Rezultati parlamentarnih izbora objavom u Narodnim novinama, a nakon što ih je potvrdio Ustavni sud, konačno su postali službeni. Istovremeno je počeo teći rok u kojem se mora održati prvo zasjedanje novog saziva Sabora.
“Prvo zasjedanje Hrvatskoga sabora održava se najkasnije 20 dana nakon provedenih izbora”, propisuje Ustav RH u svom 74. članku. U istom članku se navodi i da se Hrvatski sabor konstituira izborom predsjednika na prvoj sjednici na kojoj je nazočna većina zastupnika.
Zastupnicima je u interesu da izaberu predsjednika Sabora
U svim dosadašnjim sazivima Sabora predsjednik je uspješno biran na prvoj sjednici. Ovoga je puta, međutim, moguće da se to ne dogodi, odnosno da niti jedan kandidat za prvog čovjeka Sabora ne prikupi natpolovičnu većinu glasova. Ustav ne definira što se događa u tom slučaju, dok u saborskom Poslovniku stoji da “do izbora predsjednika Sabora sjednici privremeno predsjeda predsjednik Sabora iz prethodnog saziva, a u slučaju njegove spriječenosti, najstariji nazočni izabrani zastupnik”.
No, sasvim je jasno da je zastupnicima u interesu da se predsjednik izabere. Mandat saborskih zastupnika, sa svim privilegijama koje uključuje, počinje teći od trenutka konstituiranja Sabora, odnosno izbora predsjednika parlamenta. Istovremeno, zastupnicima iz bivšeg saziva Sabora odgovara da se cijela procedura produži, s obzirom da njihov mandat završava tek konstituiranjem novoizabranog parlamenta.
Ako ne bude dogovora, predsjednica odlučuje o privremenoj vladi
Iako pregovori o sastavljanju Vlade nisu direktno povezani s konstituiranjem Sabora, pa parlament može početi s radom i prije nego se ijednoj strani povjeri mandat za formiranje vlasti, jasno je da jedno bez drugoga ne ide. Prema članku 98. Ustava RH, predsjednica Kolinda Grabar Kitarović mandat za sastavljanja Vlade mora povjeriti osobi koja uživa povjerenje većine saborskih zastupnika, a tu odluku donosi temeljem raspodjele zastupničkih mjesta u Saboru i obavljenih konzultacija. Konzultacije u Uredu predsjednika započet će najranije u četvrtak (Večernji list).
Članak 111. Ustava RH kaže da mandatar mora sastaviti Vladu u roku od 30 dana od dana prihvaćanja mandata. Ako mandataru to ne pođe za rukom, predsjednica RH mu rok može (ali i ne mora) produljiti za dodatnih 30 dana. Ako ni nakon 60 dana izvorni mandatar nije uspio formirati Vladu, koja prema članku 110. Ustava RH stupa na dužnost nakon što joj natpolovična većina saborskih zastupnika izglasa povjerenje, predsjednica mandat za sastavljanje Vlade mora povjeriti drugoj osobi.
Ta druga osoba opet ima 30 dana da pokuša formirati vlast, a rok joj se odlukom predsjednice može produljiti za još 30 dana. Ukoliko ni tada vlada nije formirana, predsjednica RH mora, prema 112. članku Ustava, imenovati privremenu nestranačku vladu i istodobno raspisati prijevremene parlamentarne izbore. No, problem je što Ustav zanemaruje mogućnost da se ni nakon konzultacija na Pantovčaku ne iskristalizira mandatar koji u Saboru može okupiti 76 ruku. Pitanje je što će u tom slučaju napraviti Grabar Kitarović, odnosno hoće li svoje obveze tumačiti na način da odmah raspiše prijevremene izbore.
