara, HNS-ovog ministra graditeljstva i prostornoga uređenja u koalicijskoj vladi.

U intervjuu za portal 24sata Štromar je najavio promjene u sustavu izračunavanja cijene komunalne naknade koje bi, tvrdi, u Zakon o komunalnom gospodarstvu trebale biti ugrađene za koji mjesec. Nije doduše baš sasvim jasno zašto ne odmah, s obzirom da se u saborskoj proceduri već nalazi novi Zakon o komunalnom gospodarstvu koji je izradilo Štromarovo ministarstvo. O zakonu se u Saboru raspravljalo u četvrtak, te je zaključeno da će ipak biti poslan na doradu. No iz Štromarovih tvrdnji ispada da će novi Zakon o komunalnom gospodarstvu najprije biti usvojen, da bi ga se za koji mjesec nanovo mijenjalo dodatnim odredbama o iznosu komunalne naknade, a zapravo prikrivenom obliku tzv. jednostavnog poreza na nekretnine.

“Mi idemo u tom smjeru, ne sada u ovim izmjenama, nego u onima koje idu za nekoliko mjeseci, da u Zakonu o komunalnom gospodarstvu, baš kod komunalne naknade, omogućimo načelnicima, gradonačelnicima, gradskim vijećnicima, dakle onima koji donose konačnu odluku o visini komunalne naknade, da omoguće onima koji imaju stariju nekretninu, nekretninu koja je lošija, u kojoj se lošije stanuje, da se na nju plaća manja komunalna naknada. Recimo, ako se sad plaća 100, da se to množi s koeficijentom 0,9 ili 0,8 pa da se plaća 90 ili 80. Isto tako, za onu zgradu koja je novija i ljepša pa su vlasnici i imućniji, da oni plaćaju 110 ili 120. Htjeli bi omogućiti da [komunalna naknada] ima tu jednu socijalnu notu”, rekao je Štromar.

“Jednostavni” porez na nekretnine postao komunalna naknada

Već na prvi pogled jasno je da se zapravo radi o uvođenju upravo onog nameta koji je u sklopu porezne reforme bio uvršten u Zakon o lokalnim porezima i nazvan porez na nekretnine. I u tom se slučaju radilo o prihodu lokalne samouprave koji se od postojeće komunalne naknade razlikovao isključivo po tome što su se pri izračunu cijene trebali koristiti koeficijenti starosti i stanja nekretnine. Upravo to sada ponovo najavljuje Štromar, ovoga puta pod brendom komunalne naknade.

Nismo, nažalost, doznali hoće li jedinice lokalne samouprave nakon Štromarove reforme i dalje imati mogućnost oslobađanja svojih sugrađana od komunalne naknade ili će se ona – kako je to bilo zamišljeno dok se ovaj namet još zvao jednostavni porez na nekretnine – u budućnosti morati naplaćivati svima. Što nije nebitno jer upravo je Ustavom zagarantirana samostalnost lokalne samouprave, podsjećamo, bio glavni argument načelniku Primoštena Stipi Petrini za najavu rušenja sporne odredbe Zakona o lokalnim porezima, prije nego je Vlada sama reterirala pod pritiskom peticije Udruge Lipa.

Što nas čeka 2020. godine?

Upitan da pojasni ovo usklađivanje iznosa cijene komunalne naknade s Vladinim ranijim planovima, Štromar je rezolutno kazao da se ne radi o uvođenju poreza na nekretnine. Štoviše, dodao je kako je siguran da se porez na nekretnine neće uvesti za vrijeme mandata ove Vlade, jer bi to zahtijevalo da se najprije napravi procjena vrijednosti svih nekretnine u vlasništvu hrvatskih građana (Hina, Dnevnik.hr). Red je stoga da na ovom mjestu podsjetimo i kako je upravo to bio izvorni plan Plenkovićeve vlade: najprije uvesti jednostavni porez na nekretnine pa onda, i to od 1. siječnja 2020. godine, i “pravi”, odnosno vrijednosni porez na nekretnine. Čini se da za sada, usprkos navodnom prošlogodišnjem povlačenju pred nezadovoljstvom građana, i dalje sve ide po planu.

Imate prijedloge, pohvale ili kritike? Uočili ste neku izjavu za koju vjerujete da bi je Faktograf trebao obraditi? Želite nas upozoriti na neodgovorno ponašanje političara? Pišite nam na info@faktograf.hr.

Iz kategorije "Aktualno"