U Hrvatskoj je danas više od 1.543.000 zaposlenih, čime smo se vratili na brojke koje su bile prije pojave #COVID19! U zadnjih mjesec dana pada i nezaposlenost, što potvrđuje da su trendovi pozitivni“, objavila je Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) na svom Facebook profilu citirajući pritom predsjednika Vlade Andreja Plenkovića sa sjednice Vlade (objava je arhivirana ovdje).
HDZ je tako neprecizno citirao svog predsjednika Plenkovića koji je kazao: “Danas, kada gledamo podatke Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, doveli smo se u situaciju da smo na razini zaposlenosti prije krize. Kada je riječ o zaposlenima, imamo iste one brojeve kao prije krize. Ima nešto veći broj nezaposlenih – 17,5 tisuća ljudi, ali to je činjenica da oni nisu angažirani sezonski, što bi bili u ovom trenutku“, (sjednica Vlade, od 10:36).
U obraćanju na Vladi, Plenković nije izrijekom naveo broj zaposlenih na današnji dan, a što mu je u objavi HDZ-a pripisano.
O zaposlenosti na današnji dan na Vladi je govorio Josip Aladrović, ministar rada i mirovinskog sustava.
Ono što nas posebno raduje su podaci Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje koji vodi statistiku osiguranika, odnosno zaposlenih osoba u Republici Hrvatskoj. S jučerašnjim i današnjim danom možemo konstatirati da smo se vratili na razinu zaposlenosti prije koronakrize. Dakle, sada imamo više od 1,543 milijuna osiguranika, a u fazama prije no što je kriza započela imali smo niži broj“, poručio je Aladrović (sjednica Vlade, od 25:28).
Jedini relevantan izvor o broju zaposlenih u zemlji je Državni zavod za statistiku (DZS), a on će podatke o broju zaposlenih u lipnju, prema administrativnim izvorima, objaviti 20. srpnja (DZS, kalendar objava prema statističkim područjima).
Ministar Aladrović u svom istupu brka pojmove osiguranika i zaposlenih osoba. Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO) prati statistiku osiguranika, ali je netočno da taj broj predstavlja i broj zaposlenih. Tako i HDZ i Aladrović netočno osiguranike “prevodi” u zaposlene osobe.
Osiguranik nije nužno zaposlena osoba te HZMO ne prati statistiku zaposlenih osoba. Podaci o broju osiguranika i podaci o broju zaposlenih nisu jednaki, a kako bi se brojke koje objavljuju HZMO, odnosno DZS približile, državna statistika lani je promijenila metodologiju praćenja broja zaposlenih osoba, odnosno revidirala podatke.
Revidiranjem podataka od 2016. na ovamo, DZS je u statistiku zaposlenih uključio izaslane radnike, kao i mlade za koje poslodavci koriste poreznu olakšicu. Oni se do lani nisu vodili u administrativnoj evidenciji zaposlenih, ali ih je kao osiguranike vodio HZMO. Uključivanjem te dvije kategorije radnika u evidentiranu zaposlenost smanjen je jaz između podataka o broju osiguranika i podataka o broju zaposlenih. Razlike će, međutim, i dalje postojati jer, primjerice, u statistiku osiguranika ulaze osobe s produženim osiguranjem, mladi na stručnom osposobljavanju bez zasnivanja radnog odnosa, ali oni ne ulaze u statistiku zaposlenih.
HZMO podatke o broju osiguranika objavljuje na mjesečnoj razini te će podaci o broju osiguranika u lipnju biti poznati za nekoliko tjedana. No, kako se neslužbeno može čuti, od početka epidemije koronavirusa taj se podatak za interne potrebe prati i na dnevnoj bazi te je na Vladi Aladrović iznio taj dnevni podatak.
Sa zadnjim danom veljače, pak, osigurano je bilo 1,542 milijuna osiguranika dok je na kraju ožujka taj broj pao na 1,529 milijuna osiguranika da bi u svibnju broj osiguranika pao na 1,523 milijuna. Iz tih podataka proizlazi i da je doista trenutno broj osiguranika veći no što je bio u predkriznoj veljači.
Istodobno, prema podacima DZS-a, u svibnju je bilo zaposleno nepunih 1,507 milijuna osoba ili 16,7 tisuća osoba manje no što ih je osigurano. Podaci za pretkriznu veljaču kazuju da je zaposleno bilo 1,516 osoba što je 26 tisuća manje osoba u donosu na broj osiguranika u tom mjesecu.
