Faktograf.hr

Samo činjenice

Nova lica liberalnog centra

Najdugovječnije stranke liberalnog centra, HNS i HSLS, polako gube utjecaj, a njihove birače preuzimaju nova lica, ali i odmetnuti bivši članovi.
HINA/ Miroslav LELAS/ lm

Rezultati prvog kruga lokalnih izbora, osim što su pokazali da Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) i dalje pobjeđuje u najviše jedinica lokalne samouprave, donijeli su i uspjeh relativno novih političkih aktera u dva najveća hrvatska grada.

Dok su predizborne ankete u Zagrebu prognozirale uspjeh zeleno-lijeve koalicije s kandidatom Tomislavom Tomaševićem, rezultati anketa koje su se odnosile na Split redovito su kao pobjednika prvog kruga za izbor gradonačelnika predviđale HDZ-ovog Vicu Mihanovića

Stoga rezultat fizičara Ivice Puljka, koji je na lokalne izbore izašao s novoosnovanom strankom Centar i dobio 17.500 glasova, predstavlja možda najveći uspjeh među novim liberalnim političkim opcijama, kojih je na ovim lokalnim izborima – baš kao i lijevih i desnih stranaka – bilo više nego na onim prošlima. 

Na centru su prisutni i vrlo slični trendovi kao u ostatku političkog spektra. Baš kao što SDP i HDZ gube dio glasova od novih stranaka ljevice odnosno desnice, tako i nove liberalne stranke ulaze u prostor kojim su nekad vladali HNS i HSLS, najdugovječnije stranke liberalnog centra u Hrvatskoj.

Jačaju Centar i Fokus

Lista Centra dobila je 12.862 glasa za splitsko gradsko vijeće (1975 glasova manje od HDZ-a) i time došla do sedam mandata. Ako će htjeti prevlast u gradskom vijeću, Centar će morati ući u koaliciju jer niti jedna lista za gradsko vijeće nije osvojila natpolovičnu većinu. Osim toga, osvojili su i četiri mjesta u županijskoj skupštini Splitsko-dalmatinske županije. 

Međutim, uspjeh Centra, stranke nastale spajanjem Pametnog i Stranke s imenom i prezimenom, tu staje.

Dalija Orešković sa svojom listom za zagrebačku gradsku skupštinu osvojila je svega 0.90 posto glasova, a bolji rezultat Centar nije uspio ostvariti ni sa samostalnom listom za varaždinsko gradsko vijeće te listom za vijeće općine Križ, gdje su osvojili jedan mandat. 

Kandidati stranke Fokus, koja je isto kao i Centar osnovana prošle godine, pobjedu u prvom krugu izvukli su u tri grada odnosno općine.

Ivan Gulam, načelnik Pirovca koji je početkom 2020. objavio da napušta HNS te osniva Fokus, pobijedio je sa 55,24 posto glasova. Dario Zurovec, nakon rezultata od osvojenih 64,52 posto glasova, i dalje ostaje na poziciji gradonačelnika Svete Nedelje.

Fokus se uspio izboriti i za poziciju načelnika općine Križ, koju će nastaviti voditi Marko Magdić. Hrvoje Košćec, gradonačelnik Sveti Ivan Zeline koji je u prvom krugu osvojio najviše glasova, za novi mandat morat će ići u drugi krug. 

Predsjednik Fokusa Davor Nađi, kandidat za funkciju zagrebačkog gradonačelnika, osvojio je svega 6.492 glasa (1,98 posto). Ostali gradovi i općine u kojima Fokus nije uspio osvojiti gradonačelničku, odnosno, načelničku poziciju su Samobor, Stupnik, Zaprešić, Čakovec, Slatina i Petrinja. 

Sveukupno je stranka u gradskim i općinskim vijećima osvojila 48 mandata, te još šest mandata u skupštini Zagrebačke županije, njihove primarne izborne baze. U Fokusu su se vjerojatno nadali da će Nađi uspjeti ući u zagrebačku gradsku skupštinu pa tako krenuti u izgradnju stranačke infrastrukture i biračke baze i u glavnom hrvatskom gradu, ali to im na kraju nije pošlo za rukom.

Slab uspjeh GLAS-a

Anka Mrak- Taritaš, koja se 2017. godine najviše približila Milanu Bandiću (u drugom krugu osvojila je 46,07 posto glasova – 16.307 manje od Bandića), ove je godine u utrci za gradonačelničku poziciju u Zagrebu osvojila svega 2.743 glasa (0,83 posto). Bolji uspjeh nije imala ni njena lista za gradsku skupštinu, koja je osvojila 0,79 posto glasova Zagrepčana. 

Na prošlim lokalnim izborima Mrak-Taritaš izašla je kao kandidatkinja Hrvatske narodne stranke – liberalni demokrati (HNS), s kojom je raskrstila nekoliko dana nakon drugog kruga zbog toga što je tadašnji predsjednik stranke Ivan Vrdoljak pristao na koaliciju s HDZ-om.

Nedugo nakon rastanka s HNS-om osnovala je stranku Građansko-liberalni savez (GLAS) koja, u nešto malo manje od tri godine postojanja, još nije uspjela izgraditi lokalnu i regionalnu bazu. Sa svojim kandidatom i listama natjecali su se za gradonačelničku poziciju u Krapini te gradsko vijeće u Malinskoj i Krapini; ostvarili su samo po jedan mandat.  

HNS i HSLS u padu

Na lokalnim izborima 2017. godine HNS je, što samostalno, što u koalicijama, osvojio pet županija, 23 gradonačelničkih pozicija te 47 općina. Sa svojim kandidatom HNS je tada samostalno osvojio Međimursku županiju te 29 gradova i općina, najvećim djelom na sjeveru Hrvatske. 

Na ovim lokalnim izborima HNS je sudjelovao s 253 kandidature, od čega su 52 bile samostalne. Sa svojim kandidatima, samostalno te u koaliciji s drugim strankama, uspjeli su osvojiti devet jedinica lokalne samouprave u prvom krugu, a u sedam općina i gradova su izašli iz prvog kruga kao pobjednici. 

Rezultati prvog kruga zasad pokazuju da je u četiri godine ta stranka izgubila značajan broj jedinica lokalne samouprave, što sugerira da dijelu njihovih birača nije “sjela” koalicija s HDZ-om. Stranku je iz istog razloga napustio određeni broj članova.

Međutim, dio njihovih starih birača nije se okrenuo nekoj drugoj opciji, već su opet svoj glas dali istim kandidatima, bivšim HNS-ovcima. Naime, dio općinskih načelnika i gradonačelnika koji je izašao iz HNS-a uspio je zadržati vlast u gradovima i općinama koje su vodili dosad.

Već smo spomenuli da je Gulam tako pobijedio u Pirovcu, a Košćec iz Sv. Ivana Zeline osvojio je najviše glasova u prvom krugu. Bivši HNS-ovac Milorad Batinić, koji je na izbore za gradonačelnika Ivanca izašao kao nezavisan,  u drugi krug ide s potporom 42,20 posto birača, što nije uspjelo HNS-ovom kandidatu Nikolu Sedlaru koji je osvojio 9,52 posto glasova. Saša Horvat, načelnik općine Šenkovec koji je također vratio člansku iskaznicu HNS-u, na ovim je izborima izašao kao predstavnik koalicije Nezavisna lista Matija Posavec, HSU-a i HSS-a.

Stranku NL Matija Posavec osnovao je istoimeni bivši HNS-ovac i međimurski župan koji će sa 64,61 posto glasova zadržati tu poziciju. Matija Posavec je sa svojom strankom također osvojio većinu u županijskom vijeću s 58,72 posto glasova.

Njegova je stranka u nekoliko gradova i općina s drugim strankama podržala kandidate, što nezavisne što stranačke, koji su pobijedili i u prvom krugu, ili iz njega s prednošću otišli u drugi.

U Kotoribi su podržali HSLS-ovog kandidata Darija Friščića, u općini Belica HNS-ovog Zvonimira Taradija, u Donjem Kraljevcu dali su podršku HSS-ovom kandidatu Miljenku Horvatu. U još dvije općine je NL Matija Posavec, zajedno s HNS-om i HSLS-om, stala iza kandidatura nezavisnih kandidata.

Hrvatska socijalno-liberalna stranka (HSLS), koja je kao i 2017. godine, u dijelu jedinica lokalne samouprave dala podršku HDZ-ovim kandidatima, na ovim je izborima uspjela zadržati Bjelovar, u kojem je Dario Hrebak osvojio 66,86 posto glasova. Njegova je lista za gradsko vijeće također dobila najviše glasova. 

Osim toga, HSLS-ovi kandidati  izravnu pobjedu uspjeli su ostvariti u Kanfanaru i Rešetarima, a u Kotoribi i u Varaždinskim Toplicama njihovi kandidati idu u drugi krug s najvećim brojem glasova. U usporedbi s prošlim lokalnim izborima, te brojke pokazuju malo lošiji rezultat. HSLS je 2017. godine sa svojim kandidatima, što samostalno, što uz podršku drugih stranaka, osvojio osam gradova i općina.

U još nekoliko općina i gradova (Kula Norinska, Orebić, Metković, Koprivnica, Virovitica, Velika Gorica, Ivanić Grad, Kutina, Garešnica, Mursko Središće, Donji Vidovec, Gornji Kneginec) pobjedu u prvom krugu odnijeli su kandidati koji su imali podršku HSLS-a. 

Reformisti

Radimir Čačić, vođa Reformista, ušao je u drugi krug izbora za župana Varaždinske županije sa 30,65 posto glasova te osvojio 21,95 posto glasova za županijsku skupštinu, više nego na prošlim izborima.

Rezultati koje su ostvarili na izborima također pokazuju kako su Reformisti na sjeveru Hrvatske u velikoj mjeri preuzeli nekadašnje birače HNS-a, ali su postali i konkurencija HDZ-u, s kojim u Saboru surađuju kao dio vladajuće koalicije.

Tako su sa svojim kandidatima pobijedili i u općinama Donja Voća i Martijanec koje je dosad držao HDZ. S njihovim će se kandidatima Reformisti u drugom krugu suočiti i u Varaždinskim Toplicama i Jalžabetu.

Gradonačelnik Petrinje Darinko Dumbović u prvom je krugu izbora ostvario drugi rezultat sa 27.60 posto osvojenih glasova, dok je prvo mjesto zauzela HDZ-ova Magdalena Komes sa 29.14 posto. Na izborima 2017. godine za Dumbovića je glasalo 41.69 posto građana Petrinje, pa se tako može zaključiti kako mu podrška opala, što dijelom može objasniti organizacijski kaos u danima nakon potresa koji je i sam Dumbović priznao, ali i afere oko mešetarenja sa zemljištima i dodjelom poslova obnove nakon potresa – bez natječaja.

Čačić je nakon rezultata prvog kruga izbora izjavio kako se nada da će u drugom krugu osvojiti još pet načelničkih odnosno gradonačelničkih pozicija.

IDS

Istarski demokratski sabor (IDS) i dalje je prva politička opcija u Istri, iako su na ovim izborima ostvarili lošiji rezultat nego prije četiri godine. Stranka je, naime, u prvom krugu izgubila nekoliko gradova i općina, što govori da podrška IDS-u u toj regiji slabi te da se dio birača okrenuo drugim opcijama. 

Tako u drugi krug za gradonačelnika Buzeta nije ušla IDS-ova Ana Pernić, već SDP-ov kandidat Damir Kajin te nezavisni Dean Prodan. Vlast u Vodnjanu preuzeo je nezavisni Edi Pastrovicchio, koji je osvojio 748 glasova više od IDS-ovog kandidata Filipa Macana. Pastrovicchio, čiju su kampanju velikim dijelom financirali vlasnici Infobipa, zamijenio je Klaudia Vitasovića koji je više od 15 godina vodio Vodnjan. IDS je izgubio i općine koje je tradicionalno dobivao –  Gračišće i Oprtalj. 

Iznenađenje je i činjenica da će se Boris Miletić za funkciju župana natjecati u drugom krugu, i to sa SDP-ovim Danijelom Ferićem, koji je ipak osvojio dvostruko manje glasova nego Miletić. Na zadnjim lokalnim izborima je IDS-ov kandidat za župana Valter Flego već u prvom krugu dobio 65,61  posto glasova.

Isto tako, IDS je izgubio većinu i u pulskom gradskom vijeću, gdje je osvojio 32,10 posto glasova. Ipak, njihova kandidatkinja za gradonačelnicu Elena Puh Belci u prvom krugu izbora ostvarila je značajnu prednost (35,01 posto glasova), u odnosu na nezavisnog Filipa Zoričića (18,26) s kojim će se suočiti u drugom krugu.

NAPOMENA: Analiza je rađena na privremenim rezultatima DIP-a za sve lokalne jedinice u Hrvatskoj, temeljem kojih smo primjenom D’Hondtove metode izračunali raspodjelu mandata. Po objavi službenih rezultata i dalje su moguće manje promjene.

Imate prijedloge, pohvale ili kritike? Uočili ste neku izjavu za koju vjerujete da bi je Faktograf trebao obraditi? Sumnjate u točnost viralnih objava na društvenim mrežama? Pišite nam na [email protected] ili nas kontaktirajte putem Twittera ili Facebooka.

Faktograf.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva i funkcionalnosti. Cookie postavke mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Nastavkom pregleda web stranice Faktograf.hr slažete se s korištenjem kolačića.